Poreklo prezimena, selo Milutovac (Trstenik)

22. jul 2013.

komentara: 3

Poreklo stanovništva sela Milutovac, opština Trstenik. Prema studiji Stanoja Mijatovića iz 1905. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Miloš Stojadinović. 

 

Položaj. 

Selo se nalazi u stranama Milutovačkog Potoka, koji izvire ia jedne blagotinske kose, pa, tekući u pravcu s.- j., uliva se ispod sela u Riljačku Reku, sa leve joj strane. Ovaj potok prika s leve strane potok Ivinac, koji prolazi pored groblja i severnog kraja Novog Milutovca. Veći deo kuća nahodi se u blagim stranama Milutovačkog Potoka okrenutim zapadu i istoku. U glavnom selo jo izloženo jugu. Kuće se pružaju duž celog potoka, te je selo veoma razvučeno. Milutovački Potok je malen, leti presušuje, te selu ne nanosi kvara, ali Riljačka Reka, koja prolazi zapadnim krajem sela, kad se izlije čini štete njivama i livadama.

U selu se više pije bunarska nego izvorska voda. Najglavniji su izvori kod Ploče, u sredini sela, Ivinac, malo više od prvoga, i Smrdan u Belostenskoj Mali. Nijedan od ovih izvora ne presušuje.

Zemlje i šume. 

Oko sela su njive, livade, vinogradi i voćnjaci. Najudaljenija njiva je za 3 – 4 km. od sela daleko. Seoski atar pruža se, kao i selo, od severa na jug. Zemlja je mešovita: pored Riljačke Reke dosta je jaka, a po stranama je slabija. Sem kukuruza dobro uspeva i pšenica, koju seju u dosta znatnoj količini. Šuma ima na južnoj i severnoj otrani sela: u Toponici i Cernici. Šuma je sitna i krupna.

Tip. 

I ako je selo razvučeno kuće su dosta zbijene; najčešće su u Novom Milutovcu (sredini sela), a naročito u Stošickoj i Milikickoj familiji. Obično su na rastojanju od 40—60 m. Ovo selo ima odvojene krajeve, što je retkost kod sela u Temniću, kao: Orlovac, severno za 3 km., i Belostenski Kraj, Panticki Kraj. Isilova (Isailova) Mala, na južnoj strani sela, koja je od pravog sela daleko va 3, a od Panticke Male aa 2 km. Najviše je kuća u Milutovcu ili Novom Milutovcu, koji je pravo selo, a najmanje u Belostenskom Kraju-

Svega u selu imaju 283 kuće sa 383 poreske glave.

Ime. 

Postanak imena ovoga sela tumači se u narodu dvojako: po jednom predanju selo je ovako prozvato po Milutinu, slugi Cara Lavara, koji je, došavši s Kosova, kazao Carici Milici šta je tamo bilo. Po drugom pak ovako je nazvato po nekakvu uglednom dobru Kralja Milutina, koje je u ovom selu bilo. Još se priča da se selo pre zvalo Milutinovac.

Sproću Isilove Male, s desne strane Riljačke Reke, ima mesto Kovanlun za koje se priča da je tu bio kovanluk Cara Lazara, te se s toga tako prozvalo.

Starine.

U vrh Novog Milutovca, idući Orlovcu, na desnoj strani Milutovačkog Potoka, nađena je pre nekolnko godina neka razvalina, za koju se, kao obično, veli da je od neke stare crkve, te joj žene dolaze petkom i nedeljom. U Toponici se pak nalaze srebrni novci Đurđa Brankovića.

 

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Ništa se ne priča od kad je ovo selo naseljeno. Samo se zna da nije bilo na mestu gde su danas seoske kuće, već za 3 km. severno od Novog Milutovca u strani blagog nagiba, nad današnjim Orlovcem, a sa desne strane Milutovačkog Potoka, koje se mesto i danas zove Stari Milutovac, koji je, po predanju, raseljen o Kočinoj Krajini kada je stanovništvo prebeglo u Srem. Na tom su mestu bili do skora, dokle ih nije sušibuba uništila, vinogradi, a sad su tu njive.

Da sada pregledamo porodice po krajevima. U Orlovcu, koji je zasnovan pre 80—100 godina, ove su porodice:

Jaćovci Miletići (11), koji su se doseleli iz Batota u kruševačkom okrugu, odakle su, kako se priča, pošla tri brata, pa jedan ostao u Selištu, drugi u Stragarima, a treći je došao ovde. Ima ih 3 kuće u Milutovcu. Slave Sv. Vrače (jesenje i letnje).

— Za ovima su doselili Mirići (2), koji su ovde došli iz Milutovca, a tamo su se doselili sa Kosova. Ima ih u Potočcu i Glavincima (sr. belički), zatim 2 kuće u Trsteniku i jedna u Beogradu. Slave Sv. Nikolu zimnjeg i letnjeg.

Mihailovići — Belopavlići (2) su došli pre 60 godina iz Crne Gore. Slave jesenju i letnju Petkovicu.

Vesići (6) su iz kruševačkog okruga. Slave zimnjeg i letnjeg Sv. Nikolu.

Dodići (6) su došli ia Milutovca, a tamo iz Stepoša u okr. kruševačkom. Slave Sv. Jovana.

Dešići (4) su iz Karanovčića. Slave Sv. Nikolu.

Pitlići (3) su iz kruševačkog okruga. Slave Sv. Aranđela.

Stankovići (1) su iz Milutovca. Slave Sv. Nikolu.

Živadinovići (1) su ia Počekovine u kruševačkom okrugu. Slave Sv. Vrače.

Veljkovići (1) su iz Milutovca od Drobnjaka. Slave Đurđevdan i Sv. Iliju.

Gajići (1) su iz Medveđe (srez trstenički). Slave Đurđevdan i Sv. Đorđa.

Milivojevići (1) su iz kruševačkog okr. Slave Sv. Nikolu.

U Milutovcu su:

Stošići (14), slave Sv. Jovana.

Tuvegdžići (8), ovako prozvati po tome što im je neki stari bio tuvegdžija — puškar. Slave Sv. Đorđa Alempija i Đurđevdan.

Milikići (10), slave Sv. Jovana.

Za ove se tri porodice priča da ou starinci.

Todorovići (8), doseljeni odmah po Drugom Ustanku iz Bresnog Polja u okr. kruševačkom. Stari Todor, vele, ubio je tamo nekog Turčina, pa je prebegao ovamo i oženio se devojkom miradžikom iz Stošicke familije. Slave Sv. Nikolu zimnjeg i letnjeg.

Drobnjaci (13) su se doselili za vlade Kneza Miloša iz Ripnja u okr. beogradskom, a starinom su iz Crne Gore. Slave Đurđevdan i Sv. Iliju. Ima ih jedna kuća i u Isilovoj Mali.

Jugovići (34) su doseljenici iz Toplice. Jedna su porodica s onima iz Bele Vode. Kažu da su od starih, kosovskih, Jugovića, što je, vele, potvrđivala i neka veoma stara čitulja, koju su pre 30 godina nekome dali. Slave Sv. Aranđela.

Jošulići — Hadžići (11) su iz Trnavaca u Župi, gde je neki njihov stari, po imenu Joša, ubio Turčina i ovamo prebegao, pa, da bi se bolje sakrio, promenio je prekadu i uzeo da slavi Sv. Agatonika mesto dotadanje prekade Sv. Nikole letnjeg. Neki Ivan Jošulić išao je na hadžiluk, te se o toga tri njihove kuće zovu Hadžićima. Taj je Ivan obnovio komaransku crkvu. Slave Sv Nikolu i Sv. Agatonika.

Vučetići (12) su iz Toplice. Jedan se pre 40 godina odselio u Lazarevac. Slave Petkovicu jesenju i letnju.

Vučići (14) su došljaci iz Toplice. Ima ih 3 kuće u Pantickoj Mali. Slave Sv. Đorđa i Đurđevdan.

Margitići (6) su iz Župe. Ovako su prozvati po babi Margiti. Slave samo Đurđevdan.

Stankovići (10) su došli iz Krajine. Slave Sv. Nikolu zimnjeg i letnjeg.

Davidovići – Došljaci (3) su se doselili iz Gornjeg Dubiča u Levču. Slave Sv. Luku i Markovdan.

Dodići (37) su iz Stepoša u Rasini, gde ih još ima 15 kuća. Zatim ih ima 2 kuće u Vranju, 2 u Leskovcu, jedna u Svilajncu, jedna u Kraljevu, a u ovom selu u Orlovcu i Belostenskom Kraju. Ovo je najveća porodica u ovom selu. Slave Sv. Jovana.

U Belostenskoj Mali su:

Belostenci (9), koji su doseljeni iz Bele Stene u Toplici. Slave jesenje i letnje Sv. Vrače.

Čarevići (6) su iv Toplice. Slave Sv. Jovana zimnjeg i letnjeg.

Bušetići (2) su iz Belasice u Toplici. Ima ih u Rekovcu (Levač) i Padežu. Slave Sv. Tomu i Tominu Nedelju.

Dodići (4), koji su ranije pomenuti.

U Pantickom Kraju su:

Pantići (10), koji su doseljeni iz kruševačkog okruga. Slave Sv. Đorđa i Đurđevdan.

Raškovići (2) su iz Župe. Tri su kuće u Milutovcu. Slave jesenju i letnju Petkovicu.

Simići (1) su iz Toplice. Slave Sv. Aranđela.

Markovići (3) su se doselili iz kruševačkog okruga. Slave Sv. Jovana zimnjeg i letnjeg.

Vučići (3). — Vučetić — Zarić (1). — Hadžić (1).

U Isailovoj Mali su:

Isailovići (6), koji su ovamo prvi doselili i to iz Toplice. Nekad ih je bilo više, pa su izumrli. Slave Sv. Nikolu.

Petrovići (5) su doseljeni iz Toplice odmah za Isailovićima. Slave Sv. Đorđa i Đurđevdan.

Markovići (3) su iz Poljne u Levču. Slave zimnjeg i letnjeg Sv. Nikolu.

Tavrići (3) su takođe iz Poljne u Levču. Slave Sv. Minu i Preobraženje. Jedna je kuća u Milutovcu.

Drobnjak (1) i Margitić (1) su iz Novog Milutovca.

Ognjanovići – Jovanovići (3) su iz Župe. Slave Petkovicu.

 

Pokraj puta Kruševac — Kragujevac, koji kroz selo prolazi, nahode se: dve mehane, tri kovačnice, jedna potkivačnica, četiri dućana i osnovna škola.

Seoska je slava Mali Spasovdan (četvrtak po Spasovu-dne), a zavetina Poljobranija. Samo Isilova Mala slavi Veliki Spasovdan.

Groblje je jedno i to u vrh Stošicke familije, preko potoka Ivinca. Samo se umrli iz Isilove Male kopaju u stragarskom groblju.

 

IZVOR: KORENI, Srpske zemlje, Naselja, poreklo stanovništva, običaji, Knjiga osamnaesta „LEVAČ I TEMNIĆ“, Stanoje Mijatović, učitelj, 1905. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Miloš Stojadinović.

 

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. za poreklom mog pretka iz Štitara kod Šapca. U popisu iz 1829. se navodida su od jednog roda Milićevići i Milinkovići sa slavom sveta Petka (i danas se slavi 27.oktobra) koji su došli “od Morave”.između Prvog srpskog ustanka i 1829. i da su se pre zvali Mijailovići. Po porodičnom predanju potičemo iz Hercegovine (možda Stare Hercegovine), a braća su se zvala Milić i Milinko. .Popis iz 1829 navodi Živka Mijailovića, sa fusnotom istraživača iz novijeg doba, da su od Mijailovića danas Milinkovići i Milićevići, Na popisu 1863. sin Milića se još uvek preziva Mijailović (Vasilije), da bi kasnije od Milinka postali Milinkovići a od Milića Milićevići.
    Ako nisu menjali slavu, jedine koje sam našla sa ovom slavom, da su se doselili iz Crne Gore su Mihailovići iz Milutovca.Često je dolazilo do promene h u j.Vreme doseljavanja ne odgovara u potpunosti ali se sve otprilike uklapa.
    Molim za informacije: da li ima Mihailovića u Milutovcu danas, da li oni ili neko drugi zna nešto više o njihovoj istoriji i ako su se odselili ima li nekog ko o tome nešto zna.U rodoslovu se javljaju imena Luka, Janko, Pavle,Jovan, Pera,Panta, Arsen, Grujica,Mihajlo.

    • U Milutovcu danas nema Mihailovića sa slavom Sveta Petka iz knjige Stanoja Mijatovića Temnić 1905. niti neko nešto zna o njima.Postoji jedan Mihailović sa drugom slavom koji je došao u prošlom veku kao zet u Milutovac.Međutim zahvaljujući Vašem sajtu došla sam do Mijailovića sa slavom Sveta Petka u selima Metikoš i Ratina kod Kraljeva po knjizi Radoslava LJ. Pavlovića Podibar i Gokčanica iz 1948.Za one iz Metkoša piše da im je dalje poreklo iz Milutovca u Trsteničkom srezu, a da su se u Milutovac doselili iz Bjelopavlića.(u 18. veku),da prekađuju Trnovu Petku i da su rod sa Mijailovićima u Ratini. Za Mijailoviće u Ratini, sa slavom Sveta Petka, piše da su od Mijailovića iz Metikoša (doseljeni iz Gruže u drugoj polovini XIX veka do danas). U toj knjizi su Mijailovići a ne Mihailovići. Veza između ovih Mijailovića/Mihailovića i mojih predaka Mijailovića u Mačvi/Štitaru moggla bi biti rečenica iz gornjeg teksta o Orlovcu- današnjem Starom Milutovcu- koja kaže da je Stari Milutovac po predanju raseljen o Kočinoj krajini kada je stanovništvo prebeglo u Srem. Kočina krajina je teritorija (vidi mapu) čija je severna granica bila Dunav od Velikog Gradišta do Smedereva i dalje do više od pola puta prema Beogradu, a južna granica išla rekom Zapadna Morava od Kruševca do Karanovca (Kraljeva) obuhvatajući sva tri pomenuta sela.Pozdrav svima koji tragaju za poreklom svoje porodice.Sva ova traganja nas povezuju i ujedinjuju.

      • Izvinite greška u kucanju. Rečenica treba da glasi:
        Za one iz Metikoša piše da im je dalje poreklo iz Milutovca u Trsteničkom srezu, da su odatle došli u 18. veku, a da su se u Milutovac doselili iz Bjelopavlića, da prekađuju Trnovu Petku i da su rod sa Mijailovićima u Ratini.