Poreklo prezimena, selo Jajinci (Voždovac, Beograd)

21. novembar 2013.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Jajinci (po knjizi Jajince), Gradska opština Voždovac – Grad Beograd. Iz knjige „Okolina Beograda“ Riste T. Nikolića – NASELJA SRPSKIH ZEMALJA (knjiga 2) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga V), Beograd 1903. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela.

Ovo selo ja na izvorištu Banjičkog Potoka, a po stranama dolina.

Vode.

Vodu stanovnici piju iz bunara i sa izvora, od kojih su poznati: Milutinov Kladenac, Elezovac i dr. Postoji i izvor Lekovita Voda.

Zemlja i paša.

Zemlje za obrađivanje stanovnici imaju ma mestima zvanim: Hanište (njive i livade), Krušar, Kalji Potok, Elezovac, Orašje, Vračar, Torlak Ogorela Meh..a i dr.

Bašte su („kupusare“) pored same reke. Paše (utrine) imaju na Elezocu i po Torlaku.

Tip sela.

Selo je podeljeno na Gornju i Donju Malu. Ima oko 55 kuća.

Ime selu.

Postoji predanje da je ovo selo dobilo ime od Turaka Jajića, koji su tu imali zemlju, a jamačno i čifluk, koji je postojao umesto poznijeg sela.

 

Postanak sela i poreklo stanovništva.

I ovo selo je poznijeg postanka. Naseljeno je po pričanju onda, kada je knez Miloš raselio selo u Topčideru više konaka.

Hajdukovići i Stojkovići, predak Stojkoje iz Topčidera prvi došao u današnje Jajince. Stojko je bio 12 godina hajduk, a starina mu je iz Stare Srbije. On se nastanio u današnjoj Donjoj Mali, koja je starija od Gornje. Njegovi potomci su Hajdukovići i Stojkovići, slave Lazarevdan.

Miljkovići po starom prezimenu Milutinovići, Milenkovići, Markovići i Milosavljevići su takođe prešli iz Topčidera u Jajince, a starinom su od Prokuplja, Aranđelovdan.

Krunčići po starom Milosavljevići a sada i Nikolići i Stojanovići su poreklom iz Medoševca – Niški okrug, odakle je došao deda sadašnjem čoveku od 60 godina, Nikoljdan.

Spasojevići su iz „Rvatske“, njihove pretke su zvali „Rvati“, Mratindan.

Za ovima po starini dolaze:

Petkovići su iz Koprivnice, Srez zaplanjski, Nikoljdan.

Nikolići su od Niša odakle su im dopšli dedovi, Nikoljdan.

Stankovići, predak Tomadošao iz Ripnja pre 60-70 godina, Aranđelovdan.

Miloradović je mehandžija, poreklom iz Žagubice a starinom iz Suvodola kod Tetova, Nikoljdan.

Petrovići, rodonačelnik Milenkodošao iz Kruševca pre 50 godina, Tomindan.

Živkovići ili Jovanovići su iz Vražogrnaca kod Zaječara odakle im je došao otac, Aranđelovdan.

Stojanovići, Tomadošao od Niša („niševačko“), Nikoljdan.

Stevanovići na znaju za svoje poreklo, deda im bio dunđer, Đurđic.

Stojanović Ilija je od Prćilovice (došao mu otac). Aranđelovdan.

Lazići, predak Pantaje došao iz Bosne pre 50 godina, Aranđelovdan.

Čučurović Jovan je došao iz Prilepa pre 30 godina, Mitrovdan.

Todorović Stevan se doselio iz Bosne, Nikoljdan.

Jovanović Đorđe je iz Vranja, služio u selu, pa se udomio, Nikoljdan.

Postoji predanje da je nekada Jajince zahvatila čuma, zbog čega su svi stanovnici napustili svoje kuće i pobegli na Avalu. Od straha se nisu smeli vratiti sve dok dva brata blizanca nisu sa dva vola bliznaka poorali uokolo celo selo.

 

IZVOR: „Okolina Beograda“ Riste T. Nikolića – NASELJA SRPSKIH ZEMALJA (knjiga 2) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga V), Beograd 1903. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Nebojsa Kukic

    Molim Vas da, ako Vam je poznato,, dostavite informaciju o lokaciji VELIKE TABLE na Banjičkom brdu (izmedju Banjice i Jajinaca)
    Hvala unapred