Poreklo prezimena, selo Jelenac (Topola)

Poreklo stanovništva sela  Jelenac*, opština Topola. Prema istraživanju Borivoja M. Drobnjakovića „Jasenica“ od 1920. do 1922. godine

* Selo Jelenac  u vreme Drobnjakovićevih istraživanja bilo zaseok Belosavaca.

Topografske prilike.

Od belosavačkog kraja Zovljaka, ovaj zaseok je odvojen imanjima i zabranima. Najveći deo kuća je pored puta za Jagnjilo. U novije vreme neke kuće su izmeštene na imanja.

Jelenac je podeljen na dva kraja: Crnogorski i Erski Kraj.

Kroz Jelenac protiče potok Sinor, koji preko leta presuši. Pije se izvorska voda a ima i đermova.

Poreklo porodica.

Do vlade kneza Miloša, u Jelencu koji se zvao Ljubinić, živeo je jedan turski spahija, a tu su bila i trla sela Jagnjila. U to doba se iz Jagnjila presele i dođu na svoja trla:

Milisavljevići (Todorovići, Jovanovići, Tanasijevići) 9 kuća. Slave: sv. Đorđa. Starinom su iz Drobnjaka, odakle su se na 80 godina pred Karađorđevo ratovanje doselili u Šatornju. Doselio im se praded Filip sa nekoliko sinova. U Šatornji su proveli izvesno vreme, i pošto su pobili neke Turke, raziđu se i jedni odu u Jagnjilo (Beljakovići, Milojevići — od kojih su Milisavljevići), drugi u Beli Potok (beogradski), a udovica jednoga od braće ostane u Gornjoj Šatornji (Novakovići, Veličkovići).

Posle njih je došlo više crnogorskih porodica, kojima knez Miloš da ovde imanja. Od njih su:

Ilići (Zečevići) 2 k. Slava: sv. Đurđic. Došli oko 1845. g. iz Crne Gore.

Nikolići (Oraški) 3 k. Slava: sv. Aranđel. Došli iz Orahova (Kuči) u isto vreme kad i Ilići.

Stanojevići 5 k. Slava: Mala Gospojina. Došli iz. Kosijera (Katunska Nahija) u isto vreme sa Ilićima.

Markišići (Markovići) 7 k. Slava: sv. Nikola. Njihov deda Marko sa sinom Đurom pošao iz Dobrskog Sela (Riječka Nahija) i zadržao se neko vreme na Kosovu (oko Vučitrna). Pošto je čuo da u Šumadiji ima dosta puste zemlje, krene se i dođe u Kragujevac knezu Milošu koji ga uputi u Ljubinić (Jelenac). Od njih se jedni odvoje i otidu u Binovac, gde ih ima nekoliko kuća (Markovići-Crnogorići). U Crnoj Gori su im rod serdari Vujovići.

Novakovići (Babići, Belići) 3 k. Slava: Petkovica. Došli iz Crne Gore.

Matanovići (Matići) 2 k. Slava: sv. Jovan. U isto vreme sa Markišićima došli iz Bjelica (Katunska Nahija).

Prelovići 2 k. Slava: sv. Nikola. Došli Prelo i Bogdan „Drecuni” iz Crne Gore. „Na Bojani su vatali ribu i od toga živeli“.

Bogdanovići (Drecuni) 1 k. Slava: sv. Nikola. Došli iz Crne Gore u isto doba kad i Prelovići.

Pašovići (Petrovići) 1 k. Slava: sv. Nikola. Iz Crne Gore.

Ivanovići 1 k. Slava: sv. Nikola. Iz Crne Gore.

Popovići 1 k. Slava: sv. Nikola. Rod su sa Markišićima.

Za ovima su se doselili:

Erići (Nikolići) 4 k. Slava: sv. Nikola. Pre 60 god. došli iz Viče (Dragačevo) od Zarića, koji su u Dragačevo došli iz Rokaca (moravički srez).

Pavićevići 2 k. Slava: Miholjdan. Od Sjenice došli u Belosavce, a iz Belosavaca ovde. Dali im Milisavljevići imanja, samo da bi imali komšija.

Marković (Građanin) 1 k. Slava: sv. Jovan (23. IX). Došao oko 1870. g. iz Građana (Riječka Nahija).

Moretići 2 s. Slava: sv. Jovan (23. IX). Došli u isto vreme kad i Markovići iz Građana.

Nikolić 1 k. Slava: sv. Nikola. Dovela ga majka koja se iz Jagnjila ovde preudala.

Radonjići 2 k. Slava: sv. Nikola. Doselili se oko 1873. g. iz Crne Gore. Bojali se osvete zbog ubistva, pa prebegli. Jedan brat (Ivan) došao u Jelenac, a dva brata (Vukajlo i Ilija) otišli u Petrovo Selo (Krajina).

Čvarkovići 1 k. Slava: sv. Stevan. Došao pre 25 god. ženi u kuću iz Topole.

Lukić (Turčinović) 1 k. Slava: sv. Nikola Pre 40—50 g. došao otac iz Palanke.

Na granici atara je mesto Koševi, pored druma za Mladenovac. Tu su bili Karađorđevi koševi, u koje je on skupljao hranu sa celog belosavačkog polja. Za vreme kneza Aleksandra tu su bile dve mehane, sada nema nikakvih tragova.

Seosko groblje je „kod đerma“.

IZVOR: Borivoje M. Drobnjaković, „Jasenica“. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA  (knjiga 13) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXV), Beograd 1923.