Poreklo prezimena, selo Slato (Nevesinje)

Poreklo stanovništva sela Slato kod Nevesinja. Prema studiji “HERCEGOVINA“, autora Jevta Dedijera, objavljenoj 1909. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

Jedna od uvala kojom se Nevesinjsko Polje produžuje u pravcu jugo-istočnom je Slato, ravna dna, sa svih strana zatvoreno, samo ga je usko korito rijeke Jazine otvorilo prema Nevesinjskom Polju. Seoske kuće su po ivicama uvale. Redovno svake godine, polje biva plavljeno.

Seljaci su većinom kmetovi, a age su Mostarci i Nevesinjci, većinom Muslomani, a ima ih i pravoslavnih. Selo se bavi više stočarstvom nego zemljoradnjom.

Ima svega 24 kuće, a dijeli se na mahale, poređane oko polja, koje se zovu Štavljani, Valovi, Osojani, Radanov Gaj i Podgrede.

Zadruga Savića je jedna od najvećih u Hercegovini, u njoj ima 55 čeljadi. Ova zadruga ima i nekih specijalnih običaja. Svaki član ima naročiti posao kojim se isključivo bavi. U donjem boju čardaka spavaju mlađi, a u gornjem su boju kuća za odrasle i gostinjska soba. Običaj je u ovoj kući da gosta dvori najstarija devojka.

Selo ima bezbroj starih srednjevjekovnih grobnica tako da je rijetko u Nevesinju selo koje je tako bogato u ovim stvarima. Ima ih s krstovima i bez krsta. Osim toga, ima mnogo gomila.

Selo je postojalo još za vrijeme Hercega Stjepana. Pričaju da su u to vrijeme stanovala dva brata: Sladoje i Blagoje. Iza njih su stanovali Muslomani Ljubovići, koji su otišli u Odžake, a iza njih Deronje, koji su odselili u Mostar. Deronjini kmetovi bili su Muslomani Cernice, koji su 1880. odselili u Tursku.

• IVANIŠI, najstarija porodica ovoga sela, su doselili prije 300 godina u ovo selo zbog zuluma turskog, iz Šipačna kod Nikšića, gdje i sad ima njihove porodice. Slave Jovanjdan.
• SAVIĆI su Višnjići ispod Golije. S njima su isto brastvo: Golijani, Baćevići, Vukovići i Višnjići. Ovamo su došli prije 200 godina iz Jugovića. Jedan dio od njih zove se Petrovići, ima ih 10 kuća, a slave Jovanjdan.
• AVDALOVIĆI su od onih s Udrežnja, doselili prije 100 godina. Slave Ilindan.
• MILJANIĆI su iz Banjana, ovamo su prešli prije 75 godina. Slave Jovandan, prislužuju Ilindan.
• JANJIĆI su prije 50 godina doselili iz Bjelica u Crnoj Gori na poziv Ali-paše Rizvanovića, koji ih je kao dobre junake naselio na svome čitluku. Njihove porodice ima u Dabru i Mostaru. Slave Aranđelovdan.
• ĐERIĆI su prije 100 godina doselili iz Šipačna u Gacku. Slave Aranđelovdan.
• SAMARDŽIĆ je 30 godina hajdukovao pa ga je ovdje prije 13 godina naselio Milušić na svoju zemlju. Rođen je u Rogovima. Slavi Đurđevdan.

IZVOR: “HERCEGOVINA“, Jevto Dedijer, SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK – Knjiga dvanaesta,  NASELJA SRPSKIH ZEMALJA, Knjiga VI, Beograd, 1909. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković