Poreklo prezimena, selo Tulari (Ub)

28. februar 2013.

komentara: 3

Poreklo stanovništva sela Tulari, opština Ub. Izvodi iz knjige Ljubomira Ljube Pavlovića „Antropogeografija valjevske Tamnave“, izdanje 1912. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

 

Tulari su na jugozapad od Banjana, veliko, uzdignuto, neravno, ali ne i brdovito tamnavsko selo, mada su mu u padini sekundarni krečnjaci, koji se na zapadnom kraju sela i vade. Seoske kuće su po džematima, a razlikuju se dva kraja: Gornji do Batalaga i donji do Kalinovca.

Tamnava beše podeljena na manje župe. Listina kralja Žigmunda od 1426. godine pominje kao sastavne delove stare Mačve župe: Nepričavu, Ub i Tamnavu. Središte mačvanskoj župi Ubu nije današnja varošica Ub nego pre negde u Tvrdojevcu ili Sovljaku. Središte mačvanskoj župi Tamnavi ne bi tako isto moglo biti današnja varošica Obrenovac ili stariji Palež već negde sela Tulari ili Banjani.

Tokom Prvog srpskog ustanka Prota Mateja i pop Luka imali su i čestitih svojih saradnika, Tamnavaca, čija su imena vredna pomena: Isailo Lazić iz Krtinske, Petar Erić iz Zvečke, pop Leontije Marković iz Urovaca, Živan Petrović iz Kalenića, Vasilj Pavlović iz Bajevca, Đura Kostić iz Crvene Jabuke, Iguman Jeremija iz Grabovca, Milovan Zujalović iz Tulara, Živko Dabić iz Gole Glave, Jovan Tomić-Belov iz Crniljeva, Mihailo Gluvac iz Kamenice, Rade Radosavljević iz Goločela i dr.

Sela nemaju šuma oko kuća nego po krajevima njiva i po dolinama reka. Sudnice, škole, crkve mehane nisu u sredini sela, čiji naziv nose, nego na putu i središtu, koje služi za više obližnjih sela. Takva su sela: Svileuha, Vrelo, Radljevo, Tulari, Brgule, Nepričava, Jabučje itd…

Tulari imaju svoju zajednicu Rovače, na kojima svaki seljak ima svoj kamenolom za vađenje krečnjaka i žeženje kreča. Kamenolomi su privatna svojina a zemljište je seosko.

U Tamnavi imamo nekoliko vresta zemalja: peskuše, krečuše, crnice, smolnice, blaguše, mrtvuše i polojske zemlje.

Mrtvuša je crvena, tvrda, hladna vodoodrživa glina, teška za rad i vodom oskudna. Na njoj uspevaju i samo rastu šume, a izvesnih godina mogu i strmni usevi, ništa više ne može. Najlepši primeri mrtvuše: Dubrava u Orašcu i Ljubiniću, Dubrava u Jabučju, zatim bezvodni delovi sela: TULARI, Banjani, Batalaga, Svileuve, Trlića i dr..

U selima, u kojima ima krečnog kamena, veći broj seljaka uzgred se bavi vađenjem kamena, žeženjem kreča i prodajom. U Jabučju, Nepričavi, Stepanju, TULARIMA, Čučugama, Pambukovici i svim drugim brdskim selima, u gornjem toku Tamnave, svaki seljak ima svoj kamenolom i krečanu.

U Grabovcu, ko bi se malo više zadržao u selu i ko bi se iz bliže raspitao o mestu neseljenja i imanja starijih porodica od pre 150 godina, uvideće da je stari Grabovac bio zbijen oko Vidana i da danas svaka starija porodica ima svojih predstavnika na tom istom mestu. Na ovaj način Stubline su se rasturile od svog izvora Crkvine, Piroman i Brović iz Starog Sela, Trstenica od starog groblja, Banjani iz Starog Voća, Tulari iz Klenovice, Trlić od Jezera, Sovljak od Korova itd.

Stara groblja poznata su pod osobnim imenima: Bobije, Umke i Staro Groblje. Bobije postoje u Dokmiru, Kršnoj Glavi, Kožuharu, Družetiću i Tularima. U Tularima, na Markovcu, nalazi se nekakvo staro groblje, koje narod zove Neznano Groblje; groblje sa polomljenim stećcima, nepravilnog oblika, velike težine, dosta razneto i po izgledu je hrišćansko groblje.

Joše se drže stare, napuštene crkve u Drenu, Orašcu i Crniljevu. Porušnih crkava ili crkvina ima u: Bresnici, Vrelu, Jabučju, Kamenici, Ljubiniću, Novacima, Brgulama, Raduši, Svileuvi, Radljevu, Sovljaku (do Gunjevca), Stublinama, Takovu, Tularima, Urovcima, Rvatima i Čučugama.

Pred prvi ustanak bilo je po posavskim selima i čitluk-sahibija, ali ni oni, kao ubski i paleški Turci, pa ni oni što narod drži, da su živeli u Tularima i Nepričavi, nisu ostavili, kao ni njihova vladavina, nikakvih vidnijih tragova osim ponekog imena.

U spisku sela valjevske eparhije od 1735. godine, od tamnavskih sela pominju se: Dobrić (Trlić), Jabučje, Sovljak, Stubline, Breska, Grabovac, Vrelo, TULARI, Banjani, Dokmir, Raduša, Bukor, Crniljevo, Goločelo, Kamenica, Svileuva, Nepričava, Palež (Obrenovac), Skela i Novaci.

 

Poreklo familija-prezimena sela Tulari

Prezime – kada su doseljeni – odakle su doseljeni – Krsna slava – napomena:

-Adamovići, druga polovina 18. veka, Bosanska Krajina, Petrovdan, uljezi u Popoviće.

-Bojići, druga polovina 18. veka, Dragijevica u Podgorini, Nikoljdan.

-Brankovići, druga polovina 18. veka, Dragodo u Azbukovici, Đurđic.

-Brisići, druga polovina 18. veka, Obajgore-okrug užički, Đurđevdan, velika i ugledna zadruga.

-Vezilići, druga polovina 18. veka, Uzovnica u Azbukovici, Lučindan, velika i ugledna zadruga.

-Vićentići, posle 1827. godine, Osat, Đurđevdan, uljezi u Lentiće.

-Vukovići, druga polovina 18. veka, Bela Krajina, Jovanjdan.

-Glišići, prva polovina 18. veka, Levač, Nikoljdan.

-Grujići, posle 1827. godine, Osat, Đurđevdan.

-Dimitrijevići, druga polovina 18. veka, Osečina u Podgorini, Jovanjdan.

-Đukići*, prva polovina 18. veka, Jagodina, Alimpijevdan.

*Đukića je predak odnekuda iz Jagoine i zalutao je u ove krajeve, pa se naselio po dnu sela, ispod Popovića.

-Đurđevići, posle 1827. godine, Kunice u Podgorini, Đurđic.

-Zujalovići*, prva polovina 18. veka, Zvečka, Đurđic.

*Zujalovići su od starih zvečanskih Markovića, proterana otuda zbog pomaganja austrijskim vlastima pri njenim radnjama za dizanje naroda protiv Turaka. Iz ove porodice je čuveni borac za narodnu slobodu Milovan Zujalović, prvo buljubaša, a posle i kapetan do 1813. godine i najzad je poginuo u šancu na Dublju 1815. godine.

-Lentići, prva polovina 18. veka, Stave u Rađevini, Đurđevdan.

-Majstorovići, prva polovina 18. veka, Gornje Košlje u Azbukovici, Đurđevdan.

-Maksimovići, druga polovina 18. veka, Ogar u Sremu, Sv. Petka.

-Mandići, druga polovina 18. veka, Brdarica u posavskoj Tamnavi, Jovanjdan, dovodac uz mater.

-Mitrići, prva polovina 18. veka, Bastav u Rađevini, Đurđevdan.

-Mitrovići, posle 1827. godine, Plužac u Podgorini, Jovanjdan.

-Mladenovići, posle 1827. godine, Vragočanica u Podgorini, Lučindan.

-Pavlovići, posle 1827. godine, Lopatanj u Podgorini, Đurđic.

-Pločarci, posle 1827. godine, Takovo, Đurđic.

-Popovići*, prva polovina 18. veka, Konavli, Petrovdan.

*Popovići su neobično stara i ugledna sveštenička porodica, doseljena kao takva u velikoj davnini iz Konavla u Dalmaciji, pa je isto i danas, i u sredini sela.

-Pucarevići, prva polovina 18. veka, Uzovnica u Azbukovici, Đurđevdan, velika i ugledna porodica.

-Radivojevići, druga polovina 18. veka, Bastav u Rađevini, Đurđevdan.

-Rusovani, posle 1827. godine, Bačka, Lučindan.

-Sarići*, prva polovina 18. veka, Čajniče, Miholjdan.

*Po pričanju vrlo uglednog i trezvenog starca Mihaila Sarića, člana iste porodice, Sarići su iz Čajniča u Bosni. Po njegovom pričanju iz Čajniča su se doselila sedmorica braće u Orahovicu pa su dvojica ostala u Orahovici, treći, po zanatu kovač, naselio se u valjevskoj Slatini, četvrti kao drvodelja, došao u Tulare, peti, kao isti zanatlia otišao u Rubribrezu, šesti u Podgorske Brezovice i sedmi u posavsko-tamnavski Jalovik. Kovač iz Slatine imao je više sinova, pa su mu dvojica sišli u Tvrdojevac, jedan prešao u Kupinovo, a jedan, kao pop, otišao u Zvečku.

-Simići, prva polovina 18. veka, Gornja Bukovica u Podgorini, Jovađdan.

-Sitarice, druga polovina 18. veka, Sitarice u Podgorini, Lazarevdan.

-Stanići, druga polovina 18. veka, Sitarice u Podgorini, Jovanjdan.

-Terzići, druga polovina 18. veka, Gornja Bukovcia u Azbukovici, Alimpijevdan.

-Timotići, druga polovina 18. veka, Plužac u Podgorini, Jovanjdan.

-Ćosići, posle 1827. godine, Stapar u Podgorini, Nikoljdan.

-Filipovići* 1, druga polovina 18. veka, Prilep, Nikoljdan.

*Predak ovih Filipovića je bio pekar u Valjevu, pa kad mu posao nije išao dobro, a uz to je napravio i neku krivicu, pobegao je iz Valjeva i slučajno se našao u ovom selu, gde se prvo pogodio u službu kod starih Popovića, a posle oženio, okućio i decu izrodio.

-Filipovići 2, posle 1827. godine, Krajina, Petrovdan, uljezi u Popoviće.

-Hadžići, druga polovina 18. veka, Sitarice u Podgorini, Jovanjdan uljezi u Simiće.

 

IZVOR: Ljubomir Ljuba Pavlović „Antropogeografija valjevske Tamnave“, izdanje 1912. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. Miki

    Moja familija po ocu je iz Tulara kod Uba…..Majstorovici, i ne slave Djurdjevdan, nego Jovanjdan. Koliko znam svi Majstorovici iz tog sela slave svetog Jovana.

  2. Misa

    Ima dosta porodica u Tularima koje nose prezime Mirosavljevic, ali ovde nisu spomenute, a preko 200 godina su naseljeni u delu sela – Lipik.