Poreklo prezimena Stijepović

18. maj 2013.

komentara: 1

Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’

STIJEPOVIĆI

(u Komarnici, Javorju i Motičkom Gaju)

Starina im je od bratstva Tomića iz sela Starča, iz Gornje Morače. Predanje kazuje da su ranije živjeli u Donjoj Morači, na zemlji na kojoj je podignut Morački manastir, koju su oni ustupili za gradnju manastira. Prezime Stijepović su dobili po Stijepu, potomku Soje Tomića.

U knjizi Rista Kovijanića Pomeni crnogorskih plemena u kotorskim spomenicima (knjiga druga, Titograd 1974. godine, izdanje: Istorijski institut Crne Gore) na strani 101. kada se govori o stanovništvu u Ceklinu i njihovom porijeklu kaže se: “Zatim Stijepoviće, prozvane po Stijepu doseljeni iz Drobnjaka”. O ovome je pisao A. Jovićević u svoj djelu Riječka nahija.

Dalje, R. Kovijanić u knjizi na strani 104. – Riječani, kaže da Jovićević navodi: „Da su na Rujevoj Glavici, gdje se vide zidine nekadašnjeg naselja iz doba Ivana Crnojevića, stanovali današnji Stijepovići, stanovnici sela Riječana“.

Iz Starča su se u Komarnicu zbog svađe sa Dragovićima, oko 1750. godine preselila četiri brata: Mićo, Ćiro, Đoko i Drago. Odmah nakon useljenja u Komarnicu, najstariji brat Mićo odseli se u Srbiju. Ćiro je imao četiri sina: Radojicu, Perišu, Marka i Rista, Đoko Joksima, Goluba i Pera, a Drago Joju, Petra i Bogića. Stijepovići se u Komarnici obogate – držali su dosta stoke, a Ćiro se bavio i trgovinom, trgujući s Dubrovčanima. Bio je i poznati lovac, naročito se isticao u lovu na divokoze po Durmitoru. Tako jednom prilikom, loveći divokoze po Bobotovom kuku, ubije svoga sina Rista, jer mu se „pričinila“ divokoza od sina Rista koji je bio pošao da ulovi divokoze na čeku na kojoj je čekao Ćiro. Vrh pod kojim se desila ova tragedija nazvan je Ćirovom pećinom. Sedamdesetih godina 19. vijeka, Stijepovići se počeše iseljavati iz Komarnice na svoje katune u Motičkom Gaju i Javorju, gdje i danas žive. Ćerka Ćirova Vidosava bila je udata za popa Milutina Cerovića i rodila je Novicu. Ćiro se poslije ubistva svog sina Rista preseli u Tušinju kod svog unuka Novice Cerovića. Njegovi se potomci po njemu prozovu Ćirovići.

Stijepovića ima odseljenih u okolinu Užica, u selu Buare, i prezivaju se Drobnjakovići. Ima ih i u pljevaljskom kraju, gdje se u selo Potpeće odselio Jovo Milisavljev i Miloš i Savo Milosavljevi sa porodicama. Jovov sin Vlado je učesnik NOR-a od prvih ustaničkih dana i jedan od organizatora ustanka u Pljevaljskom kraju; nosilac je Partizanske spomenice 1941. U Đurđevića Taru se sa porodicom odselio Rašo Vukomanov.

Radovan Živkov Stijepović poginuo je na Krscu 1875. godine, kao učesnik u borbama koje su vođene protiv Turaka u Hercegovačkom ustanku.

Ristan-Zeka Pavlov, koji je doživio sto sedamnaestu go- dinu života, bio je istaknuti plemenik, vrlo mudar i pametan čovjek, odličan pripovjedač starina i istorije Drobnjaka i rat- nih iz prvih ratova. On je sa svojim sinovima Milanom, Miladinom i Radomanom bio u Komitskom pokretu 1916-1918. godine. Miladin je bio aktivista u organima narodne vlasti u NOP-u. Milanov sin Rajko, pravnik, nalazio se na odgovornim poslovima u pravosudnim organima i u organima uprave u Republici. Bio je poslanik u Skupštini Crne Gore i predsjednik opštine Žabljak. I Milenko-Mile Vladimirov istaknuti privrednik, turistički radnik i predsjednik Turističkog saveza Crne Gore.

U NOR-u 1941-1945. godine iz ovog bratstva su poginuli u jedinicama NOV-a sljedeći bratstvenici: Milovan Maksimov iz Komarnice na Sinjajevini 1942, Stevo Živkov iz Motičkog Gaja na Pišču 1943, Ljubo Jakovljev iz Javorja na Zagarču 1944, Marko Jovov iz Javorja kod Cetinja 1944. i Veljo Ivanov iz Motičkog Gaja na Durmitoru 1943.

Joksim Jokov iz Javorja je bio pripadnik NOP-a od 1941. godine, u početku u Durmitorskom odredu, poslije u ilegali, a nešto kasnije u Prvom bataljonu Četvrte crnogorske brigade. On je ratni vojni invalid.

U ovom bratstvu je bilo više stogodišnjaka i prava je šteta što njihovi potomci nijesu bili zainteresovani da od njih zabilježe nešto više o svom porijeklu i rodoslovu.

Slave Petrovdan.

 

IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić

 

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Danka

    Ja sam po ocu stijepovic i on je roden kod Durmitora u Motickom Gaju sto se i spominje u tekstu, Od oca Milana i majke Milice, imali su 9 dece , samo je jedan ostao u Gaju kod Zabljaka.Moj je otac Stanko presao i zivi u Srbiji gde sam i rodena.