Poreklo prezimena, selo Kućani (Nova Varoš)

Poreklo stanovništva sela Kućani, opština Nova Varoš, stanje iz 1925. godine

Kućani su jugozapadno od Murtenice i vrlo se strmenito spuštaju ka Negbini i Burađi. Zemlja je slabe rodnosti. Šume ima u Jadžića Stjeni, Dugom Polju i Kozjim Stranama. Selo se deli po porodicama: Grbići (7 k.,), Džambasi (6 k.,), Gojgići (10 k.,), Jadžići (5 k.,), Vitali (7 k.,), Paunovići (3 k.,), Drndari (6 k.,), Milićevići i Žunići po (2 k.,), i po (1 k.,) Popovića, Novakovića, Dumbovića i Šljivića.

Srbin Kostreš – arambaša, koji je hajdukovao u 18. veku i živeo u Ajdučkoj Pećini pod Šarganom u Mokroj Gori, kraj Uvca, pored vatre pobije neke Turke, koji su vodili srpsko roblje, pa ih kroz gušu povezaše na jele iznad puta da je narod pitao: ,,Šta je se to tune nakućerilo?” Zbog toga se prozove selo Kućani.

Kostreš se bio odmetnuo u hajduke zbog Turčina Malopare age iz Kremana, odakle je i on bio. U Kućanima je ubio novopazarskog Turčina Durmis – agu i oteo mu Smiljku, ćerku Jablaničkog kneza. Ajdučka Pećina pod Šarganom je duboka i široka, sa pregradima i otvorima u vidu odžaka.

U prvoj polovini 18. veka doseljeni su:

Gojgići (Marići) iz Mataruga kod Pljevalja, slave Lazarev-dan i ima ih u Gostilju.

Popovići, predak đakon Mijailo iz Gonje kod Sjenice, od porodice Hadži – Prodana. Starovlaškog vojvodu Mijaila je uputio sjenički vladika na poziv Gojgića da im bude sveštenik u selu, je se od njih bio oženio. Potomci su mu poštovali sve do danas: (sin mu Aksentije, za tim Đorđe, Nikola, Vasilije i dr.). Ima ih u Bjeloj Rjeci, slave Đurđevdan.

Početkom 19. veka doseljeni su:

Grbići iz Rutoša, slave Sv. Nikolu.

Vitali, slave sv. Nikolu, došli su iz Preveševa.

Drndari (Paunovići), slave sv. Stevana, došli od planinskog Zlatara.

Jadžići, slave sv. Nikolu, došli iz Bukovica i ima ih u novovaroškim Vilovima i kod Arilja u Vitoštu i Pogledu.

Paunovići (Vande), došli iz Negbina.

Jojići iz Sjeništa od Gojkovića.  Došli u kuću starih Jojića kao sirotani i njihovu slavu Đurđevdan primili (starih Jojića ima u Užicu i Čičkovi, a starinom su iz Hercegovine).

Oko 1830 godine doseljeni su:

Džambasi (Gospavići i Popovići), Žunići i Milićevići (od Vitorovića, ima ih i u dragačevskoj Cerovi) došli iz Bjele Rjeke.

Novakovići (Krnjovići), došli iz Trudova od Džekula, slave sv. Stevana.

Dumbovići slave sv. Luku i Šljivići, slave Đurđevdan, obe porodice došle iz novovaroškog Komorana.

IZVOR: Saradnik portala Poreklo Aleksandar Aksić Šarko