Poreklo stanovništva sela Vrapče, opština Vogošća. Prema studiji Milenka S. Filipovića „Vogošća i Bioča u Bosni“ iz 1930. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Nebojša Novaković.
Po upravnoj podjeli, u ovoj su „mahali“ sela Vrapče i Potkrajci (u nišićskom ljetopisu stoji Potkrajčići). Mahala je visoko po stranama ispod brda Motke (1253 m.; ogranci Motke su: Pobrinica, Glavica, Jabuka i Lokva), desno od rečice Vogošće.
Glavna su vrela u Vrapču: Žorci, Musluk, Lasci i Grožnjićevica, a manjih vrela ima i po njivama. U Potkrajcima je jedna česma kraj kuće. Musluk i Grožnjićevica otiču y Potoke lijevo od sela a Potoci u Vogošću. Osim njih su Krušćanski i Paklinski Potok.
Zemlje i šume.
Zirati su u Vrapču po stranama oko sela i zovu se: Njive, Redžepovina, Lasci, Latice, Vrbice, Brdo, Ravna Njiva, Šajin Vrt, Gumalje, Selišće, Vrapčanica, Julari, Seoci i Đedov Do. U Potkrajcima su njive po Luci, zatim Presjeka, Njivine i Potkrajčići. „Čaira (su) više Vrapča u Motki: Hunjadovina, Zališće, Pobrdalj, Ljuta Strana, Šabino Brdo. Nezuk, Velež, Čosovina, Pizlova Njiva, Dautovina.“ Šume ima malo: Gaj, Pakline, Motka, Gaj u Potkrajcima i šuma Baščica na lijevoj obali Vogošće. Po tim su šumama i ispaše.
Tip nselja i ostali podaci.
Vrapče je zajednički naziv za nekoliko skupina kuća. To su: „selo“, Redžepovina, Vrbice, Lasci i Okret. Ima svega 11 porodica, a 13 kuća.
Nema nikakvih priča o postanku imena sela Vrapča. Stari su ljudi pričali, da je bilo neko „selo“ na mjestu Žorcima, koji se zovu po tome što se je tu bio naselio neki iz Žoraka. Sela ove mahale su mnogo stradavala, čak i u najnovijoj prošlosti. Priča se, da su poslije jedne kuge na Vrapču ostali jedan Jovković od pravoslavnih, a od muslimana jedna udovica i djed Halilovića, koji je onda uzeo tu udovicu i dobio njenu zemlju. Stanovništvo se je poslije opet namnožilo, ali je stradalo za vrijeme Svjetskoga Rata.
Pred rat je bilo u selu 14 muslimanskih porodica, pa su od njih neke pomrle od gladi a neke iselile. Iselili su u Sarajevo Žere, koji su starinom od Alića u Gori i koji: još ima y Ugoskom te u Višnjici u visočkom srezu Hadžići u Tihoviće, i Azemovići. Prije rata odselili su u Tursku Ramići. Iselili su Šehići ali još drže svoju zemlju u Vrapču; djed im je imao čifluk u Župči, u visočkom srezu, a možda je i sam bio porijeklom iz tog sela. U našićskom ljetopisu pominje se i neki Kapić kao vlasnik dvaju čifluka; možda je bio iz Sarajeva. To su i razlozi zbog kojih sadašnji stanovnici ne znaju ništa više o prošlosti ovih sela.
Muslimani:
Halilovići (2 porodice u 4 kuće) su starinom iz Zagorja, odakle su rano doselili. Jedan od njih preselio se 1927. u Solakoviće u visočkom srezu.
Ramići (1 kuća) su starinom iz Vukasovića. Ima ih u Dubokovićima.
Alići (1 kuća) otac im je došao iz Posavine na mnogo godina pre okupacije.
Latifović (1 kuća) došao s Gore, gde još ima roda, pošto se ovde oženio od Alića.
Pravoslavni:
Jovkovići (4 kuće, Srđevdan), rod su s Njegama u Sarajevskom Polju, a poreklom su iz Grdijevića pod Njeguš-planinom. Po drugoj priči, Jovkovići su iz Drobnjaka, još tačnije iz Gospice. Biće da je ovo drugo predanje tačno.
Perići (2 kuće, Nikoljdan). Staro im je prezime Đurići. Od prađeda Pere su prozvani Perići. Pero je doselio iz Hercegovine i nastanio u Hajdanovićima. Iz Hajdanovića su preselili u Klakiše, a iz Klakiša u Budišiće. Prađed Pero sa sinom Ilijom odvoji se od sina Riste i preseli se iz Budišića u Narevo, a Risto ostade u Budišićima. Iz Budišića preseli u Potkrajčiće 1843. Godine.
Pravoslavno groblje je na Laticama, a muslimansko na Hrastovima
IZVOR: Vogošća i Bioča u Bosni, Milenko S. Filipović, 1930. godine.
PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Nebojša Novaković.
Komentari (0)