Poreklo prezimena, selo Vojkovci (Topola)

30. maj 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Vojkovci, opština Topola. Prema knjizi Miloja T. Rakić „Kačer“, prvo izdanje 1905. godine, najnovije izdanje 2010. godine – edicija „Koreni“, JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela.

Na zapadu od Guriševaca i Jarmenovaca nalazi se selo Vojkovci, koje pripada slivu dveju većih reka. Mnogo veći deo seoskog atara, upravo sav naseljen deo, na istoku od Klokotiča, pripada slivu Jasenice, a manji deo, upravo seoska šuma, leži u slivu Kačera. Na seoskom ataru, na zapadnoj strani, izdiže se veliko brdo Klokotič, ispod koga izvire Vojkovačka Reka koja jednom dubodolinom teče uglavnom na istok i utiče u Jasenicu. Poznatim razvođem između Vojkovačke Reke i Potočanja, što od Klokotiča uglavnom ide na jug podeljen je deo sela što pripada slivu Jasenice na dva izdvojena dela: Dubrave i Gornji Kraj. Kroz prvi deo prolazi dubodolina Vojkovačke Reke u koju se strmo spuštauju u suprotnim pravcima strane i kose dvaju razvođa. Sa leve strane široka i strmenita kosa koja se spušta od razvođa Vojkovačke Reke i potoka Vučaka, što od Klokotiča ide na jugo-istok, a potokom Dubravom podeljena je na dva jednolika dela. Sa desne strane spuštaju se u nju strane i kose od pomenutog razvođa između te reke i Potočanja. Drugi deo sela čine strane i kose, koje od ovog razvođa na jug i jugo-istok spuštaju u dolinu Potočanja. Deo sela na zapadu od Klokotiča čine pošumljene strane i kose od ovoga brda, koje su tu stranu u dobodoline reke Raslove i male Bosute spuštaju.

Seoske su kuće na zaravanjcima pomenutih strana i kosa, visoko iznad doline Vojkovačke reke, potoka Dubrava i Potočanja.

Izvori u selu.

Najglavniji izvori su: Zmajevac (izvor Vojkovačke Reke), izvor potoka Dubrava, izvor u Gaju, izvor u Poljanama, u Jeličinom Delu, velika Česma, Kosovica i još neki bezimeni.

Zemlje i šume.

Ziratna je zemlja rasturena između kuća, po brdima i brdskim kosama. Rodnost zemlje je ispod srednje, kao i u Rudniku. Najveće su njive na Klokotiču i Ugarnicama, gde se poglavito seje ovas, ređe pšenica i kukuruz.

Zajedniče su seoske šume: Lipar, Pavlova Poljana u Bučevac, koje su na zapadu od Klokotiča. U njima je većinom bukova šuma a ima dosta i mlade ševarovine.

Tip sela.

Selo je razbijeno, pravog starovlaškog tipa. Deli se na dva zaseoka: Dubrave i Gornji Kraj. Zaseoci su jače razdvojeni, u čemu se selo približava Rudnnku. U Dubravama su kuće zbijenije no u Gornjem Kraju, što dolazi nešto zbog plodnijeg zemljišta, a nešto i zbog podesnije plastike za nastanjivanje.

U selu ima 72 kuće, od kojih je 28 u Dubravama a 44 u Gornjem Kraju.

Ime selu.

U narodu ne postoji nikakvo tumačenje o nastanku imena ovoga sela.

Starine u selu.

Na tri mesta u selu imaju „madžarska groblja“ na kojima i danas ima velikih stena. Jedno je u Ugarnicama, gde se nalaze i razvaline neke stare crkve, za koju narod kaže da je madžarska. To se mesto zove Kaluđerac. Na Ugarnicama se, kao što je u opštem mestu kazano, nalaze tragovi starog puta koji je tuda od Trešnjevice u dolinu Potočanja vodio.

 

Poreklo stanovništva.

U selu ima samo jedna mala familija, za koju se priča da je od starine ovde. Ostalih pet, jako razgranatih familija, doseljeno je, većinom iz Starog Vlaha.

U Dubravama su:

-Stanimirovići (Miloševići), starinci, slave Nikoljdan.

-Blagojevići (Petrovići, Rankovići, Ilići) su doseljeni iz Starog Vlaha, nešto malo pred Prvi ustanak, slave Đurđevdan.

U Gornjem Kraju su:

-Mihailovići (Petrovići, Vesići, Sretenovići), koji su došli iz Starog Vlaha, kad i Petrovići iz Jarmenovaca, sa kojima su od starine jedna familija, slave Nikoljdan.

-Milovanovići (Miljkovići, Markovići, Rajkovići, Rankovići), čiji se praded doselio iz Brusnice-okrug rudnički. Ima ih i u Brusnici, slave Lučindan.

-Matići, kojima se deda doselio iz Starog Vlaha pre 60-70 godina a starinom im je poreklo od Sjenice. Deda im je najpre služio kod Milovanovića, pa se posle ovde stalno nastanio. Jedna su familija sa Matićima iz Jarmenovaca, slave Lazarevdan.

-Perići su došli pre nekih 120 godina iz užičkog okruga, slave Đurđevdan.

 

Zavetine su u selu dve: Bela Subota i Sv. Ilija. Poslednju su uzeli od kako ih je grad počeo često tući.

 

IZVOR: Miloje T. Rakić, “Kačer”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Koreni

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.