Poreklo stanovništva sela Vidovo Selo i Mokronoge, opština Drvar. Prema istraživanju Petra Rađenovića „Unac“ iz 1933-34. godine.
Ovo je najsevernije selo Gornjeg Unca. Prostire se s obe strane rečice Unca i hvata se planina i s jednu i s drugu stranu Unačke Kotline. Granice su mu: sa zapada Jedovnik i Misije, sa severa potok Visućica, sa istoka Uvala, Palež i Biljeg, sa juga, nrema Mrđama, pašnjak Grab. Selo je razdvojeno u dva sasvim odelita dela: Vidovo Selo kao brdski kraj i Mokronoge kao ravnu nizinu. Između njih oveći prostor posut kamenom služi kao pašnjak. U Vidovu Selu su kuće uglavnom na gornju stranu, do šume. Samo je Trnjak zapao usred sela. Ispod kuća su njive i livade i vrlo prostran pašnjak, Tavan, kamenit ali jako pitom i na kišnoj godini bogat travom. No i gornje kuće u Vidovu Selu su negde i negde izgubile široku vezu sa šumom. Nove krčevine su im pale za leđa, te moraju do šume da prolaze kroz „progone“, a ni širimice kao nekada. U Mokronogama je sredina zemljišta čista, sve sama bara n luka, a kuće su po okrajku te uvalite ravni. Kuće su i po istočnoj i po zapadnoj ivici ravnice, no više po istočnoj.
Oranice nose nazive: Lice, Luke, Krivaja, Potčelinka, Počazbine, Poljane, Diljka, Podrunjevice, Gajčine, Musići, Izmaci, Podvornice, Dolovi.
Livade: Bare, Vranjaci, Dragaljevac, Bnljeg, Oklinci, Uvala Donja, Uvala Gornja, Podić, Kovića Gaj, Daniština, Pleć, Brdo, Gradina, Jedovnik, Sartuk, Livadice, Vnsoko, Trnjak.
Pašnjaci: Grab, Tavan, Brina, Vranjak, Runjevica, Debela Strana, Bukvik, Pod, Dejanovi Gajevi, Visućica.
Šume: Bukovik, Misije, Jadovnik, Kosa, Jankovića Palež, Uvala.
Vode: Una n Visućica i mnogo izvora: Sopinovac, Cigansko Vrelo, Čelinka, Krasinovac, Bašnća Vrelo, Crno Vrelo, Stikanovac, Šubić, Miškovića Točak, Šobajski Bunar. Visućica izvire ispod Jadovnika i sleva se u Unac. Mlini su na Visućici i na Uncu. Selo ne trpi oskudice ni patnje u pogledu meljave. Koliba ima na više strana, tako: u Vranjaku 6, u Drageljevcu 4, u Uvalama 6, u Lokvici b, u Javorju 3, na Podiću 1, na Poljani 2, u Sartuku 1, na Jedovniku 5. Neke od ovih služe kao letnje, neke zimske.
Selo je, razbijenog tipa. Pored osnovne podvojenosti na dva glavna dela: Vidovo Selo i Mokronoge, još se svaki od ovih delova raspada na manje „predjeljke” (krajeve).
Vidovo Selo ima četiri kraja: Musići, Gradina, Trnjak, Bujadnica.
U Mokronogama je šest krajeva: Poljana, Krivaja, Podrunjevica, Čelinka, Blato, Potkraj. Krajevi su sastavljeni iz porodičnih grupa. Najveća je grupa Musići. Svega je u selu 171 kuća.
Grobalja ima šest: Runjevica, Mihajilovića Groblje, Krivaja, Veliko Groblje, Malo Groblje, Musići.
O nazivu sela već je navedeno narodno kazivanje. Naziv Mokronoge došao je od prirodnih osobina zemljišta. Pod jesen i preko zime provre voda ispod strana i zemlja se u ravni jako raskvasi. Kad se izliju kiše ili se sjuži sneg, potopi voda celu ravan.
U Vidovu Selu nema na otvorenoj površini tragova od starijih naselja. Jedino što su Mihajlovići, krčeći na Poljani, iskopali nekakvo staro kamenje.
Poreklo porodica.
Većina stanovništva ovde potiče od dva roda: Kukilovića i Gvozdena. To su ujedno i najstarije porodice u selu. Kukilovići su više u Mokronogama, Gvozdeni više u Vidovu Selu. O obadava ova roda govoreno je u opštem delu (Petar Rađenović – Unac).
Od Kukilovića su roda ovde ove porodice: Puzigaće (5 k.), Medarevići (13 k.), Markanovići (2 k.), Lazići (6 k.), Bašići (11 k.), Polići (3 k.), Gajanovići (6 k.), Janković (1 k.), Mihajlovići (9 k.) Slave Jovanjdan. Kako je već rečeno doselili su pre 5—6 kolena iz Cetine u Dalmaciji. Jedna kuća Gajanovića otselila pre 40 g. u Klašnice.
Od roda Gvozdena su: Gvozdenovići (13 k.), Vašalići (8 k.), Kremići (2 k.), Radići (2 k.), Kneževići (16 k.), Kovići (7 k.). Doselili su iz Zmijanja, a slave Đurđevdan.
— Bajići (36 k.), slave Stevanjdan. Po jednome kazivanju oni su od istog roda i istog porekla kao i Trnjinići. Ali, ma i bili rod s Trnjinićima, nisu naselili ovamo zajedno s njima, nego mnogo docnije. O svome poreklu i naseljivanju ovamo oni kazuju da su živeli u Dalmaciji, pa za vreme „Vrancuza“ (Napoleona) izbegli otuda od rata. Krenuli tada njih četvorica braće pa jedan otišao u Bačku, a trojica ovde u Vidovo Selo. Naselili se najpre na Trnjaku, a kad se podelili, jedni sišli u Mokronoge. Docnije prešli neki s Trnjaka na Nagrađe i Vaganac.
— Šobati (4 k.) slave Dmitrovdan. Doselili iz Cetine nre 5—6 kolena.
— Malbašići (2 k.) slave Stevanjdan. Privedeni pre 60—70 g. iz Grahova u kuću Šobatovu. Ovaj Šobat bio malbaša pa se i njegovi privoci po njemu prozvali Malbašići.
— Aleksići (2 k.) slave Đurđevdan. Oni su od roda Kesića.
— Grubor (1 k.) slavi Đurđevdan. Prešao iz Bastaha nre 20 g. kao lugar i tu mu ostala deca.
— Maksić (1 k.) slavi Dmitrovdan. Priveden iz Mrđa u kuću Bajića pre 80—90 godina.
— Kuruc (2 k.) slave Lučindan. Doselili iz Strmice po okupaciji.
— Miškovići (6 k.) slave Nikoljdan. Kazuju da su bili u Bastasima pre „Budisavljevića bune“. Za vreme te bune uteku u Srb. Kuće im ostanu nepopaljene. Posle bune beg im obeća primiti ih natrag. Oni se povrate, „a kada tamo, a Grubori već došli i ujagmili naložiti im vatru u kući.“ Tada njih dvojica braće dođu u Vidovo Selo, a treći se vrati u Srb, ali malo posle dođe i on braći. Budisavljevića buna o kojoj ovo predanje govori biće da je tursko-austriski rat (1788—91).
— Petrovići (2 k.) slave Đurđevdan. Doselili iz Dalmacije pre 100—120 g. Bili najpre u Ljeskovici gde su sada Lukači, pre bune prešli ovamo.
— Džepine (2 k.) slave Jovanjdan. Doselili pred bunu iz Grahova. Bili najpre u Mrđama i za Gredom i najposle došli ovde.
— Petković (1 k.) slavi Jovanjdan. Prešao amo s Bunčevca pre 60—70 g. Bio prvo najamnik, posle se okućio.
— Kukrići (8 k.) slave Dmitrovdan. Doselili iz Otona u Dalmaciji. Od istoga su roda od koga i Maksići i došli ovamo kada i oni.
IZVOR: Petar Rađenović – Unac. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 30) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga LVI), Beograd 1948.
DODATAK:
Popis sandžaka Klis i Krka 1604. godine, selo Mokronoge
Izvor: (BOA) TK.GM.d 119
Transkripcija:
Karye-i Mokronoge, tâbi’-i Grahovo
– Baştina-i knez Dobrosav veled-i Radonya
– Baştina-i Dragoye der-yed-i Vuyica veled-i Radonya
– Baştina-i Vukosav der-yed-i Vuçeta veled-i Vukmil hâlâ der-yed-i Radoye veled-i Radiç
– Baştina-i Lyupko veled-i Radşin der-yed-i Stepan veled-i Radiç
– Baştina-i Ognyan veled-i Radoye
– Baştina-i Petre der-yed-i Yanko veled-i Milko hâlâ der-yed-i Vuyin veled-i Velibor
– Baştina-i Vukik der-yed-i Nikola veled-i Radiç
– Baştina-i Vukaş der-yed-i İliya veled-i Prerad hâlâ der-yed-i Bojidar veled-i Vukosav
– Baştina-i Vuykan der-yed-i Petre hâlâ der-yed-i Yovan Vuçeta
– Baştina-i Selak der-yed-i Vukik veled-i Marko hâlâ der-yed-i İvan veled-i Vukik
– Baştina-i Radosav der-yed-i Milyko Dragişa – 100 [akçe]
– Baştina-i Cveta der-yed-i Vukşa veled-i İvan hâlâ der-yed-i Veselin veled-i Milaşin – 100
– Baştina-i Vukosav veled-i Radiç – 50
– Baştina-i Vukan der-yed-i (…) – 50
-Mahsul-ı haymâne ve bâd-ı hevâ ve resm-i arûs ve polaçina ve tapu-yı zemîn: 40
Hane 9 fi 200
Hane 3 fi 100
Hane 2 fi 50
Yekûn: 2.240
Prevod:
Selo Mokronoge, pripada Grahovu
-Baština kneza Dobrosava sina Radonje
-Baština Dragoja u ruci Vujice sina Radonje
-Baština Vukosava u ruci Vučete sina Vukmila sada u ruci Radoja sina Radiča
-Baština Ljupka sina Radašina u ruci Stepana sina Radiče
-Baština Ognjana sina Radoja
-Baština Petre u ruci Janka sina Milka sada u ruci Vujina sina Velibora
-Baština Vukića u ruci Nikole sina Radiča
-Baština Vukaša u ruci Ilije sina Prerada sada u ruci Božidara sina Vukosava
-Baština Selaka u ruci Vukića sina Marka sada u ruci Ivana sina Vukića
-Baština Radosava u ruci Miljko Dragiša – 100
-Baština Cveta u ruci Vukše sina Ivana sada u ruci Veselina sina Milašina – 100
-Baština Vukosava sina Radiča – 50
-Baština Vukana u ruci (…) – 50
-Prihod od hajmana, badihave, svadbarine, poljačine, tapije zemlje: 40
Kuća 9 po 200
Kuća 3 po 100
Kuća 2 po 50
Ukupno: 2.240
Preveo: Abyssus
Komentari (0)