Poreklo stanovništva sela Zagrađe, opština Gornji Milanovac. Prema knjizi Miloja T. Rakić „Kačer“, prvo izdanje 1905. godine, najnovije izdanje 2010. godine – edicija „Koreni“, JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Položaj sela.
Sa Zagrađem prelazimo u sliv Brezovice, u čijem se izvornom kraju, a ispod sela Rudnika, nalazi ovo selo. Rečna je dolina ovde uska, a sa strane zagrađske doline vrlo su strmenite. Desnu stranu čine strane i kose onoga venca od visokih brda koja razdvajaju vode Jasenice i Kozeljice na desnu i Brezovice na levu stranu. Na delu venca iznad ovog sela su brda: Velika i Mala Kelja, Drenjak, Mečija Glavica, Konjevac, Ostrvica, Ćajino Brdo, Gradska Gora i Kasamovac. Na stranama i supadini ovih brda i njihovim kosama po zaravanjcima nalazi se velika većina seoskih kuća. Levu stranu Zgarađske doline čine strane i kose razvođa između Brezovice i Davidovačke, odnosno Krive Reke. Ovde su iz tog razvođa ova uzvišenja: Mutanjska Kosa, Koviljica, Puškarice, Visoka, Zmijinjak i Drenovača. Na ovoj strani je samo 16 kuća (dve familije).
Kose i zaravanjci, gde su seoske kuće, zovu se: Ćelija, Pluževina, Parlog, Smrdan, Slatina, Bare, Coljevci, Zmajevac, Oglavak, Gorička, Musinje i Pšeničište.
Izvori.
U ovom selu, kao i u Rudniku, ima vanrednih izvora, kao: Jasenica, Draguš (oba na Ostrvici), Izvorac, drugi Izvorac, Šušterevac, Rasadnik, Srebrnica, Odžanjac, česma na Vojvodinama, česma na Projištu, u Grotu, kod Osovog Votnjaka, kod Danilovića kuća, dalje Oblatna, Liparje, Doćen, česma pod Keljom, Žućak, izvor kod Joceviće kuće, izvor pod Smrdanom, Pejovska česma i česma pod Kršom.
Zemlje i šume.
Zemlja za obrađivanje je malim delom između kuća, a većim izdvojena po seoskim potesima: pored reke, ispod kuća, iznad kuća, po stranama i zaravnjima pomenutih brda, najviše na Ostrvici, Sućerama, Vidačevici itd.
Ovi su potesi daleko od sredine sela za pola časa hoda. Zemlja je srednje rodnosti: bolja no na Rudniku, a nešto slabija od one pored Kačera. Jednoj porodici za osrednji život dovoljno je 7-8 hektara zemlje. Najveće su njive u Ostrvici, gde se poglavito seje ovas.
Šume je dosta, i oko sela i u samom selu. Sve su zajedničko seosko imanje. U samom selu su: Mačkovac, Kose, Konjevac, Krš, Cicaljka, a oko sela: Višnjice, Vukovo i Kelja. U šumama preovlađuje bukovina.
Tip sela.
Selo je razbijenog, starovlaškog tipa. U dužinu se proteže za 6-7 kilometara. Niza Zagrađsku Reku (Brezovicu) ređaju se tri velika zaseoka: Brezovica, Zagrađe i Malo Selo. Drugi je zaselak odvojen od prvog samo rekom, koja tu savija i pravi luk, a treći od drugog je potokom Dragušem. Po zaseocima su kuće veoma skrivene, zbog jako visinski razvijenog zemljišta, te se i sa najvećih uzvišenja jedva po nekoliko kuća vidi.
Svega u selu ima 137 kuća, od kojih u Brezovici 34, Zagrađu 78 i Malom Selu 25 kuća.
Ime selu.
Ime je selu, bez sumnje, došlo zbog toga što je za gradom (Ostrvicom).
Starine u selu.
Na ataru ovoga sela, u vrh jednog kamenitog, skoro nepristupačnog visa, nalaze se razvaline srednjovekovnog grada Ostrvica, koja je bila središte kakve oblasti. U biografiji despota Stefana Lazarevića priča se kako je pobunjeni vlastelin Nikola Belocrkvić, pošto je savladan, sklonio u ovaj grad.
Kod Ostrvice ima ostataka starih kaldrmisanih puteva, koji su iz Rudnika i Trudelja vodili pored nje.
U Zagrađu ima tri madžarska groblja.
Poreklo stanovništva.
Od 14 familija, koliko ih u selu ima, za 6 se kaže da su starinci, a ostalo doseljenici od Sjenice i užičkog okruga. Priča se da su doseljenici u Zagrađu zatekli 7 kuća.
U Brezovici su:
-Jocovići (Markovići i Ivkovići) doseljeni od Sjenice zajedno sa Markovićima i Ivkovićima iz Rudnika, slave Jovanjdan.
-Marijanovići, takođe doseljeni od Sjenice za vreme Prvog ustanka, slave Nikoljdan.
-Pajovići (Glišovići, Lukići, Pajovići), su došli iz Srema pre Prvog ustanka, ali su ipak stariji od ostalih. Pajin sin je bio dobošar kod Kara-Đorđa i poginuo je kod Sjenice, slave Nikoljdan.
-Obrenovići, zvani Osaćani, doseljeni su iz Osata u Bosni pre 53 godine, najpre su radili kao majstori, pa se posle stalno naselili, slave Đurđevdan.
U Zagrađu su:
-Jevtići (Savkovići, Jočevići), starinci, slave Sv. Vasilija.
-Rašići, starinci, slave Đurđic.
-Petrovići (Radisavljevići, Đorđevići, Milosavljevići), starinci, slave Nikoljdan.
-Trišići (Ćorovići), starinci, slave Đurđevdan.
-Pejovići su, takođe, starinci, slave Stevanjdan.
-Ljubičići (Ristivojevići), doseljeni iz Dobrinje-okrug užički pre 100 godina. Najpre su se naselili u Davidovcu, pa odatle ovde, slave Đurđic
Pada u oči kako su u Zagrađu, koje je u sredini sela, sem jedne familije, sve sami starinci, dok su u drga dva krajnja zaseoka sve doseljenici.
U Malom Selu su:
-Danilovići (Bogdančevići), koje je doselio Kara-Đorđe 1809. godine iz Drenove-okrug užički, slave Đurđevdan.
-Srijemčevići (Nikolići, Markovići), za koje se sa nesigurnošću veli da su starinci, slave Nikoljdan.
-Novakovići, jedna familija sa Karaulićima iz Rudnika, ne kaže se koju slavu slave, naknadno provereno „na Rudniku“, slave Nikoljdan.
-Nešovići, nedavno doseljeni iz užičkog okruga, slave Stevanjdan.
Zavetina je Beli Četvrtak po Trojicama, a ima i zajedničku zavetinu sa susednim Reljincima, koja pada na Sv. Germana.
IZVOR: Miloje T. Rakić, “Kačer”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
31. mart 2017. u 14:09
Aleksandar
U Zagrađu su JočOvići, a ne JočEvići
22. decembar 2020. u 00:06
Drago
Ljubičići su iz Sela Bioske kod Uzica