Poreklo prezimena, selo Sinošević (Šabac)

Poreklo stanovništva sela Sinošević, grad Šabac. Prema antropogeografskim ispitivanjima 1947, 1948. i 1949. godine “Šabačka Posavina i Pocerina“ Vojislava S. Radovanovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

Idući odozgo od mejane na granici Volujca, Metlića, Sinoševića, Nakučana i Bojića, na koti 205 m prvo Mijailovića mala Sinoševića; bočno, desno kraj puta za crkvu spram Nakučana je Makevića mala; u sredini sela, kraj puta, Srednja mala; ispod ove u produženju levog puta, Loboder; i peta Nikolića (i Jezdimirovića i Damnjanovića) mala naspram Nakučana, u produžetku Makevića male, nizbrdo. 3 Volujačka kosa, čijim temenom vodi drum do mejane kod kotej 205 m, a onda put za Sinošević, veoma tipično zaravnjena. Neprimetno ona pada za svega 10 metara do sela (195 m) na daljini 1 od preko 2 km, aveoma znatneširine. Kroz selo ravnomerno dalje snižavanje, kod zadruge, buduće sudnice i škole (buduće) okoj 180 m niži nivo, niža jezerska faza, na širokim zaravni maj oko današnjeg odbora, dosadašnje škole (u kući Popovića Pantelića).

Ciglana ručne izrade uzima sivi pesak, isti koji smo na ovom nivou videli iznad u seka Dvoriške i Volujačke reke, na obe ranije kose iz majdana prema Bojiću, sa desne dolinske strane dolinice čijom levom stranom silazi drum do Bojića i Bojićke reke.

Na mestu zvanom Bobija, čim se pređe Dobrava (to će biti Vis. 150 m), sve na katove zemlja, poznaje se da je voda nanosila pesak beli, žuti, zelen.

Polje nad Sinoševićem Ravni Lug sad njive, ranije bili lugovi i šume. Atar Sinoševića ide i preko Dobrave, do Bojićke reke.

Jedno groblje za celo selo između Srednje male i Nikolića male. Bilo doskora tursko groblje.

Crkvina je odmah preko nasipa više Živka Mijailovića kuće iz Sinoševića; bila crkva kad su Turci vladali. Sada samo „osulina”. Preko nasipa, prema Rečanskoj mali Bojića, u ataru |Sinoševića, stari bunar Vukojevac, dubok b — 7 m; ne pamte kad je iskopan. Služe se njim Cigani sinoševićki. Drugi dan Vas- krsa je preslava seoska; to je i vašar. Selo se služilo crkvom u Nakučanima (Ivanjdan slava i vašar crkve).

Broj domaćinstava u Sinoševiću 245, a broj stanovnika 1400.

Poreklo stanovništva

Čekići – Gavrilovići (2 k., Nikoljdan) i Stevanovići (2 k., Nikoljdan). U Loboderu, na kraju, pošav Zablaću. Živana Gavrilovića (57 god.) pradeda Gavrilo. Prvo prezime Čekići, a po Gavrilu, Gavrilovići. Čekići su u Bojiću, svakako otuda ovamo došli.

Gligorići (4 k., Nikoljdan). 2 k. u Makevića mali, 2 k. u Loboderu. Starina roda je u Makevića mali, a kada su se podelili, prešli u Loboder. Ne znaju da li su doseljeni.

Markovići – Šaulići (7 k., Nikoljdan);

Jankovići – Šaulići (5 k., Nikoljdan) u Loboderu. Doseljenici iz oblasti između Crne Gore i Hercegovine Petar-Petronije Šaula doseljen. Vozio splavove niz Drinu, došao u Šabac niza Savu; onda našao ovde u Sinoševiću zemlje malo, napravio kuću i tu ostao. Od familije nije imao drugog, sve se potomstvo izrodilo od njega, Petronija. Šaulići prezime iz 1880, otada promenjeno, po dedovima i ostaloj familiji. Petronijevi sinovi: Marko stariji i Janko mlađi. Slava sveti Nikola od starine. Petar doneo ikonu svetog Nikole još otuda nosio je kao splavar (mornar) sa sobom, i slavio. Vojina Markovića-Šaulića (70 god.) pradeda Marko, čukundeda Petronije; Stevana Jankovića-Šaulića (61 god.) pradeda Janko, čukundeda Petronije. Kad Petar došao, onda u mali Loboder bilo 10 kuća. U Loboderu bili kad je Petar došao: Čekići (Gavrilovići i Stevanovići od nekoga zvanog Čeke), Petrovići-Kekići, Ivanovići, Jovanovići (izumrli), Bekići, Ćurđevići, Jevtići, Nikolići-Babići i Popovići-Pantelići. Petar se okumio sa Popovićima.

Ivanovići II (11 k., Nikoljdan). U Srednjoj mali. Doseljeni, nepoznato poreklo. Vladimirov (75 god.) deda Janko nije ga zapamtio, slušao o njemu.

Petrovići-Kekići (6 k.. Nikoljdan). U Loboderu. Kekići po nekoj baba-Keki, bila otmena stara žena. Stariji su od Šaulića—Ivanovići I (10 k, Nikoljdan).U Loboderu. Miroslavljev (40 god.) služb. administracije, otac Blagoje (74 god.), deda Ivko, pradeda Makevija, čukundeda Ivan on iz Hercegovine.

Jovanovići – Miloševići (4 k., Nikoljdan). U Srednjoj mali. Cvetinov (44 god.) čukunded Jovan Milošević, došao iz Crne Gore ili Hercegovine, posle Petra Šaule. Jovanovići u Bojiću, sedeli prvo u Sinoševiću, pa u Bojić.

Bekići (2 k., Nikoljdan). Loboder. Oni su stari, nikad nisu spomenuti kao doseljeni.

Nikolići I — Babići (2 k., Nikoljdan). U Loboderu. Babići ranije prezime. Po pričanju, pre Karađorđa bili jedna familija sa Popovićima-Pantelićima. Zvali se među sobom „rođače”, „striče”, „čičo”.

Popovići-Pantelići (1 k.). Loboder (od njih general Rade Popović ostao u zarobljeništvu, dr Dušan Popović u Beogradu). Kumovi su Markovića-Šaulića. Najstarije prezime Pantelići i Babići, a prvo se ne pamti. Ovdašnji još od turskog vremena. Bili su Živko otac i Mitar sin, popovi od ove familije. Nepoznato poreklo.

Đurđevići (2 k.), Loboder. Doseljeni, nepoznato poreklo.

Jevtići (7 k., Nikoljdan). Bili stara familija.

Jovanović Vojislav (1 k., Stepanjdan). U Loboderu. Iz Mojkovića (Rađevina), pre 15 godina (došao), ovde služio, zakućio (3 ara) i dobio od agrarne reforme 1 ha.

Miloševići (12 k., Đurđevdan). 6 k. u Srednjoj mali, 6 k. u Loboderu. U Srednjoj mali staro sedište roda, odatle neki u Loboder. Starinci.

Ostojići (10 k., Nikoljdan). 9 k.u Srednjoj mali, 1 k. u Cariću, van sela, u potesu između Sinoševića i Matijevca. Starinci.

Avramovići (6 k., Nikoljdan). 3 k. u Srednjoj mali, 3 k. U Nikolića (Jezdimirovića) mali. U Jevremovcu odnosno u Livadama Šabačkim 2 k. Živkov (74 god.) đed Marinko (njegova braća Matija i Đoka), prađed Avram on došao iz Hercegovine ili Crne Gore, doveli ih Jezdimirovići, bili sa njima srodnici, pa došli zajedno. Jezdimira Avramovića (72 god.) đed Đoka, prađed Avram. Đoka đed došao iz Nikolića – Jezdimirovića male tu u Srednju malu, u kuću Ostojića (od njega 9 kuća u Srednjoj mali).

Lazići (6 k., Nikoljdan). Srednja mala, Starinci.

Đorđići (4 k., Nikoljdan). U Srednjoj mali. „Rođaci” sa Popovićima, doseljeni odnekud, dok su Popovići stariji, Petar Šaula ih zatekao.

Vićentići (1 k., Nikoljdan). U Srednjoj mali. Starinci. Neka „svojina” sa Popovićima – Pantelićima.

Damjanovići – Petrovići (13 k., Stepanjdan).U Srednjoj mali Z k., u Nikolićamali 10 k. ovi imaju nadimak Petrovići. Starinci. Jedan rod sa njima:

Nikolići II (7 k., Stepanjdan). U Nikolića mali. Jedan rod, jedna slava ukupno 20 kuća, zvali se najpre Tijići po nekom Tijosavu — Tiji.

Petrović Miodrag (1 k., Nikoljdan). U Srednjoj mali. Njegov otac Čedomir iz Metlića, uljez u Laziće pre 30 godina (familija mu u Cmiljevskoj mali u Metliću).

Makevići (12 k., Nikoljdan). Makevića mala. Stara slava Lučindan. Zvali se ranije Lukići. Janka Makevića (63 god.) otac Teodosije, đed Nikola (brat mu Makevija), pramđed Marko (on promenio slavu), čukunđed Luka on se doselio od Vranje. Po tome se i danas zovu takođe Vranići (u šali, čim ih vide, pogledaju u vranu i zovu ih tako). Luka pobegao od Turaka, ubio Turčina; njega „vitlali”, „da ubiju”, pa on sa decom pobegao ovamo. Slavu docnije promenili, ime kad i slavu. Prvo se naselili u Dobravi (potes, blizu reke); bojali se da ih ne potopi Dobrava, pa odatle prešli kod Ćirića bunara preneli kuću od lese ispletenu, spolja ulepljena balegom, a iznutra zemljom, i okrečena i tu u potok; a na treće mesto izišli iz potoka na Trnovito Brdo, a odatle u Srednju malu, gde posedeli pet-šest godina, tamo gde su Damjanovići; a odatle se oženi Makevija od Antonija Antonića, dobije 30 ari uz ženu i preseli se u Makevića malu. Jeremijin (63 god.) otac Pantelija, deda Ivan, pradeda Marko, čukundeda Luka.

Antonići (8 k., Đurđevdan). U Makevića mali. Ranije su doseljeni, ne zna se odakle.

Živanovići (2 k., Đurđevdan). U Makevića mali. Doselili se ranije od Makevića, nepoznato odakle.

Petrovići (1 k., Đurđevdan). Ne znaju poreklo, možda stari. Žarkov (50 god.) otac Milutin, deda Lazar, prađed Petar.

Jezdimirovići (15 k., Nikoljdan). U Jezdimirovića – Nikolića mali (sve jedna mala, i Makevići su u produženju). Dragomirov (40 god.) otac Radivoj (70 god.), deda Dragić, pradeda Živko—Puja (mati daje taj nadimak), čukundeda Jezdimir on iz Hercegovine, kad i Avramovići. Jezdimir doveo Avrama iz Hercegovine.

Gajići (12 k., Nikoljdan). U Nikolića-Jezdimirovića mali. Ne znaju njihovu starinu, sigurno su i oni iz Hercegovine svi zajedno došli, svi se zajedno doselili.

Živanovići (4 k., Ignjatije). U Nikolića mali. Doseljeni, nepoznato odakle.

Aleksići ( 3 k., Nikoljdan). U Nikolića mali. Spasojev otac došao iz Metlića Danilo. Spasoje ima tri sina (Milisav, Rajko i Dragutin tri kuće).

Jovanovići (1 k., Nikoljdan). U Nikolića mali. Otkad se pamti sve po jedna kuća Možda stari.

Jovanovići (11 k., Jovanjdan). Sremski Cigani, u Ciganskoj mali iskraj džade, š.zv. Bugarine.

Stankovići (2 k., Đurđevdan). U Ciganskoj mali. Sremski Cigani. I oni došli iz Srema kao vlaški Cigani, za vreme Vranjančevog dede Nikole (kovači, limari i dr. zanati).

Ćirići (2 k., Nikoljdan). U Nikolića mali. Iz Hercegovine. Milutinov (42 god.) pradeda došao. 1 k. u Šapcu od 1932. godine, učitelj Aleksandar Ćirić.

Mijailovići (10 k., Ignjatije). U Mijailovića mali. Drže najlepši deo sela na površi. Stari. U srodstvu su sa Živanovićima.

Živkovići (4 k., Nikoljdan). U Mijailovića mali. Ne znaju poreklo.

Nikolići III (3 k., Ignjatije). U Mijailovića mali.

Filipovići (4 k., Ignjatije). U Mijailovića mali. Ne znaju poreklo.

Isailovići (5 k., Ignjatije). U Mijailovića mali. Ne znaju poreklo. Cela mala slavi Ignjatija.

Pavlovići (1 k., Nikoljdan). Možda stari.

Perići (1 k., Aranđelovdan očeva slava, Ignjatije, po mestu gde je doveden Branislav sa majkom preudatom). Branislav iz Bukora, pre 30 godina dovela ga mati, preudala se u Mijailoviće.

Pantelić Paun (1 k., Đurđevdan). U Loboderu. Pre 7 godina došli iz sela Plužac, opšt. Osečina.

Novaković Dušan (1 k., Đurđevdan). Iz valjevskog Crniljeva, od pre 5 godina. Napoličar, ortak sa Paunom bio dobili po pola kuće, kao bivši nadničari (na šestu kilu radili još pre rata) i po 2 ha zemlje od agrarne reforme.

IZVOR: Vojislav S. Radovanović, ŠABAČKA POSAVINA I POCERINA – Antropogeografska ispitivanja; iz terenskih beležnica građu priredila MILJANA RADOVANOVIĆ, 1994. (strane 228-232), priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić