Poreklo prezimena, selo Rosići (Kosjerić)

Poreklo stanovništva sela Rosići, opština Kosjerić – Zlatiborski okrug. Prema knjizi Ljubomira, Ljube Pavlovića, „Užička Crna Gora“. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Položaj, zemlje, šume, vode, zanimanje stanovništva i tip sela.

Pored toga što se naseljavanja u ravnici pod Kozomorom i maljenskim Divčibarama, pored Mioničke Reke, koja teče kroz selo, ima dosta dobre zemlje, opet zbog Maljena i njegovih Divičibara, koji je najvećim delom sastavni deo ovog sela, Rosići su čisto planinsko i tipsko stočarsko selo. Divčibare su stočarsko naselje ovog sela i valjevskih Krčmara, na njemu su zakosi, suvati i ispusti, kakvih se može naći na Zlatiboru i drugim većim planinama. Mnoge četinarske šume ovog sela i Divčibara učinile su da celo selo odalo veštini struganja, radi čega Rosićani idu u argaštinu.

Kako sa istočne stane velikog maljenskog serpetinskog masiva Kozomara silaze mnogi potočići i ulivaju se u Mioničku Reku, čine da je selo navodnjeno i da su im polja navodnjena, ta su tamo najbolji senokosi i paše. U celom selu se samo 2-3 kuće bave zemljoradnjom, sve ostale su stočarske, strugarske i pečalbarske.

Mionička Reka silaskom sa Divčibara teče sve do brajkovačkih Ridova ravnicom, velikom mioničkom kotlinom, gde su u vrhu Rosići, levo Skakavci, desno Mrčići, duboko južno je Mionica. Rosići su po poreklu starovlaško, a i po naseljavanju. Zbijeni su pod Kozomorom i na malom prostoru, gde su neke zemljoradničke porodice zbog voća povukle južnije pod brajkovački Glogovac.

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

Iz Rosića se pelo na Maljen i preko njega silazilo na valjevske strane. Istina, ovuda nije bio pravi put, ovuda se ni danas ne ide, ali iseljenicima je ovakav put bio najzogdini i najpodesniji. Njima je trebao teži put i manje poznat, da bi išli nečujno i svoju stoku i spremu lakše preneli.

Rosići su danas Mala Kremna. Čini se svakome kao da je u Kremnima kada uđe u ovo selo, a još više se iznenađuje kada vidi da su gotovo sve porodice iz Kremana. Izgleda da je ovo selo bila prosta etapna stanica sve dotle dok se nisu popunila valjevska sela. Tok od pre 180 godina zadržavaju se Kremanci ovde i osnivaju selo.

Prvi Kremanci su:

–Rakići (Radušani), iz Kremana, ima ih 11 kuća, slave Jovnjdan.

–Vujadinovići su došli za prethodnima iz istog sela, ima ih 8 kuća, slave Đurđevdan.

–Zeleni (Trpkovići) su, zbog toga što su bili nemirni, prebegli iz valjevskog sela Krčmara, ima ih 6 kuća, slave Jovanjdan.

–Radovanovići su došli u isto vreme kao i prethodni iz Ševrljuga, ima ih 10 kuća, slave Ilindan.

–Jevtovići su došli za Vujadinovićima iz Bioske i ušli u selo pored Rakića; ima ih 7 kuća, slave Nikoljdan.

Pozniji doseljenici su:

–Gašići su iz Kremana, ima ih 7 kuća, slave Đurđevdan.

–Jezdovići su potomci Novaka Šarca, koji je prešao iz Mrčića u ovo selo, dve kuće, slave Đurđevdan.

–Misailovići su iz Kremana, došli uz Gašiće, 4 kuće, slave Jovanjdan.

–Nedići su iz Stapara, došli zajedno sa prethodnima, ima ih 4 kuće, slave Lazarevdan.

–Bradići su iz Semegljeva, ima ih 7 kuća, slave Nikoljdan.

–Božići su iz Zaovina, ima ih 4 kuće, slave Đurđevdan.

–Pejovići su iz Trkave u Staparima, ima ih 5 kuća, slave Mratindan.

U Rosićima ima 75 domova od 12 porodica.

IZVOR:Ljubomir Pavlović – Užička Crna Gora. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.