Poreklo stanovništva sela Kalanjevci (i Belanovica), opština Ljig. Prema knjizi Miloja T. Rakića „Kačer“, prvo izdanje 1905. godine, najnovije izdanje 2010. godine – edicija „Koreni“, JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Položaj sela.
Ovo selo leži u dolini Kačera, ispod Živkovaca. Rečna dolina je talasasta ravan zvana Belanovica. U ovu ravan i u dolinu Onjega spuštaju se od pomenutog razvođa između Kačera i Onjega kose na dve suprotne strane, južnu i severnu. Prve su razdvojene rečicom Belanovicom i Berisavom, a druge potocima: Murgovcem i Mačijom Stenom. Belanovica i Berisava izviru na južnoj strani toga razvođa, teku na jug i, pošto prime po nekoliko kraćih potoka, utiče u Kačer. Murgovac i Mačija Stena izviru sa suprotne strane i staču se strmenitim zemljištem na severnu stranu, u Onjeg. Sa leve strane je dolina Kačera stešnjena planinom Koviljačom.
Seoske kuće su na zaravanjcima pomenutih kosa, a najviše ih je u slivu Onjega.
Izvori.
Osim istoimenih izvora pomenutih rečica i potoka, u selu su još i ovi: Sovljak, Zmajevac, Jezero, Stublina, Mravinjak, Matkovac, Jošje, Glogovica, Voda u Berisavi, Jozovac, Studenac, Lekovita Voda, drugi Studenac, Jagnjilo, Česmica u Osoju i još dosta neznatnijih. Ima i sedam bunara-đermova.
Na južnom podnožju Debelog Brda, u obali Onjega, nalazi se onaj izvor kisele vode, o kome je govoreno u opštem delu ove knjige.
Zemlje i šume.
Zemlje za obrađivanje manjim je delom između kuća, kao okućnica, a većim je u seoskim potesima; najviše pored Kačera, zatim pored Belanovice, Berisave i kod Kalema, sa leve strane Onjega. Potesi pored Kačera i Onjega udaljeni su od sredine sela za pola časa. Zemlje su dobre rodnosti, kao i u ostalim selima pored Kačera. Najveće su njive na: Beču, Stražari, Debelom Brdu, Vrelinama i Mramoru.
Šume oko sela ima dosta, kao: Osoje (u planini Koviljači), dalje Murgovac i Mratinjak. Sve su zajedničko seosko imanje. Služe i za seoske ispaše. Od sredine sela su daleko za pola časa.
U seoskim potesima ima 25 trla.
Tip sela.
Selo je razbijenog tipa, koji čini kao neku sredinu između starovlaškog i šumadijskog tipa. Razlikuju se četiri zaseoka: Medevac, oko istoimenog potoka i dalje pravo na sever, preko razvođa, do Onjega, zatim Sredina Sela, Berisava i Belanovica.
U Belanovici, pored Kačera i druma što tuda iz Rudnika u Beograd vodi, ima jedno zbijeno naselje od 36 kuća, nekoliko trgovačkih i zanatlijskih dućana, dve mehane, škola, crkva i opštinska sudnica. Ima tip varošice, pa je za varošicu i proglašena ukazom od prošle, 1904. godine.
U selu ima svega 161 kuća, od kojih u Medevcu 58, Sredini Sela 58, Berisavi 9 i Belanovici 36.
Ime selu.
U narodu nema nikakvih tumačenja o postanku imena sela.
Starine.
Osim jednog mesta na Glogovici, zvanoj Madžarsko Groblje, nikakvih starina u selu nema.
Poreklo stanovništva.
Samo se za dve familije priča da su starinci, a sve ostale su doseljene „ozgo“.
U Medevcu su:
-Sretenovići (Radisavljevići), mala familija za koju se priča da je u selu najstarija, slave Đurđevdan.
-Maksimovići, Vojinovići, jedna familija iz starine, za koje se, takođe, tvrdi da su starinci, slave Aranđelovdan.
-Mirići (Sarići) su došli iz Hercegovine u užički okrug, a odatle ovamo, malo pre nego što je Kara-Đorđe zakrajinio, slave Đurđevdan.
-Kovačevići su došli iz Boljkovca pre 50 godina, slave Đurđevdan.
-Đorđevići (Bugarčići) su došli iz Matijevca u okrugu niškom pre 70-80 godina, slave Nikoljdan.
U Sredini Sela su:
-Doganjići, davno doseljeni iz Starog Vlaha u Trudelj, a otkud ovamo, slave Jovanjdan.
-Đuknići, najveća familija u Kalanjevcima, odavno su doseljeni iz Crne Gore, ima ih i u Sremu, kuda su otišli verovatno za vreme seobe pod Arsenijem IV Jovanovićem, slave Stevanjdan.
-Mijatovići su došli iz Starog Vlaha pre 130-150 godine, slave Đurđevdan.
-Kolakovići su došli, takođe, iz starog Vlaha kada i Mijatovići, slave Lučindan.
-Desivojevići su doseljeni iz Starog Vlaha pre 120 godina, slave Srđevdan.
-Simići, Jovičići, jedna familija sa Mirićima u Medevcu.
-Mirčetići, odavno doseljeni iz Trešnjevice u okrugu kragujevačkom, slave Jovanjdan.
U Berisavi su:
-Gligorijevići (Savići, Damnjanovići), doseljeni iz Starog Vlaha pre 120-130 godina, slave Aranđelovdan.
U Belanovici su:
-Đuknići, koji su i u Sredini Sela. U ovom zaseoku-varošici ima još nekih skorašnjih doseljenika iz obližnjih sela, koji su se ovde nastanili kao zanatlije i trgovci.
Seoska zavetina je Bela Subota, po Trojicama.
IZVOR: Miloje T. Rakić, „Kačer“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Komentari (0)