Poreklo prezimena, selo Đurinac (Svilajnac)

31. mart 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Đurinac, opština Svilajnac. Prema knjizi Stanoja M. Mijatovića „Resava“, izdanje 1926. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Aksić.

 

Selo je na stranama potoka Prelaza i Kamenjara i dalje niz Duboki potok.

Izvori su: Kladenčić, Bučura, Selski Kladenac, Česma, Prelaz, Lipar, Petovski Kladenac. – Delovi su hatara: Glavica, Buljani, Bagaš, Bara, Stari Zapis, Vrbički Potok, Polje, Livadak, Dolja, Duboki Potok, Kod Druma, Panjevi, Ostružar, Ornice, Kamenjar, Strnovi, Leštar, Crna Bara, Selište i Vrbice.

Selo se deli na Gornja, Srednja, Donji Kraj i Kamenjar. Ima oko 97 kuća a 11 rodova.

U Prelazu se nalaze urne i komadi od starinskog zemljanog posuđa kao i batovi. U Selištu se nalazi razno komađe od gvozdenih i zemljanih stvari iz novijeg doba. Kod Česme se nalazi stari olovni čunci.

Po predanju selo je zasnovano posle Kosova. Prvi put je bilo u Selištu, pa se otuda preselilo zbog vetra i zbog Turaka.

 

U Kamenjaru su:

Živkovići, Krstići, Milojkovići (10 k., Sv. Jovan), došli od Svrljiškog Timoka pre 150 godina.

U Donjem su Kraju:

Petkovići (10 k., Sv. Jovan), došli iz Burovca (bili Rumuni, pa se posrbili).

Paunovići (5 k., Sv. Jovan), došli sa Kopaonika, zbog čega ih zovu „Ere“.

Sekulići (10 k., Sv. Nikola), došli od Timoka, a vele, da su starinom iz Crne Gore.

U Srednjoj su Mali:

Tasunovići (10 k., Sv. Arhanđel), misli se, da su se prvo ovamo doselili iz Stare Srbije.

Bugarčići (15 k., Sv. Jovan), došli od Svrljiškog Timoka (sa Živkovićima iz Kamenjara smatraju se kao rod).

U Gornjem su Kraju:

Kadićani (5 k., Sv. Jovan), došli od Svrljiškog Timoka, a tamo sa Kosova.

Bojanovići (10 k., Sv. Arhanđel), došli iz Zlatova (požarevačkog), a tamo sa Kosova.

Oknićevići (15 k., Sv. Arhanđel), došli iz nekog Oknića.

Marjanovići (5 k., Sv. Luka i Markovdan), došli sa Kopaonika.

Jevtići (2 k., Sv. Nikola), došli iz Ćićevca (kruševačkog).

 

Godine 1819 selo je imalo 26 kuća a 82 poreske glave, 1870. g. imalo je 71 poresku glavu.

Seoska je slava Beli Četvrtak (po Trojici), a zavetine Sv. Sava (za zdravlje) i Jelisej 14. juna po st. (za berićet).

 

IZVOR: Stanoje M. Mijatović, „Resava“. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Aksić.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.