Poreklo prezimena, selo Pridvorica (Lajkovac)

27. mart 2013.

komentara: 2

Poreklo stanovništva sela Pridvorica, opština Lajkovac. Prma knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, izdanje 1907. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

 

Položaj sela.

-Pridovrica* je na osojnoj strani kose, koja se od Slovca pruža niz Kolubaru do ušća Ljiga. Seoske kuće su na plećima kose ili na osojnoj strani. Najveća uzvišica u selu je Srednjak do Ratkovca. Zemljište je tercijalne starosti i niže od ratkovačkog.

*I seljaci iz sela i okoline ime ovog sela izgovaraju i Pridvorica i Predvorica, pa zbog toga nije ni čudo, što se ovo selo više piše Predvorica nego Pridvorica.

Izvora u selu ima malo, više ih je u kolubarskoj ravnici. Najglavniji je izvor u selu Stublina do Ratkovca i Ćulkovac u selu, od koga postaje pravi potok pod istim imenom, koji raseca kosu i utiče u Kolubaru. Od tekućih voda su Kolubara sa severne i Nanomirica sa južne strane sela.

Zemlje i šume.

-Pridvoričke su zemlje osobitog kvaliteta, nanosne, jako humusne i crno smolne zemlje, podesne i za oranicu i za kosanicu. Zemlje, i u najlepšoj ravnici, ima dosta i daju bogat prinos.

Šuma je u južnom delu sela do Nanomira i Virovaca. Nema je mnogo i ševarice su, ali ipak ima za ogrev, dokle se za građu mora kupovati. Sve je po selu izdeljeno i nema nikakvih zajednica.

Tip sela.

-Pridvorica je manje više zbijeno selo. Kuće su po brdu ispod starog bogovađskog puta, sve jedna uz drugu i oko Đulkovca. Džemata nema, pojedine zbijene kuće nose porodične nazive. Imanja su sa južne strane i do Kolubare, gde se ceo kolubarski potes naziva Ključ kao i u Strmovu.

Pridvoricu naseljavaju: Stanarevići i Stanišići, Rankovići, Milinkovići, Panići, Ilići, Đakovići, Milovanovići, Teofilovići, Vidići, Miloševići, Milićevići, Radojičići, Milovanovići 2, Jovanovići i Vuksanovići.

U selu svega je jedna od jačih zadruga sa 35 čeljadi, a to su Teofilovići.

Podaci o selu.

-Pridvorica je prema haračkim tefterima imala 1818. godine 18 domova sa 27 porodica i 49 haračkih lica.

Po popisu:

-1866. godine – 32 doma i 245 stanovnika.

-1874. godine – 28 domova i 221 stanovnika.

-1884. godine – 28 domova i 233 stanovnika.

-1890. godine – 34 doma i 260 stanovnika.

-1895. godine – 41 dom i 285 stanovnika.

-1900. godine – 45 domova i 308 stanovnika.

Godišnji priraštaj stanovništva od 1866. godine je 2,44 a procentni 0,95%, gde je stalno iz godine u godinu više ženskih nego muških stanovnika.

Ja bih ovome dodao da je u osmoj deceniji bilo srpsko-turskih ratova što je znatno uticalo na natalitet i broj muških „glava“ po selima diljem čitave Srbije, op. Milodan.

Ime selu.

-Ime selu nepoznato je, ali može se čuti po susednim selima u oblasti, da je ime Pridvorica došlo otuda, što je ovo selo dugo vremena bilo svojina ili prnjavor manastira Bogovađa, a pri tome ovo (domicilni) seljaci ne priznaju.

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

-Najstarija porodica u selu su Tefilovići i smatra se kao osnivač sela. Po pričanju starog Teofilovića u selu nije bilo starijih porodica od njegove, njegova je prva došla i naselila se u šumski kraj, pa je tu zakrčila, a doselila se iz Močioca ili iz Trudova u Starom Vlahu u austrijskoj okupaciji zbog turske obesti, a naselilo je bratstvo manastira Bogovađa. Teofilovićima su rod: Milovanovići, Vidići i Milićevići, slave Nikoljdan.

-Posle Teofilovića na 10 godina doselio se u ovo selo Staniša sa svoja dva odrasla sina i naselio se pored njih. Staniša se doselio iz Osata u Bosni i neselio se prvo u Staroj Reci, pa posle sišao kao majstor u ovo selo; od njega su Stanišići i Stanarevići, slave Alimpijevdan.

-Panići i Rankovići su iz susednog sela Virovci od Panića i Jankovića. Doselili su se uz Kočinu Krajinu, slave Đurđic.

-Miloševići su se doselili uz Kočinu Krajinu iz Strmova-okrug užički, slave Jovanjdan.

U Prvom ustanku doselili su se:

-Jovanovići iz sela Kosatice kod Prijepolja, slave Đurđevdan.

-Vuksanovići su rodom iz Vračevića u okolini od tamošnjih Žujovića, slave Aranđelovdan, prizetio se u Teofiloviće.

-Đaković je noviji doseljenik, doseljen uz Babinsku Razuru iz sela Bobove u Polimlju i prizetio se u Teofiloviće, slavi Nikoljdan.

U selu ima 49 kuća od 7 porodica.

Zanimanje stanovništva.

-Pridvoričani se zanimaju svim privrednim zanimanjima, kojima i susedni seljaci ove oblasti. Zemlja je bogata i daje sve potrebne životne namirnice, kao što dosta ostaje i za prodaju. Stoke gaje dosta, osobito rogate i svinje, i svake godine se odvaja i prodaje. Pridvoričani se slabo odaju izučavanju zanata, a iz sela se nikuda ne sele.

Pojedinosti o selu.

-Pridvorica je sastavni deo markovačke opštine u Srezu kolubarskom. Škola je u Bogovađi, a sudnica i crkva u Markovoj Crkvi. Groblje je zajedničko i u sredini sela. Preslava je drugi dan Duhova, Druge Trojice.

 

IZVOR: Ljuba Pavlović, “Kolubara i Podgorina”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Koreni

Komentari (2)

Odgovorite

2 komentara

  1. Dusko Panic

    Ja sam od Panica od gore pomenutih iz Pridvorice kod Lajkovca.Moj se pradeda Milan rodio 1900. u Pridvorici.

  2. Teofilovic Zoran

    Tovilov najmladji sin je Ivan 1799-1871 od njega je Mihailo bez podataka o godinama rodjenja i smrti. njegovi sinovi Avram 1853-1915 i Marko 1865-1936. Avramovi sinovi Zivojin 1876-1946, Vasa 1883-1959, Velisav 1888-1972 i Milutin 1890-1971. Milutin je imao Radenka 1934-1921. Od Radenka Zoran rodjen1968 od Zorana Jovan rodjen 2003. Navedeni muski naslednici.