Poreklo prezimena, selo Ratari (Smederevska Palanka)

Poreklo stanovništva sela Ratari, opština Smederevska Palanka. Prema knjizi Borivoja M. Drobnjakovića „Jasenica“, izdanje 1921. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Šarko.

Topografske prilike.

Seoske kuće su na pinosavskoj površi. Severno od sela, od poslednjih kuća kraja Palilule, nastaje odsek koji se blago spušta u široku dolinu Kubršnice, gde su seoska imanja, poglavito livade. Zapadno od sela je zaseok Vatoševo, sa kućama pored seoskog puta za Maskar. I sa ove strane u dolini Kubršnice, nema kuća.

Selo se služi vodom sa izvora bunara, od kojih su glavniji: Vukovac, Drenje, Murtenica, Šiljakovac (svi u Ratarima), Burilovac (u Vatoševu). U dolini Šiljakovca je izvor Latkovac gde se kupaju i leče od groznice. U zaseoku Vatoševu skoro svaka kuća ima i đeram.

Zemlja za obrađivanje i livade su oko sela. Njive su na mestima: Štrkovini, Šiljakovcu, Grabovcu i Ribniku. Najbolje njive su u Polju (u Vatoševu). Pored Kubršnice su livade i to na mestima: Bivoljači, Kragujevcu, Vrblju, Braniku i Drenovici. Zabrana ima (poglavito cer i granica) u Branešu, Kraku, Obršini i Virovima. Vinogradi su na Klasovu, Karauli, Ploči i Virovskim Brdima.

Nema zajedničke šume i utrine; crkva ima dva lanca utrine, koji daju pod zakup.

Selo je šumadijskog tipa, mačvansko-jaseničke vrste. Iz sredine sela, gde su škola, sudnice, crkva i nekoliko dućana, zrakasto se razilaze nekoliko seoskih ulica. Nije podeljeno na krajeve već na manje grupe kuća koje imaju porodična imena. Jedan deo sela zove se Palilula, Zaseok Vateševo udaljen je 2-3 km. od sredine sela. U dolini Kubršnice su seoska grla sa stalnim kolibama i stanovima za čobane i stoku.

Poreklo porodica i starine.

Staro Selo bilo je u Selištu u dolini Šiljakovca, odakle su se zbog kuge premestili na današnje mesto.

U selu su ove porodice:

Vukovići (Dobrovojevići, Đurići 11 k., sv. Alimpije), starinci. Kuće im bile u Selištu, a imanje sve do Kubršnice.

Markovići (Radojevići, Mišulići 58 k., sv. Jovan). Stara porodica. Nepoznato poreklo.

Drenjakovići (2 k., sv. Lazar). Doselio se praded Mateja od Drine. Imaju familiju u Lugavčini (Drenjakovići).

Radišići (Radišići 13, Jokići 11) 24 k., sv. Jovan. Stari su se doselili sa Kosova. Bežali u Srem (selo Ogare). Kuće im bile u Selištu. Još se ne uzimaju između sebe, i misle da su šesto koleno od doseljavanja.

Isakovići (Veljići) 17 k., sv. Nikola. Doselili se tri brata: Isak, Adam i Janja. Od Isaka su ovi Isakovići. Od Adama su Adamovići u Cerovcu, gde su otišli na imanje, a od Janje su Janjići u Sepcima. I njihove su kuće bile u Selištu. Ne znaju poreklo.

Vesići (Aćimovići, Puzići, Vukanići, Stekići 16 k., sv. Luka). Doselio se praded Rada sa dva sina od Sjenice. Radin sin Steka ratovao uz Karađorđa. I oni su stanovali u Selištu. U ovu porodicu sz dovedeni: Radovanovići (6 k., sv. Luka). Dovedeni kao sestrići iz Miloševca (smederevski) i Urošević (1 k., sv. Stevan). Došao ženi u kuću („u Vukaniće“) iz Crne Gore.

Stanišići (Mijailovići, Rumenići, Mijatovići, Markovići, Đurđevići, Starčevići, Stamatovići, Kostandinovići, Dokići, Arsenijevići, Dimitrijevići, Tušakovići, Radovanovići, Ivanovići, Pešići, Petrovići, Gajići, Milićevići, Milenkovići, Topalovići (230 k., sv. Stevan). Staniša sa bratom Bogosavom pobegao sa Kosova zbog turskih zuluma. Krenuli svu stoku i sve što se moglo poneti i dođu do Žabara. U Žabarima ostanu nekoliko godina i odatle krenu i dođu u Rajkovac. Ali se i ovde ne zadrže već se premeste i nastane u Selištu. Staniša ima pet sinova a i Bogosav pet. Od njih je postala cela ova porodica. Iz Selišta se raselili i sada ih ima po celom selu. Čiča Vića Dimitrijević (68 g.) računa da je od Staniše šesto koleno. Sada se uzimaju između sebe. Imaju rođake u Sremu, koji su tamo pobegli 1813 godine.

Jovanovići (8 k., sv. Stevan). Dovela ih mati iz Drače (lepenički). Preudala se i došla u familiju Stanišića.

Stevanovići (4 k., sv. Mrata). Dovedeni u faniliju Stanišića iz Topole.

Cokići (8 k., sv. Jovan). Doselio se ded Coka sa dva sina iz Porodina (moravski, požarevački).

Krstići (13 k., sv. Nikola). Njihov praded Krsta sa pet sinova došao iz Grdelice (vlasotinački, pirotski).

Mirkovići 2 k., Rod sa Krstićima. Krsta i Mirko braća. Mirko doveo ženu iz Natalinca, koja je imala tri sina. Zbog toga Mirkovići slave sv. Nikolu, a preslavljaju sv. Petku.

Solarović (1 k., sv. Đurđic). Njihov deda prodavao ovuda pa se stalno nastanio ovde.

Nešići (14 k., sv. Arhanđel). Praded Nešo došao od Vranje.

Karapaunovići (4 k., Miholjdan). Deda se doselio iz Bosne u Rajkovac, zatim ovde.

Bogićevići (9 k., sv. Stevan). Praded se doselio iz Crne Gore. Imaju familiju u Livadicima (požarevački), gde se prezivaju Žabarčići.

Pinterovići (10 k., sv. Nikola). Cigani koje su doveli Stanišići. Žene se Srpkinjama.

Đekići (2 k., sv. Petka). Doselio se starac Đorđe 1848. g. iz Bjelopavlića (selo Sretnje) gde imaju familiju (Pavićevići). Neko vreme živeo u Jabučju (tamnavski, valjevski).

Blagojevići (2 k., sv. Ilija). Doselio se deda 1848. god. iz Čurnoca (Bjelopavlići).

Dimitrijević (1 k., sv. Đorđe). Pre 60 g. došao iz Magareva.

Živković (1 k., sv. Đurđic). Majstor-kovač došao iz Požežene (ramski, požarevački).

Marinkovići (2 k., sv. Petka). Cigani, doseljeni iz Rabrovca.

U Vatoševu su porodice:

Đorđevići (Šorići) 11 k., sv. Jovan. Rod su sa Markovićima Radojevićima u Ratarima.

Tarabanovići (8 k., sv. Nikola). Doselio se praded Taraban od Sjenice. Staro kumstvo održavaju sa Nedićima iz Kutlova.

Brankovići (Jankovići) 7 k., sv. Đorđe. Doselila se braća Janko, Branko i Marko od Sjenice. Treće su koleno od doseljavanja.

Lukovići (10 k., sv. Lazar). Doselili se iz Petropolja (gružanski) a tu došli od Sjenice.

Čopići (Stanići, Sekulići) 15 k., sv. Luka. Karađorđe ih doterao iz sela Dubnice (Pešter) gde ih i danas ima. Na putu se neki zadrže i ostanu u Čačku, a ovi dođu do Kloke gde ostanu kratko vreme, pa se potom ovde nastane.

Gavrilović (1 k., Mitrovdan). Došao iz Kusatka (od Stojakovića, Sekulića).

Tadići (6 k., sv. Jovan). Deda došao iz Sokoljana (Bosna).

Selo ima dva groblja: u Šiljakovcu za Ratarem a Vateševi una svoje groblje.

U blizini izvora Latkovca je mesto „Crkvina“, gde je po pričanju bila nekada crkva.

IZVOR: Borivoje M. Drobnjaković, „Jasenica“. Priredio saradnik portala Poreklo Šarko.