Poreklo prezimena, selo Šehovina (Nevesinje)

Poreklo stanovništva sela Šehovina kod Nevesinja. Prema studiji “HERCEGOVINA“, autora Jevta Dedijera, objavljenoj 1909. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

 

Istočno od Udrežnja, a sjeverno od Biograda, četvrt sata južno od varoši Nevesinja. Kuće su pod ogrankom Vilenjaka pri Nevesinjskom Polju.

Osim tri seljaka koji pored svoje imaju i aginske zemlje, svi ostali su kmetovi; od njih su neki ućemisljeni, a neki plaćaju trećinu.

Selo je razbijena tipa, a ima svega 10 kuća.

Od starina ima ovdje malo ”grčko groblje”. Ovdje ima i jedna jama, za koju tvrde seljaci da ima veze s vrelom Bune. I za nju je vezana ona priča o mlinaru i njegovu sinu najamniku, koji mu je slao podzemnom rijekom zaklane brave.

Šeho je često ime muslomansko, ali koji je bio taj Šeho što se po njemu prozvalo selo, ne zna se. I za ovo selo pričaju da su u njemu nekad stanovali Muslomani, ali kako su se zvali, ne zna se. Misli se da je i njih kuga pomorila.

  • TUFEGDŽIJE, najstariji od današnjih porodica, doselili su najprije u Zalom odnekle iz Rudina, a onda iz Zaloma amo. Slave ?
  • NOSOVIĆ se radi siromaštva doselio iz Korita. Slavi ?
  • SOLDI su doselili odnekle iz Rudina u Dabar, a odatle u ovo selo. Slave ?
  • MANJACI su isto tako odnekle od Bileće. Slave ?

Sve ove porodice pričaju da su se zbog siromaštva doselile. Stanovnici su primili humsku nošnju i to be samo ženske nego i muški, koji nose gunjce mesto bjelača.

 

IZVOR: “HERCEGOVINA“, Jevto Dedijer, SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK – Knjiga dvanaesta,  NASELJA SRPSKIH ZEMALJA, Knjiga VI, Beograd, 1909. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. mlađo

    U knjizi ”Risto Milićević / Hercegovačka prezimena” navodi se da:

    Nosović: slave JOVANJDAN
    Manjak: slave ARANĐELOVDAN
    Soldić: slave NIKOLJDAN
    Tufegdžija: nije upisano šta slave

  2. mlađo

    NOSOVIĆ
    Nosove (p), u Koritima (Bileća) i Šehovini (Nevesinje). U Šehovini su doselili iz Korrida, ”zbog siromaštva” (59:225). Prema predanju, Nosovići potыču od Gauševića iz Lađevića (Bileća), gdje su živjeli u ”omanjem bratstvu” kao turke čivčije. O njima je zabilježena jedna kratka priče: ”Jednoga dana, kada su muškarci kosili, dođe vrijeme ručku, a nikako da se pojavi neka žena da ga donese. Jedan ode da vidi šta se dešava. Zateče Turke da se iživljavaju na nevjestama. Javi svojima i Turke iskasapiše. Turci uskoro izvrše odmazdu – sve im popale i pobiju čeljad. Jedino su se četiri žene spasile. Razbježale su se kud koja. Jedna od njih bila je u drugom stanju, nađe uhljebljenje kao sluškinja u Korićkom gradu. Rodila sina. Bez igdje ikoga, on joj je bio sve životna preokupacija. Toliko ga je mazila da ga je nosila i kad je bio dječak. Po tome (nositi) nazvali su ga Nosović. ”Slave Jovanjdan (258:44). Nosovići su bili nastanjeni i u Pridvorici (Borač), gdje su doselili ”na miraz” iz Korita početkom XIX° vijeka. Tu ih je bilo do 1942 godine (147:585).

    Izvor: Risto Milićević / Hercegovačka prezimena / str.529

    MANJAK
    Manjak (p), u Šehovini (Nevesinje) i Braićevićima (Gacko). Nije poznato njihovo porijeklo. U Šehovinu su došli ”odnekle od Bileće”. U Braićevićima su starinom Vidojevići iz Crne Gore. Ima ih u Rudom Polju (Gacko). Slave Aranđelovdan (59:225, 333).

    Izvor: Risto Milićević / Hercegovačka prezimena / str.480

    SOLDIĆ
    Soldić (k), u Trebimlji (Popovo). Porijeklom su od jednog ”soldata” koji je davno pobjegao iz Dalmacije, pa ”služio kod Kresta” u Trebimlji. Tu se oženio, dobio miraz i ostao. Soldići su slavili Nikoljdan (84:164).

    Izvor: Risto Milićević / Hercegovačka prezimena / str.632

  3. mlađo

    Da li je prezime Tufegdžija u međuvremenu preraslo u Tufegdžić?