Feljton: Ko su Šumadinci (33)

18. jula 2012.

komentara: 0

Portal Poreklo objavljuje feljton Miodraga Nedeljkovića „Ko su Šumadinci“, koji je prvi put publikovan 2001. godine u dnevnom listu „Glas javnosti“

 

Doseljavanje uoči Prvog ustanka

Žirovnica, Poskurice i Lužnice najstarija naselja

Naselja u Šumadiji su vrlo stara, a sadašnje stanovništvo u njima je relativno novijeg sastava, jer je premalo porodica koje zasigurno obitavaju u njima duže od tri veka. Stoga je pogrešno reći da je dolaskom određenih porodica osnovano neko šumadijsko naselje, jer time je samo obnovljen, a ne i začet, život u njemu.

U najstarija naselja u središnoj Šumadiji idu Žirovnica, Poskurice i Lužnice, sela koja se pominju u XIV veku u povelji kneza Lazara. Ne može se tačno ustanoviti koliko puta su se ova sela praznila i punila novim žiteljima do dolaska predaka današnjih stanovnika u njih. Tek, današnje stanovništvo je obnovilo život Lužnica posle Velike seobe 1690. godine, a Žirovnice i Poskurica sredinom XVIII veka.

U Lepenici je Toša Radivojević našao starinačko stanovništvo, podrazumevajući pod tim ono koje je na ovu tlu bilo i pre Velike seobe, samo u Lapovu, dok je Mihailo Dragić starinačke rodove našao u više mesta u Gruži. Po Dragiću, pojedini starinački rodovi su se održali u Vitanovcu, Godačici, Gornjoj Crnući, Guberevcu, Donjoj Crnući, Zabojnici, Kamenici, Konjuši, Lipovcu, Milavčiću, Pretokama i Ravanici, što znači tek u svakom četvrtom gružanskom selu. Početkom XVIII veka pojedini današnji rodovi, koji se smatraju osnivačkim, obnavljaju život i u drugim gružanskim selima – Zakuti, Lipnici, Ljuljacima, Milakovcu, Pajsijeviću, Petropolju, Sibnici, Sumurovcu i Toponici, a do Kočine krajine, to jest u vremenu 1737-1787, još u Bečevici, Borču, Donjoj Vrbavi, Vrbetima, Vučkovici, Glediću, Grabovcu, Grivcu, Leskovcu, Leševu, Oplaniću, Čestinu i Čukojevcu.

Između Kočine krajine (1788) i Karađorđevog ustanka (1804) doseljavanjem se obnavlja život u još sedamnaest lepeničkih naselja – Batočini, Bošnjanu, Gornjoj Batočini, Drenovcu, Đuriselu, Jabučju, Jovanovcu, Kormanu, Miraševcu, Novom Milanovcu, Opornici, Radovanju, Rači, Teferiču, Cvetojevcu, Crnom Kalu i Šljivovcu, kao i dvanaest gružanskih sela – Bajčetini, Balosavi, Belom Polju, Brestovcu, Brnjici, Vitkovcu, Gornjoj Vrbavi, Kneževcu, Kniću, Pečenogu, Radmiloviću i Stublu.

U Bošnjane, gde su zatekli Domanoviće, naselili su se preci Milivojevića, Milića, Reonića i Tatovića. Milivojevići, čiji su ogranak Vulovići, došli su od Sjenice, kao i Milići, čiji su ogranci Jeremići, Jovanovići i Milutinovići. Reonići su, kao i Domanovići, Hercegovci, a njihovi su ogranci Miletići, Milosavljevići, Ivanovići, Srećkovići i Milanovići, dok su Tatovići, koji su se najviše razgranali (Obradovići, Nenadići, Vučetići, Mićkovići, Vaskovići, Mališići, Miloševići, Novičići, Todorovići, Vuletići, Novićevići, Glišovići, Gosići/Todorovići, Lazarevići, Milići, Milosavljevići, Petrovići, Srećkovići ), iz Osata (Bosna).

U Desimirovcu se nastanjuju iz Prizrena Gavrilovići (Čobići/Mijailovići, Jovanovići) i Markovići (Andrejići), a iz okoline Kragujevca Srećkovići.

U Dobrovodicu dolaze od Zaječara Glišići, drugo prezime Radosavljevići, čiji su srodnici Glišići u Gornjoj Batočini. Sa Kosova dolaze Dobričići, čiji su rod Dobričići (Čolići) u Žirovnici. Istovremeno se iz Gladne u Resavi naseljavaju Markovići (Radivojevići, Kostići, Stošići) i Stojanovići, a iz predela Crne Reke dolaze Sinđelići (Ivanovići, Pantići) iz Malog Izvora, Spasojevići (Miljkovići, Živkovići) iz Lukova i Šarčevići (Matejići, Milojevići) iz Krivog Vira.

U Drenovcu se smeštaju Sjeničani Sokovići (Đokovići) i Hercegovci Čorbići, dok Špiljovići (Sretenovići, Vulovići, Lazarevići, Todorovići), čiji su ogranak Špiljovići u Lužnicama, dolaze iz Zablaća (Čačak).

IZVOR: Mile Nedeljković, “Ko su Šumadinci”, Glas javnosti 12. april 2001. godine

 

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.