Poreklo prezimena sela Balatun, opština Bijeljina. Stanje iz 1974. godine
BALATUN ima 373 kuće. Delovi sela su: Balatun, Panjik, Salaš i Trnjage.
Poreklo porodica:
Mišići (Jovanjdan), Đilasi (Stjepandan) i Letići (Đurđic) iz Crne Gore su.
Od Letića su: Marinkovići, Arsenovići i Radovanovići.
Bojičići (Đurđevdan) iz Koceljeva su u Srbiji,
Miščevići (Jovanjdan) iz Divoša u Sremu.
Škorići (Jovanjdan) iz Pive su doselili u Salaš, a odatle u Balatun. Jedan od njih ostao je u Modranu. Zvali su se Vojinovići, a prozvali se Škorići po jednom koji je bio “škorav” u obrazima. Od njih su Komarci (Komarčevići) i Mijačevići.
Trifkovići i Ećimovići su doselili iz “Brda”.
Mladenovići (Nikoljdan), ranije su se zvali Tanackovići, iz Salaša su u Srbiji,
Dimitrići su po Domazetu Dmitrić koji je došao u kuću Manojlovića.
Manojlović je kao domazet (poreklom iz Hrvatske) došao u kuću Glišića, a njegova posvojkinja je dovela Domazeta Dmitrića.
Unutrašnje seljakanje:
Gligići (Nikoljdan) iz Velinog Sela, Kneževići (Jovanjdan), kao domazet iz Dvorova, Jovanovići (Lazarevdan) došao ujaku u kuću, Bankelići, zvali se Nedići, iz Dazdareva, Bešurići (Jovanjdan) iz Crnjelova, Purići (Đurđic) iz Crnjelova.
Nepoznatog porekla su:
Đorđići (Nikoljdan), Radići (Savine Verige), Glišići (Đurđic), Mojići (Nikoljdan), Pejići, Rudanjevići (Nikoljdan), Radovanovići (Lučindan), Vrzići (Đurđevdan), Tomaševići (Đurđevdan) i Brodići (Nikoljdan).
“Molitva” je Spasovdan. U selu postoji jedno aktivno groblje.
IZVOR : Radmila Kajmaković, Semberija: etnološka monografija 1974. godine
PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Nebojša Novaković
Poreklo stanovništva zaseoka Meterizi, Balatun, opština Bijeljina. Prema Etnološkoj monografiji Radmile Kajmaković SEMBERIJA. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
METERIZI imaju 30 kuća. Po narodnom predanju selo je postalo od 5 porodica koje je beg 1845. godine doveo iz Gradačke kod Gračanice. To su:
–Zarići (Jovanjdan),
–Lazarevići (Đurđevdan),
–Stevanovići (Đurđevdan),
–Stankići (Savine verige) i
–Marjanovići (Nikoljdan). Kada su oni doselili, bila je svuda tako gusta šuma da »kad dječak ode da se umije, nije znao da se vrati«.
Jedan od Marjanovića odselio je u Brodac, a jedan od Stevanovića (Ignjića) u Balatun Do 1945. godine bila je u selu jedna kuća Madžara.
Seoska »molitva« je do pred rat bila Petrovdan, a od tada je Ilindan. Stanovnici Meteriza sahranjuju se u groblju sela Broca.
IZVOR: Radmila Kajmaković – Semberija, Etnološka monografija, Posebni otisak iz „Glasnika Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Etnologija, Nova serija sveska XXIX, 1974“, Sarajevo, 1974. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
8. februar 2013. u 23:35
Milodan
Nigde nema Bogdanovića u Balatunu, mog školskog druga i kolege Dragoljuba zvanoig “Čiča”, otpravnika vozova u penziji, dežurao u Bijeljini. Igrao fudbal u lokalnom klubu. Izuzimajući boravak u internatu od 1963. do 1967. godine u JNA, rođen i sve vreme živeo u Balatunu. Ima i familiju u istoom mestu.
9. februar 2013. u 00:02
Nebojša Novaković
Interesantno, ali Bogdanovići se ne pominju uopšte u toj monografiji, čak ni u okolnim mestima. Moguće da nisu obrađene sve porodice.(razloga može biti puno)
17. januar 2014. u 08:56
molija lazic
gde su ostali novakovici marinkovici drljici
22. maj 2015. u 09:11
slavko blagojević
Familija Blagojević iz Balatuna se ne spominje. Doselili iz CG Piva (Drobnjaci) oko 1850 god.Stanoje Blagojević sa tri brata Blagoje, Marko…)
Danas u Balatunu 5 porodica Blagojević…..Ima nas i u Velikoj Plani, Šapcu, Nemačkoj, Švajcarskoj porodično naravno….
Poz. za sve Blagojeviće ma gde bili!!!
Slavko Blagojević VP.
22. januar 2018. u 23:16
Bob
Takodje Marjanovici fale…