Poreklo prezimena, selo Dobrotin (Grdelica-Leskovac)

26. novembar 2013.

komentara: 7

Poreklo stanovništva sela  Dobrotin  kod Grdelice, opština Leskovac. Istraživanje saradnika portala Poreklo Miroslava B. Mladenovića Mirca, lokalnog etnologa i istoričara

 

Nastanak i poreklo stanovništva:

Selo Dobrotin je naseljeno mesto grada Leskovca u jablaničkom okrugu. Prema popisu iz 2002. godine bilo je 231 stanovnik; dok u 2011. godini živi  321 žitelja.

Selo Dobrotin leži neposredno kraj Južne Morave, sa desne strane. Nalazi se i u blizini Grdeličke klisure, na nadmorskoj visini  321 metara.

Okolna naselja su:Ladovica, Mala Kopašnica i Grabovnica. Dobrotin je ima  zbijen tip. Deli se na Gornju i Donju mahalu.

U mahalama  su pojedine rodovske grupe kuća.

Zovu se Kostinci, Jovići, Živkovići itd. Svega selo ima 73 doma (1964.g.).

U  selo Dobrotin  je 1948. godine živelo 445 stanovnika, 1961. godine je bilo 401 stanovnika, 1971. godine je 396, a 1981. je 388, dok 1991. živelo 388 stanovnika i na kraju u 2011. godini živi 321 stanovnik.

Krsne slave u selu su: Sv. Arhanđeo, Sv. Jovan, Sv. Nikola.  Seoska slava su Duhovi.

Selište  je mesto iznad sela u dolini. Tamo su njive, vinogradi i po neka livada. Po pričanju seljaka, nekada su na Selištu  nalaženi ostaci od zidova-cigla, kamen i „drugo nešto“.

Kako se veruje u narodu tamo je živelo neko staro stanovništvo.

Ranije su postojala dva dobrotinska hana levo od Južne Morave. Nalazili su se na mestima jezava i Gornja Prudina.

Atar Dobrotina ima dva dela: niziju kraj južne Morave sa zapada, i brdovito zemljište na istoku. Osim zemljoradnje i stočarstva, stanovnici se pomažu još od rada „u pečalovini“.

Današnji Dobrotin spada u mlađa sela svoga kraja: osnovala su ga 5-6 doseljenih domaćinstava u ono vreme kada je osnovan susedni Prilepac (Vlasotince)-pre oko 170 godina odnosno oko 1794. godine.

Osnivači su došli iz sela u susednoj Grdeličkoj klisuri– iz Grdelice, Graova, Ruplja. Od njih su se namnožili skoro svi stanovnici Dobrotina.

 

Svi stanovnici Dobrotina piju vodu iz deset bunara. Do Prvog svetskog rata (1914.g) pila se voda samo iz kladenaca kraj Južne Morave.

Nekada su dobrotinci bili poznati kao pečalbari:ciglari i crepari. Ovo zanimanje je bilo razvijeno iza Prvog i drugog svetskog rata sve do 80. godina 20. veka. Danas su napuštena ta građevinska zanimanja i u čitavom kraju juga Srbije pečalbari su se oketnuli ka zidarskom poslu u građevini.

* * *

Poreklo rodova:

Rodovi čije se poreklo zna su (1964.g.) :

–  Rod R k o v c i (5k)-slave Sv. Arhanđeo, doseljeni iz Grdelice;

 

RodM i  š  i n i (4k)-slave Sv. Arhanđeo, doseljeni iz Graova u Grdeličkoj klisuri.  Njihovi preci tamo su ubili Turčina i zato prebegli u sadašnje selo Dobrotin;

Rod  R u p c i (4k)-slave  Sv. Jovan, doseljeni iz Ruplja u grdeličku klisuru. Imaju rođaka u selo Crveni Breg, levo od Južne Morave;

Rod C o j i ć i (3k) – slave Sv. Nikolu, doseljeni iz Grdelice i tamo imaju rođake;

Rod  T o d o r o v i ć i  I  (2k) – slave Sv. Nikolu, doseljeni iz Graova u Grdeličkoj klisuri;

– Rod Š u š i n i (2k) – slave Sv. Nikolu, potiču  „od prizetka“ doseljenog iz susednog sela Ladovica;

RodN a k a l a m c i (2k) – potiču od domazeta doseljenog iz Guberevca, koji leži levo od južne Morave;

RodK o s t i n c i (9k)-slava Sv. Arhanđeo, potiču od pretka deda stevana, koji se „prizetija“ iz nekog sela u Dobrotin;

RodŽ i v k o v i ć i (9k)-slava Sv. Nikola;

RodS t a n o j e v i ć i (5k)-slava Sv. Nikola;

–  Rod  J o v i ć i (8k)- slava Sv. Arhanđeo;

RodS t a m e n k o v i ć i (6k)- slava Sv. Nikola;

RodĐ o r đ e v i ć i  ili  M i l k i n c i (6k) – slava Sv. Nikola;

J a n k o v i (4k), T r a j k o v i ć i (2k)-slava Arhanđeo i Č u b r i n i (2k), došli su od nekuda.

Iseljenici (1964.g.):-  Iz Dobrotina ima iseljenika u selu M. Kopašnica  (Grdelička klisura), Leskovcu i okolini Velike Plane. Iseljenici u U maloj kopašnicu su: Gavrilovci-4k, grana sadašnjeg roda Rupci. Jedan domazet iz Dobrotina prešao je u susedno selo Guberevac.

* * *

Toponimi (nazivi mesta):

– Jezava, Gorna prudina, Gornja jezava, Pod beli breg, suva morava, Rid, Grobište, Pluževina, Selište, Pšeničište, Padina, Gornja padina.

* * *

VLASOTINAČKI SREZ:

Bivši vlasotinački srez bio je širi nego sadašnja teritorija opštine Vlasotince. Obuhvatao je deo Lužnice, Crnu Travu, Grdelicu i još nekolicinu pomoravskih sela.

Vlasotinački srez je do 1880 godine pripadao Leskovačkom okrugu. Od 1880. godine pripadao Niškom okrugu, od 1890. godine Pirotskom okrugu, a potom Vranjskom okrugu.

Vranjskom okrugu pripadali su sledeći  srezovi: Leskovački, Vlasotinački, Jablanički, Bosilegradski, Masurički, Poljanički i Pčinjski.

Vlasotinačkom srezu pripadale sledeće opštine sa selima i njihovim zaseocima:

Brodska (Brod),

– Vlasotinačka (Vlasotince, Brezovica), Grdelička (Grdelica, Tupanovci, Kozare, velika Sejanica, Mala Sejanica, Dedina Bara, Bojšina, Palojci,  Lični Dol, Krpejci),

Gornjo orašačka (Gornji Orah sa zaseocima: Jakovljeve, Lukačeve, Krstićeve, Raićeve, Aleksine, Ćuovo, jezdine, Pržojne i Vrelo),

Darkovačka (Darkovci (Darkovce) za zaseocima: Livađanska, Ristina, Rženačka, Antunovska, Zlatanovska, Miličeva),

Dadinačka ( Dadinci(Dadince), Jastrebac, Gradište, Kovačeva Bara i Lopušnja sa zaseocima: Samaranija (Samarnica), Ravna Gora, Ostrc, Straškovac,

Dejanska (Dejan sa zaseocima Leunovo(Lenove), Zlatićeve (Zlatićevo), Đorđine, Mankiševe (Mankićevo i Borin Do sa zaseocima:Bilo i Džakmonovo),

Dobroviška (Dobroviš, Leskovica, Stranjevo),

Dobro Poljska ( (Dobro Polje sa zaseocima: Crkvena, Krstićeve, Bistrica, Javorje, Kozilo),

– Kalanska ( kalna, Gradsko, Jabukovik, Preslap),

Kalanska (Kalna, Gradsko, Jabukovik, Preslap),

Konopnička ( Konopnica, Batulovce, Stajkovci (Stajkovce), Rajno Polje),

Kruševačka (Kruševica, Ravni del, Crna Bara, Boljare, Crnatovo),

Orašačka (Orašje, Kukavica, Ladovica, Dobrotin, Prilepac, Gložane),

Predejanska (Predejane, Bričevlje, Suševlje, Koraćevac, Guzevlje),

Ravno Dubravska ( Ravna Dubrava, Komarica),

Rupljanska (Ruplje sa zaseocima: Ostrozub, Jasinci, Rajčetine, Rajčetine, Dursinci, Pavličane, Panar, Bajinci, Mlačište, Crveni Breg,; i Novo Selo da zaseocima: Zavišiće, Leskova padina, Rašićevci, Porečane, Bučje),

Svođanska ( Svođe),

Tegošnička (Gare sa zaseocima: Gornje Gare, Donje Gare i Krivi Del),

Šišavačka ( Šišava, Lipovica, Lomnica, Sredor, Skrapež, Gunjetina),

Crnotravska (Crna trava sa zaseocima: Obradovci???, Babiševe, Crkvenovci, Stepanovci, Lazarićeve, veljkovci, Jovanovci, Progolovci, Donja Kozarnica, Čuka, Popadinci, Goluševci, Gornji Slavkovci, Todorovci, Popovićeve, Ivićeve).

*

Pre Drugog svetskog rata u jednom vremenu je i selo Bonjince (Zaplanje-lužnički kraj) pripadao vlasotinačkom srezu.

Posle Drugog svetskog rata(1945.g) ukidaju se srezovi, a opštine koje su bile formirane od seoskih teritorija su ukinute, a tako su gradovi: Vlasotince i Crna Trava postale opštine sa teritorijom okolnih sela, koja su administrativno pripojena kao geografska celina atarima ovih opština.

Intersantno je da je Grdelica i  Predejane sa okolnim selima pripalo leskovačkoj opštini, a i neka sela su „promenila“ administrativno teritorije u zaplanje i oko Grdelice, Crne Trave i Vlasotinca.

Ovaj administrativno-geografski opis je potreban radi  „preseljavanja“ stanovništa iz jednog kraja na drugi u okviru ovog planinskog kompleksa, jer se  prilikom naseljanjvanja u 18, 19 i 20 veka stanovništvo u potragom za boljim pašnjacima sa celokupnim porodicama-kao stočari, vrlo brzo nalazili i „osvajali“ teritorije na planinskim pašnjacima ovg dela Južne Srbije.

Potreba je da se na jedno mesto u okviru istraživanja porekla stanovništva ima lao jedna celina svih ovih sela :Vlasotinca, Crne trave, Grdelice i Predejana i dela lužnice; jer je u vremenu pod Turcima mnogo njih zbog osvete „prelazio“ sa jedne na drugu teritoriju. Tako će postojati mogućnost vda se pojedini rodovi nađu u nekada zaboravljenim i uadljenim selima ovog dela Povlasinja i Grdeličke klisure.

* *

NAPOMENA:

Ovde  je izostavnjen RODOSLOV porekla prezimena, kao i dopuna višeetapnog raseljavanja stanovništa; doke se ne istraži poreklo rodova sa prezimenima iz vlasotinačko-crnotravsko-vlasinskoga kraja.

 

Autor: Miroslav B. Mladenović Mirac, lokalni etnolog i istoričar i pisac pesama i priča na dijalektu juga Srbije

26. novembar 2013.godine Vlasotince, Republika Srbija

 

* * *

IZVORI:

[1] Jovan F. Trifunoski: “GRDELIČKA KLISURA”, 1964. godine

[2] Wikipedija:- http://sr.wikipedia.org/sr/Dobrotin_(Leskovac)

[3] Miroslav B. Mladenović Mirac: ZAPISI Iz rukopisa:“ Crna Trava i okolna sela 1970-2012.g., Vlasotince

 

 

 

 

 

 

 

Komentari (7)

Odgovorite

7 komentara

  1. Milan susin, susa

    Rod SUŠA je postao od JOVANA prizetka iz Ladovice iz roda MIHAJLOVCİ . Njegovo prezime Stefanović nose svi potomci u Beogradu, Borci, Kragujevcu, Velikoj Plani, Nisu, leskovcu Dobrotinu i GRDELİCİ. U selu postoji suština mala i SUSIN SOKAK.

  2. Milan susin Suša iz Dobrotina

    ROD SUSİNİ, NADIMAK SUŠA JE DOBIO JOVAN GAJDERDZİJA PRIZETKO IZ LADOVICE IZ RODA MIHAJLOVCİ, PREZIMENA STEFANOVİC, TAKO ŠTO JE STALNO GOVORIO,, SUVO,, SUVO,, MU GRLO. OD SVİRANJA. UČESNIK I. SV. RATA IZ FRANCUSKE SE VRATIO PODE LECENJA PREKO SOLUNA VOZOM DO GRDELİCE 1918 GODINE..

  3. Milan susin susa

    U s. DOBROTİN postojao je kladenac pored Morave 100 metara uzvodno od sadašnje osnovne seoske skole. Bio je oko 4 metra iznad reke oko 10 metara od obale u majdanu gde se vadio kaman uz stari dren. Voda mu je bila lekovita za oci. Vadjenjemm kamena presusio je. Ispod njega je bila Petrova vodenica sa 4 ortaka, Radivoja, Cira i Blagoja

  4. Milan sušin suša

    TOPONIMI U ATARU S.. DOBROTIN. PRUDINA, SREDOREK, KAMEN, RID SE LİSTE, PROGON. LIPAK (gornja i donja padina) PLUŽEVINA SA VRHOM VISIKUR (preko 500 m nv.) RAVNIŠTE, RASPUTINE, ČUBRINO LIVAČE, BILO, GODJINA PADINKA,, UZ MORAVU PEŠUĆIN I LIMIN KAMEN, DUBOKA DOLINA, VRLA STRANA ORLOVAC, CRVENI PUT GORNJA MORAVA.. ATAR S. DOBROTINA SE GRANIČI SA; GRDELIČKIM. TUPOLOVAČKIM, LADOVIČKIM, GUBERAVIČKIM, VELIKOGRABOVNIČKIM, BELOBREŠKIM, I MALO KOPAŠNIČKIM. MORAVA JE 1948 GODINE U POPLAVI TEKLA PORED SELA I ŠKOLE DUBOKA PREKO JEDNOG METRA PODRUM STARE ŠKOLE JE BIO POTOPLJEN DO POJASA (OKO METAR), 11.08.2O21.

  5. Milsn

    Dobrotin je selo na desnoj obali južne Morave, na najljepšem mestu celog njezinog toka ka Dunavu sa obalama pristupačnim za pecanje i prilaza vodi bez strmih obala.

  6. novica

    Izostavljena je porodica Stankovic,po prici mog dede jedna od najstarijih u selu.Deda Dragutin rodjen je 1888.godine a umro 1976.g.Imao je sestoro zivorodjene dece koja su odselila iz Dobrotina do 1963.g.Deda Dragutinov otac zvao se Jovan a majka Milena,deda Stanko i baba Strunka.Moj pradeda Jovan dobio je nadimak KAPUT jer je jednu njivu dao za dugi kaput.Veliko imanje je otudjio zbog druzenja sa tadasnjim leskovackim gazdama,npr.Fajdica kafedzija.Uvek je imao konja za prevoz.Od starijih zitelja sela davno sam slusao da su moji pretci starosedeoci sela.Plac moga dede Dragutina bio je oko 40 ari od kojih ja i moj brat imamo 17 ari a ostalo su naslednici prodali.Takodje sam cuo pricu da je u donjem delu sela,otprilike ispod sadasnje prodavnice ziveo turcin koji je prodavao zemlju naseljenicima.

    • novica

      slava je sv.Arhandjeo.Deda Dragutin je uccesnik Balkanskih ratova,ranjavan u ruku i nogu.Njegov sin Stojadin,moj otac,zarobljen je kao vojnik rezervista aprila 1940. a oslobodjen 1945.g.Radio je na imanju u neposrednoj blizini logora Mauthauzen.Znanje zanata kovac-potkivac odredilo je da bude na imanju a ne u logoru.