Poreklo prezimena, selo Jagnjilo (Mladenovac)

12. avgust 2013.

komentara: 2

Poreklo stanovništva sela  Jagnjilo, opština Mladenovac. Prema istraživanju Borivoja M. Drobnjakovića „Jasenica“ od 1920. do 1922. godine

 

Topografske prilike.

Selo se nalazi na pinosavskoj iovrši kojom teku manji potoci Crkvenac, Vukalica i Mrčevica. Severno od Mrčevice je reka Milatovica do koje se pruža seoski atar.

Ima četiri izvora: Vukalica, Crkvenac, Pajčinac i Vidarica. Skoro svaka kuća ima đeram i gotovo se više upotrebljava voda sa njih.

Nekada je u Jagnjilu, a to pamte stari ljudi, bila tako velika šuma, da se od sela pa sve do crkve u Maskaru kroz nju išlo. Sitne šume (cer i granica) sada ima u Polju. Vinograda ima najviše na Straževici, a rastureni su i no seoskom ataru. Imanja su na mestima: Polju, Gaju, u Mrčevici; naročito dobrih livada ima u Klencu, Milatovici i u Velikom Lugu.

Selo je u glavnome grupisano pored seoskih puteva i podeljeno na Ukaljački Kraj, Veljački Kraj i Straževicu. Straževica je preko potoka Mrčevice i od sela udaljena 10—15 minuta. Kad iz ovog kraja idu opštini ili mehani kažu: „idemo u selo“.

 

Poreklo porodica i starine.

U selu su ove familije:

Ivanovići (Ivanovići 7, Milovanovići 8, Popovići 1), 16 k. Slava: sv. Đorđe. Doselio se predak Joka iz Kolašina. Došao kao strugar, radio po selu, oženi se i ostane. Misle da su šesto koleno od Joke.

Matejići (Matejići 18, Radmilovići 5, Lazići 12). 35 k. Slava: sv. Mrata. Pre Karađorđevog Ustanka došli Radmilo i Laza od Sjenice. U Vlakči su im rod Ćirići, koji su tamo ostali a ovi došli ovde.

Sa Matejićima su rod Kuzmanovići 4 k, Damnjanovići 2 k., Petrovići 1 k. Aleksandrići (Mijailovići) 7 k. Slava: sv. Stevan. Ne znaju odakle su se i kada njihovi stari naselili. Za vreme zbega tri brata odu u Rabrovac gde su im bile kolibe i tu ostanu (Milovanovići, Pantići).

Beljakovići (Beljakovići 6, Milojevići 12, Simići 3). 21 k. Slava: sv. Đorđe. Starinom iz Drobnjaka. (v. Jelenac I — Milisavljeviće i Gornju Šatornju — Novakoviće). Od ove je familije Stevan Filipović koji se pominje u Ustanku.

Dubonjci (Jovanovići, Miloševići) 23 k. Slava: sv. Aranđel. Staro im je prezime Petrovići. Starinom su od Sjenice. Njihovi stari ratovali uz Hajduk Veljka i jedan od njih, vraćajući se iz Krajine, oženi se iz Dubone (smederevski); zbog toga, vele, da ih zovu Dubonjcima. Za vreme propasti bežali preko. Od Dubonjaca su Avramovići u Markovcu, gde su otišli na imanje.

Jankovići (Ignjatovići 8, Jankovići 3, Radovanovići 8, Glišići 6, Obradovići 3, Filipovići 6). 34 k. Slava: sv. Đorđe. Doselio se praded Janko „od Podgorice“. Staro im prezime Delibokovići. Prvo se zadržali oko Topole, ali im se tu ne dopadne, nego krenu dalje i dođu ovde u „ovu pitominu”. Od sgarine im kumovi Rovići u Bukoviku.

Mićići (Mićići 17, Rankovići 3). 20 k. Slava: sv. Lazar. Praded sa četiri brata došao od Sjenice. Nasele se u Međulužje a u Jagnjilu su imali trla. Bežali su u Srem gde jedan brat ostane, a ostali se vrate. U Međulužju nisu ostala sva tri brata, već se jedan preseli u Jagnjilo (od koga je ova familija), a drugi u Šatornju (Mesarovići); treći brat ostane i od njega su Mesarovići (sa raznim prezimenima) u Međulužju.

Mićići održavaju staro kumstvo sa Radivojevićima u Resniku (legtenički).

Vesići (Vesići 4, Badžakovići 1, Đurđevići 5, Miloševići 12, Vićentijevići 2, Radojčići 2, Markovići 3). 29 k. Slava: sv. Luka. Doselio se praded Vesa iz Nikšićske Župe. Šesto su koleno od Vese. Vesa je imao tri sina od kojih jedan otišao na trla u Crkvine (Vesići). Ima ih u Mladenovcu (Badžaci). U selu Resniku ima Badžakovića, slave istu slavu, a doseljeni su iz Nikšića u prvoj polovini 18. veka.

Babići 8 k. Slava: sv. Nikola. Doselio se deda Nikola iz Vete (belopalanački, iirotski). Došao ženi u kuću.

Krstići 5 k. Slava: sv. Nikola. Došli kad i Babići od Pirota.

Kolarevići (Tanasijevići) 4 k. Slava: sv. Nikola. Od Pirota.

Anđelkovići 8 k. Slava: sv. Nikola. Doselio se deda iz Matejevca (niški, toplički).

Petrovići (,,Vlasi“) 10 k. Slava: sv. Aranđel. Došla braća Janja i Pavle „od Ćuprije“. Ima ih 2 kuće u Smrdlji-kovcu (kolubarski) gde su kupili imanje i nastanili pre 20 godina.

Srekići (Milovanovići) 7 k. Slaza: sv. Dimitrije. Njihov deda Milovan služio kod Jelića u Azanji; ovde se oženio i došao ženi u kuću.

Živanovići (Živojinovići, Gajići) 16 k. Slava: sv. Nikola. Staro im prezime Avakumovići. Starinom od Sjenice. Rod su sa Stanisavljevićima, Marisavljevićima u Gornjoj Šatornji. Bežali „preko“.

Đorđevići 4 k. Slava: sv. Đurđic. Deda se doselio iz Čubre (Krajina).

Đurkovići (Milići) 5 k. Slava: sv. Mrata. Njihov praded Đurđe sklonio se od turskih zuluma. Došao od Sjenice. Od Đurđa su četvrto koleno. Imaju familiju u Duboni (smederevski) gde se zovu Novakovići.

Filipovići (Kneževići) 15 k. Slava: sv. Đurđic. Doselio se pre Ustanka od Sjenice njihov praded Filip sa sinovima Živanom i Đukom. Iz ove je familije knez Đuka, lepenički oborknez.

Glavaševići 4 k. Slava: sv. Mrata. Rod su sa Radmilovićima—Matejićima.

Bajići 3 k. Slava: sv. Nikola. Praded Ivan pobegao od Turaka iz Krajine. Četvrto su koleno od Ivana.

Stekići 5 k. Slava: sv. Đurđic. Nepoznato poreklo.

Mijatovići (Markovići) 7 k. Slava: sv. Jovan. Nepoznato poreklo.

Popović 1 k. Slava: sv. Đurđic. Došao iz Bugarske ženi u kuću i primio njenu slavu. Dotle nije slavio.

 

Selo ima dva groblja: U Mrčevici je groblje „Ponedeljak“ u koje se sahranjuje i jedan deo iz Rabrovca. Drugo je „Vesića Groblje“ za ostali deo Jagnjila i za kraj Straževicu.

Na mestu „Kućerinama“ gde je nekad bilo naselje, postojala je stara crkva (u dvorištu Tome Matejića) i u blizini nje je i izvor Crkvenac. Nema nikakvih tragova od te crkve, a u selu nije sačuvano predanje o njoj.

 

IZVOR: Borivoje M. Drobnjaković, „Jasenica“.  NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA  (knjiga 13) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXV), Beograd 1923.

Komentari (2)

Odgovorite

2 komentara

  1. marko

    Ja ne mogu da nadjem nigde poreklo moje familije ko je taj bio prvi pa stablo nastanka do danas?da li mozete da mi pomognete

  2. Ljubiša

    Isto je i sa mojim prezimenom Radovanović. Moj pradeda Marko Radovanović bio je vlasnik pola atara sela Jagnjila osamdesetetih godina 19 veka (250 hektara). Nema ništa zabeleženo. Ostalo je manje-više tačno. Izveštaj je nekompletan i površno urađen.