Feljton: Ko su Šumadinci (32)

18. jul 2012.

komentara: 0

Portal Poreklo objavljuje feljton Miodraga Nedeljkovića „Ko su Šumadinci“, koji je prvi put publikovan 2001. godine u dnevnom listu „Glas javnosti“

 

Iz bune u bunu

Iz Junkovca je u Kočinoj četi Marko Jagović (25 godina). Očigledno je u prezimenu greška, što je i razumljivo, jer su austrijski pisari, ne znajući srpski, mnoga imena i prezimena, a pogotovu nazive naselja, vrlo nakaradno upisivali, pa je tako i ovde upisano iskrivljeno Jagović, umesto Jagodić. Jer, u Junkovcu su u vreme Kočine krajine samo četiri porodice – Blagojevići, Rankovići, Stankovići i Jagodići, tako nazvani po babi Jagodi, koja je, seleći se iz Goroviča, bila prvi naseljenik u Žabarima, a potom i ovde. Jagodići (slava Sv. Alimpije) su danas razgranata familija (ogranci Novakovići, Arsići, Kuzmići, Radojevići, Lazarevići, Zarkići, Topalovići, Damnjanovići, Stevanovići), u kojoj postoji rod Markovića, čiji je rodonačelnik Marko Jagodić, saborac Koče Kapetana.

Iz Topole je u spisku Kočine čete Manojlo Mihailović (35 godina). Manojlo je rodonačelnik velike familije Manojlovića, nastanjene u Topoli, Krćevcu i Belosavcima, a njegovi potomci Miloš, Dimitrije i Mihailo Manojlovići imaće vidnu ulogu u Karađorđevom ustanku.

Iz Botunja su uz Koču pristali Đorđe Mijatović (35 godina) i Nikola Jovanović (25). Nikola Jovanović je nesumnjivo predak velikog roda Damnjanovića (čiji su ogranci Žikići, Radovanovići, Radojevići, Živadinovići, Petrovići i Zlatanovići, od kojih su nastali Milovanovići i Miloševići), jer u ovom rodu postoje ogranci Nikolići i Nikolčići (od kojih su Jovanovići i Stevanovići), što samo posvedočuje tradiciju čuvanja dedovskog imena u porodici. Drugog Kočinog saborca iz ovog sela, Đorđa Mijatovića, treba potražiti ili u rodu tzv. Pljačkovića ili tzv. Skorupaća, jer oba imaju ogranke svojih Đorđevića, a bila su u Botunju u vreme Kočine krajine. Osim ovih rodova u to vreme su u selu i preci današnjih Živanovića, Jeremića i Jojića.

U četi Koče Kapetana su još iz Batočine Đorđe Marković (25 godina), iz Rače Stojan Ivanović (30), iz Bašina Dmitar Jovanović (30), Pavle Jovanović (28) i dva Đorđa Simića (prvome je 40, a drugome 50 godina), iz Zabojnice su Milutin (26) i Toma Barčani (45), iz Drače Blagoje Jakovljević (46), iz Kijeva Mihailo Petković (32), iz Lapova Marko Savin (26) i iz Pčelica Marko Lageta (20).

Naseljavanje u Šumadiju je teklo kao stalan mlaz, iz više pravaca, a najviše iz jugozapadnih predela, pojačavajući se u zavisnosti od istorijskih prilika. Ipak, glavnina došljaka pritiče uoči Prvog srpskog ustanka i neposredno za vreme Karađorđa. U šumadijska naselja, dolazeći iz više oblasti, smeštaju se rodovi različitog porekla, što doprinosi mešanju i ujednačavanju stanovništva. Ovi, takozvani osnivački, rodovi su zapravo obnavljači života u mnogim današnjim naseljima. Svi veliki istorijski događaji su propraćeni premeštanjem stanovništva. Tako su u Karađorđevo vreme nikla mnoga naselja, koja su ustanici, izbeglice i nevoljnici zasnivali širom Šumadije, u koju su se zbijali kao u prirodnu tvrđavu svoje slobode. Tragovi seoba i dokazi o poreklu sačuvani su u nazivima mnogih mesta, kao i u imenima ili nadimcima mnogih porodica.

O tome danas svedoče nazivi nekih sela u Gruži, Jasenici i Lepenici, koja imaju svoje dvojnike u okolini Sjenice, na Kosovu, u Ponišavlju ili Aleksinačkom Pomoravlju, kao i pojedinih rodova koji su označeni prezimenom dobijenim po starom zavičaju. U Karađorđevoj Srbiji bezmalo da nije bilo sela u koje nisu došli novi doseljenici, poglavito iz neoslobođenih krajeva, a neka naselja su upravo tad oživela ili nastala. Zato se mnogi rodovi kazuju po ovom vremenu – da su im preci ratovali uz Karađorđa, da su došli sa Karađorđem, ili da ih je Karađorđe doveo „kad je sagonio narod u Šumadiju”.

 IZVOR: Mile Nedeljković, “Ko su Šumadinci”, Glas javnosti 11. april 2001. godine

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.