Poreklo prezimena, selo Orid (Šabac)

15. februar 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Orid, grad Šabac. Prema antropogeografskim ispitivanjima 1947, 1948. i 1949. godine “Šabačka Posavina i Pocerina“ Vojislava S. Radovanovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Orid pripada ataru Kormana deo je ovog sela. Ne vodi se nijedna kućna numera zasebno na Orid, već uz okolna sela Korman i Orašac. Orid je postao najpre naselje od drumske mejane hana na beogradskom drumu koji je sagradio neki Ohriđanin iz Makedonije. Ne zna se njegovo ime, ali njega zvali Oriđani a mesto gde je podigao kafanu, Orid.

Orid je bio središte sa opštinskom sudnicom i školom za 12 sela (cela crkvena parohija sa 11 sela i još Pocerski Pričinović koji sad ide u Šabačku parohiju) za sva ta sela ovde bio centar Oridska opština. Predsednik Oridske opštine bio đed Ninka Kovačevića iz Mrđenovca Živan, kad se oridska crkva zidala. Učestvovalo 12 sela: Korman, Žabar, Mala Vranjska, Mišar, Jelenča, Orašac sa Dumačom, Predvorica, Trbušac, Dragojevac, Miokus, Mrđenovac i Pocerski Pričinović. U prošlom ratu gorela crkva oridska, a u ovom ratu crkvena kuća i arhiva izgorela. Marko Vraštanović (72 god.) iz Miokusa, ne pamti kad je zidana oridska crkva bilo pod knezom Mihailom: a „molovana” je pod Milanom Obrenovićem pre 60 godina. Ikonostas darivali za spomenik neki trgovci iz Mladenovca. Posleratni ikonostas radio neki majstor iz Beograda.

Mesto današnje bila drvena crkva na Oridu. Sve od drveta bilo: duvarovi, dveri, krov, samo sto kameni bio, časna trpeza. Časna trpeza i sad stoji. Njene dimenzije: visina stuba do ploče 83 cm, njegova širina 43, debljina 20 sm; dužina ploče 104 sm, širina 95 sm a debljina 14 sm. Na trpezi natpis: „Sija trapeza svetaja preloži obor knez ninko miloševič iz sela jalovika 1818”. Stara drvena crkva bila je do pre 50 godina pored nove. Razvalio je pop Lazar Jevremović iz Mačvanskog Pričinovića zbog vašara. Šumu na Oridu počeo da podiže Lazar Jevremović, a podigao je pop Mika Mihajlo Milojević (otac prof. Univerziteta Sime Milojevića). Pop Mika bio u Mrđenovcu krasan pop, a bio i dobar „tišler”, gradio crkveni inventar.

Vašar oridski na Veliku Gospojinu; tada skup iz svih okolnih sela, s ove i s one strane Save. S one strane Save prelazi se na Klenku i na Mrđenovcu i Provu. Dolaze s kolima mnogo ”kolije”. Bio uvek i po jedan domaćin slave.

Orid pre imao kovačnicu, kolarnicu, ćurčiju, poštara, „šustera”, mašinbravara. Sad samo ima šustera, opančara i kafedžiju.

Cincarevići bili ranije stanovnici Orida. Njihovo je bilo ovo što je sada domaćička škola tu bila kuća njihova. Bili Stevan i još dva brata njegova, Cincari iz Makedonije, došli pre oko 100 godina. Oni bili Oriđanci. Na Dobravi imali vodenicu i zemlje, bili kafedžije i trgovci. Imanje prodali posle prvog svetskog rata. Kormanci kupili imanje, Cveja i Milutin Mijailovići tu sad drže bašte. Od Cincarevića je u Beogradu mlađi brat Kostin, frizer po zanimanju. Kosta Cincarević bio do rata u Šapcu. Ovde znaju za Cincar-Marka i Cincar-Janka iz Orida što su bili (a to je ovaj Orid i ustvari Ohrid).

U Oridu su: jednogodišnja domaćička škola dole na niskoj terasi; osnovna škola gore, preko puta od crkve; izgorela, pa sad u privatnoj kući; progimnazija se sad otvara, prvi razred kod crkve; pošta za Predvorički, Dragojevački, Mrđenovački i Oridski odbor zvana zadnja pošta Orid; Mesni narodni odbor; Otkupna stanica za poljprivredne proizvode za okolna sela, sresko preduzeće „Sava”.

Stanovnici Orida su:

u porti crkvenoj Milorad Čavić Sremac, paroh oridske crkve. Direktor progimnazije.

Todorović Mile (1 k., Nikoljdan), muzikanat, „armunikaš” Ciganin, sa porodicom iz Šapca došao 1941. Vodi se u Orašcu. Stanuje u napuštenom delu školske kuće sam pravio sebi i porodici za stan (ovo mu „porodica”, a familija je drugo „rod”).

Učiteljica osnovne škole Ljubinka Tasić sa mužem, glumcem iz Šapca. Učiteljica Zora Jovanović iz Beograda. Upraviteljica domaćičke škole Julka Vrzić (iz Dalmacije ili Like). Učiteljica domaćičke škole Glišić Mileva, iz Užičke Požege.

Ivković Stanislav (1 k., Nikoljdan). Kafedžija, došao 1943. Iz Belotića Mačvanskog. Dobio 2 ha zemlje 1 od „agrara” kao borac. Bio pre toga u Debrcu, a još ranije, pre 130 godina, takođe ovde. Stanuje pod kiriju, zgrada kafane je Ilije Jukića iz Mišara. Vodi se u Kormanu (nije napred upisan).

Pod brdom su:

baštovani i zemljoradnici Damjanovići Živko 1 i Milorad (vode se u Kormanu, uračunati tamo).

Ristić Živko (1 k., Lučindan), iz Orašca (tamo još jedna kuća Ristića). Godine 1938. dobio je ovde kućni plac od sela Orašca, a svoj plac ustupio Orašcu za školu. Ovde je obućar, a stanuje u kući Ž. J Damjanovića (vodi se u Orašcu tamo nije uračunat).

Mijailović Dragutin (1 k., Alimpije). Zemljoradnik i baštovan, ovde, kod crkve. Iz familije Mijailovića iz Kormana (nije tamo uračunat). Ovde se naselio otkako mu Nemci u selu kuću popalili 1941, a ovde kuća ostala čitava. Ovde kuća podignuta 1900; godine 1914. Austrijanci popalili kad su drugi put ulazili, pa je obnovljena 1924. Ovde živi sa svojom porodicom, a „familija” mu u selu! Ima dolap sa vencem kofa od 10 m visine, 50 konja.

Stojanović Perka (1 k., Aranđelovdan). Udova popa Gligorija; kupio zemlju 1910. i sagradio kuću, a pre 40 godina došao na parohiju, iz Leskovca u Mrđenovac.

Kovanović Radosav (1 k., Sv. Andrija). Iz Orašca pre 18 godina kao zanatlija opančar se je naselio, sad zemljoradnik. Vodi se u Orašcu. Ovde kupio plac i napravio kuću. Ima familiju u Orašcu.

Dimitrijevići, braća Živojin, Sreten i Nikola. Njihov otac Kosta ovde kupio mesto za kuću i bašte pre 50 godina. U Mačvi se oženio, a njegovi sinovi oženili se u Oridu. Vode se u Kormanu tamo uračunati.

 

IZVOR: Vojislav S. Radovanović, ŠABAČKA POSAVINA I POCERINA – Antropogeografska ispitivanja; iz terenskih beležnica građu priredila MILJANA RADOVANOVIĆ, 1994. (strana 90-92), priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić

 

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.