Poreklo prezimena, selo GAREVA (Gacko)

Poreklo stanovništva sela Gareva u Gatačkom Polju. Prema studiji “HERCEGOVINA“, autora Jevta Dedijera, objavljenoj 1909. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

Na stjenovitoj niskoj ivici poljskoj, iz koje izbijaju stalna vrela: Ljeljenak, Vukova Bara, Ulice i Spila. Dva dijela u selu: Mala i Velika Gareva, pet minuta međusobno.

Zemlja dobro rodi, crna, ”garava” je i od tuda ime selu Gareva. Priče o jezerima zalivenim smolom i katranom, česte. Vrh Dadine Grede zove se Crkvina, gomila bez reda razasutog kamenja i dvije ploče u obliku srednjevekovnog groblja. Vele tu je bila nekad crkva i manastir.

• POPADIĆI najstarija, najimućnija i popovska porodica. Ne znaju odakle su, ne znaju jesu li rod s Popadićima iz bilećkog kotara, koji isto kao i oni slave Nikoljdan. Na porodici bilo kao neko prokletstvo, jer je jedan pop prodao zvono sa seoske crkve ”Latinima” iz Dubrovačke Župe.
• JANJUŠEVIĆI i MANOŽIĆI isto tako starjenici, koji su nekad brojali i po 30 pušaka, a sad su gotovo samrli. Slave Nikoljdan.
• Za ZIMONJIĆE jedni pričaju da su od Šaranaca kod Kolašina, a drugi da su iz Kobilj Dola. Stajali su u Banjanima (Petrovići), na Planoj, a najposlije su stali s druge strane Gatačkog Polja pod Bjelasicom (o njima vidi ”Etnogr. Zbor. V”). Slave Lazarevu Subotu.
• JEGDIĆA otac je došao iz Lipnika radi siromaštva od bratstva Bjelogrlića. Slave Šćepandan.
• BAJOVIĆI su iz Žanjevice u gatačkoj Površi, došli kao siročad svome ujaku. Slave Đurđevdan.
• BJEKOVIĆA djed, od bratstva Damjančevića ispod Krsca (danas u Crnoj Gori), došao radi siromaštva. Slavi Jovanjdan.
• ĐURIČIĆA djed je došao iz gatačkog sela Vratkovića radi siromaštva. Slave Jovanjdan.
• Kao siročad jedne Jegdića odive, SUŠIĆI su došli iz gatačkog sela Kazanaca. Slave Jovanjdan.

IZVOR: “HERCEGOVINA“, Jevto Dedijer, SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK – Knjiga dvanaesta,  NASELJA SRPSKIH ZEMALJA, Knjiga VI, Beograd, 1909. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković