Poreklo stanovništva sela Fatnica, opština Bileća. Prema studiji Jevta Dedijera “Bilećke Rudine” iz 1903. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Nebojša Novaković.
Postanak sela i porijeklo stanovništva.
O postanku većine fatničkijeh sela nema nikakvijeh priča. U svakome selu ima ostataka od starine, stanovništvo je novo i možemo uzeti, da je većnna fatničkijeh sela veoma stara; za neka se zna pouzdano, da su postala na mjestu starijeh naselja.
Za Kukričje priča se, da je zasnovano na mjestu, gdje su nekad bile zimske torine porodice Mijača iz Župe. Kasnije se počela u Kukričju obrađivati zemlja, te su Golubići — jedan ogranak Mijača, postavljali kmetove na to imanje. Najstarije selo bilo je u Omeđinama. Kad je doselila porodica Popare i oni su neko vrijeme sgajali u Omeđinama, pa su se poslije preselili u Kukričje. Dakle u Kukričju se zna za pomještanje sela, što je vrlo rijetko u ovoj oblasti.
Kao kmetovi u ovom selu spominju se Stolice, Bjelovuci i Kovači, koji su primili Islam i žive danas pod imenom Ćumurije u Mostaru. Oni su živjeli u Kukričju prije Popara.
U većini fatničkijeh sela znaju se imena porodica, koje su u ovijem selima živjele prije današnjijeh porodica.
Prije trista godina u Orahovici je živjela veoma bogata porodica Dučića. U njezinu krdu išlo je tri hiljade ovaca. Najposlije ih je bilo toliko, da im »nijesu mogli dževap davati«, vek su ih u brdo zagonili, ne bili ih vuci pojeli. Dučića je imanje bila Orahovica, polovina Kaoca i treći dio Fatničkoga Polja.
U Bačevici je živio nekakav Čampara. Imao je dva sina i kad ih je jednom spremio da čuvaju koze, udari vuk u koze i .svijeh ih pokolje, a djeca pobjegu. Jedan od njih nekako dođe u Stambol (Carigrad), postane paša, dođe u Stolac, pa nađe oca i majku žive u Fatnici i načini im crkvu. Zvao se Pandža-Paša. Od njega niko živ ne ostane, te poslije njegove smrti, imanje mu kupi Šarić iz Stoca.
U Fatnici pričaju još od starine živjele su hrišćanske porodice: Šarabe i Mijači.
O Šarabi se sačuvao do danas spomen u Šarabinoj Bari i Šarabinijem Omeđinama. Ta je lorodica bila spala samo na jednog mladića, koji jv primio Islam i postao paša ead Misirom. Zvao se Džezar Paša.
Najstarije porodice u Fatnici su Pervani i Kulaši. Oni su porijeklom od stare porodice Mijača, koja je još od davnine žpvjela u Fatnici. Samo se ove dvije porodice računaju kao starjenici u Fatnici. Njihovo pleme su i Golubići u Stocu. Pervani i Golubići su Muslimani, a Kulaši su Hrišćani (pravoslavni). Kulaši slave Šćepan dan.
Zilići vele, da su poislamljeni potomci porodice Kovačevića, a drugi seljaci za njih vele, da su porijeklom od porodice Stolica.
Jakupovići su porijeklom nz Knež Dola u Oputnoj Rudini. Njihov pradjed bio je najamnik u Aleksića, pa se zaljubio u njihovu djevojku, primio Islam i oženio se njome.
Popare su porijeklom iz Crvenoga Dola na Čevu u Crnoj Gori. Odatle su se raselili veoma davno i živjeli su neko vrijeme na Glasincu u Bosni. Ali se i odatle brzo razsele i nasele u Pađenima. Jedan je Popara bio Ljubovića seiz i odlikovao se je u ratu na Kandiji (Kreti), pa mu je radi toga darovana zemlja u Pađenima. Pošto su poradi nekog zločina izgubili tu zemlju, presele se u Omeđnne, a poslije toga u Kukričje. Staro im je irezime Domazeti. Ima ih u Vlaovićima kod Ljubinja, u Predolju više Stoca, u Gabeli i u Hodbini kod Mostara. Slave Nikolj dan.
Bajramovići vele, da su prnje dvesta i pedeset godina doselili iz Herceg Novoga. Neki vele, da oni nijesu Novljani, već da su poislamljeni potomci porodice Stolica.
Čomići su doselili veoma davno iz Herceg Novoga.
Ove su se porodice ovdje zatekle za vrijeme poslednje kuge. Priča se, da je kuga strašno uništila Fatničko stanovništvo. Sačuvala se uspomena, da je iza kuge u cijeloj Fatnici ostalo živo samo sedmoro čeljadi.
Sve ostale porodice doselile su u 19. vijeku.
Emrovići su doselili nz Trebinja. Vele, da je bio samac i da je tražio, gdje će moži žjiveti, te se nastanio u Fatnici.
Hodžića je starina iz Vraćanovića (kod Plane) od porodice Kokotovića. Ovdje je doselio iz Stoca.
Ovčine su dsselili sa Zaušja. Otac ovijeh Ovčina oženio se iz Fatnice, pa je u miravu dobio imanje.
Dučići su doselili radi siromaštva iz Krivošija. Porijeklom su od porodice Subotića. Slave Arlijev dan.
Šarenci su ubili agu u Davidovićima, pa su odselili u Crnu Goru. Poslije okupacije naselili su se u Fatnici. Slave Lazarev dan.
Bojanići su doselili prije trideset godina iz Krivošija radi siromaštva. Slave Jovanj dan.
Čubrilo je porijeklom od Vujnovića u Vlaovićima. Najprije je došao kao najamnik u Fatnicu i služio je u Popara. Poslije se pridomazetio. Slavi Nikolj dan.
Radovanovići su doselili iz Podgorja. Slave Đurđev dan.
Krnji su porijeklom od porodice Aleksića u Oputnoj Rudini. Najprije slavio je Ignjat dan, pa je poslije promijenio i uzeo Aranđelov dan.
Ljubovići su preselili iz Nevesinja na čitluk u Fatnicu.
Kundačine su Milobratovići iz Riđana. Ovdje su se doselili prije osamdeset godina iz Bratojevića. Slave Lučin dan.
Kokotovići su iz Skoča Gore u Korjenićima doselili na Bijelu Rudinu. Odatlen su se odselili u Suzinu u Dabru. Tu su se razdijelili i jedni odsele u Bosnu, drugi u Nevesinje, a treći u Fatnncu. Slave Nikolj dan.
Babovića majka je bila od Bajramovića u Orahovici. Pošto joj je umro domaćin u Prijevoru, preselila je s djecom u Orahovicu.
Milićevići su doselili prije trideset godpna s Bodenika. Slave Nikolj dan.
Koprivica je doselio prije dvadeset godina iz Krivošija. Misli se, da nije od plemena Koprivica iz Banjana. Kad je doselio zvao se Radulović. Slavi Jovanj dan.
Babići su radi siromaštva doselili s Plane. Slave Lazarevu Subotu.
Iz ovoga pregleda o doseljavanju porodica možemo izvestiti interesantan zaključak, da je većina porodica u Fatnici doselila u 19. vijeku. Staro je stanovništvo gotovo cijelo izumrlo za vrijeme posljednje kuge. Doseljavanje je bilo najviše u porodicama, a ima dosta doseljenika, koji su kao samci došli.
IZVOR: Jevto Dedijer, Bilećke Rudine, 1903. godine
PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Nebojša Novaković
16. avgust 2013. u 16:29
Saša Đaniš
Poštovani,
Zanima me poreklo prezimena Đaniš i kako je eventualno nastalo kao i moguć značaj prezimena. Slavimo Svetog Velikomučenika Georgija (Đurđevdan). Moguće da je poreklo iz sela Golubić kod Knina inače većina Đaniša živi u opštini Inđija (selo Novi Karlovci takođe poznato kao selo Sase).
Moguće je da ima Đaniša u Peći KosMet. Prezime nije prostarano i veoma specifično što bi potragu moglo olakšati. Pozdrav Đaniš Saša
27. jun 2014. u 16:42
Nikola
Male ispravke velikog Dedijera:
1) Zilici poticu od Stolica, kao i Cumurije i Bajramovici, a ne od Kovacevica.
2) Jakupovici jesu porijeklom iz Knez Dola (zaselak Petrovica), ali Knez Do ne
pripada Oputnoj rudini vec Banjanima.
3) Hodzici su bivsi Kokotovici sa Vracanovica/Vracenovica, no to selo nije kod
Plane nego 10 km istocno od Bilece. (Od 1878. godine pripada Crnoj
Gori. A vracenovicki Kokotovici su, prije Prvog balkanskog rata, uzeli
prezime Vujovic.)
4) Fatnicki Kokotovici jesu iz Sko(r)ca gore, ali Skorca gora nije dio
Korjenica vec banjanskog sela Petrovica.
5) Krnji su Krnji (danas Krnjevici), nemaju veze s Aleksicima, mada bih volio
da imaju.
Ovo znam, Nebojsa, jer sam, nazalost, veci dio zivota proveo izmedju
Bilece i Niksica.