Feljton: Ko su Šumadinci (31)

18. jul 2012.

komentara: 0

Portal Poreklo objavljuje feljton Miodraga Nedeljkovića „Ko su Šumadinci“, koji je prvi put publikovan 2001. godine u dnevnom listu „Glas javnosti“

 

Preci slobodari

Istorijske premetačine izgubile naše pretke

Veliki rod Perviza, koji se početkom ovog veka, ne računajući srodnike u Malom Krčmaru, razgranao na više od dvadeset familija (Obradovići, Gavrilovići, Milojevići, Veličkovići, Blagojevići, Jovanovići, Markovići, Radosavljevići, Antonijevići, Pavlovići, Aronovići, Živanovići, Jaćimovići, Mijajlovići, Pantelići, Radojevići, Rankovići, Tanasijevići, Lipovanovići, Milići, Paunovići, Petronijevići, Ravailovići), može biti ponosan na svog pretka Radosava Živanovića, dok će Cukići u sledećem pregnuću, Prvom srpskom ustanku, dati jednog od najuglednijih vojvoda, Pavla Cukića.

Mereno ljudskim vekom, od Kočine krajine (1788. godine) nas deli svega osam do devet kolena ili naraštaja. Kada su preci u pitanju, u našem narodu postoje posebni nazivi za devet (ponegde i petnaest) predačkih generacija. Po narodnom verovanju, do devetog kolena je greh ako se uzima u rodu, što znači da se i po muškoj i po ženskoj liniji pazilo na svojtu do devetog kolena (negde i do dvanaest), posle čega se smatralo da je rod razrođen, te ne postoje smetnje za sklapanje braka. Ove rođačke spone i nizovi su, na žalost, usled poznatih istorijskih premetačina u ova dva veka, delimično iskidani i zaboravljeni, pa zato nije čudo što i imena mnogih zaslužnih predaka tamne ili se sasvim izgube. Zato, kao deo duga, treba načiniti napor da se sačuva spomen na pretke koji, šire istorijski gledano, to zavređuju.

U nekim naseljima je posle Kočine krajine došlo do smene stanovništva, pa se zato u njima ne može ustanoviti rodbinska veza između učesnika Krajine i današnjih rodova. U takva naselja spadaju Gradac, a delimično i Žirovnica.

Iz Gradca su tri ustanika u Kočinoj četi – Ivan Pavlović (20 godina), Nikola Sretenović (37) i Stevan Sretenović (20). U to vreme su u Gradcu živela dva roda – Zimonje i Valjari, pa su, očigledno, Nikola i Stevan Sretenovići pripadali jednom, a Ivan Pavlović drugom rodu. O ova dva roda, Zimonjama i Valjarima, koja su se utrla, izučavalac Lepenice Todor Radivojević je početkom ovog veka zapisao: „O njihovu poreklu niko mi nije umeo ništa reći. Zna se samo toliko, da su ih ovde zatekli Donići, koji su ovde doseljeni pre 115 godina i koji su najstariji rod seoski.”

Iz Žirovnice su četvorica u četi Koče Kapetana – Berisav Prešić (20 godina), Vukašin Petrojević (28), Ivan Andrić (29) i Marinko Šimonović (20). U nastanku, tačnije pri obnovi života u ovom selu, posle seobe pod Arsenijem IV Jovanovićem (1736. godine), Žirovnicu je „zasnovalo 7 rodova sa 7 kuća” . Od osnivačkih rodova su se dva zatrla (Ikići i Panići), a pet se održali i do danas prilično razgranali. Dva od njih su došla iz istočne Srbije – Ivankovići (čiji su današnji ogranci Markovići/Krstići, Stevanovići i Radisavljevići) iz Zaječara, a Kolarci (čiji su ogranci Uroševići, Radojkovići, Vučkovići i Ivanovići) iz Mirova (kod Boljevca, pod Rtnjem).

Dva roda su došla iz Resave – Milivojevići iz Jasenova, a Mitrovići (drugo prezime Stevanovići) iz Medveđe, dok je peti rod, Ristići (čiji su ogranci Živkovići, Savići i Stamenkovići) došao iz Žitorađe u Toplici. Trojaki su razlozi zbog čega je otežano tačno uvrđivanje veze između Kočinih ustanika i današnjih rodova, prvo – što se ne zna da li su četvorica ustanika imala potomstvo, drugo – što se ne zna ko je od njih pripadao utrvenim porodicama Ikića i Panića, a treće – što je od tada svaka od današnjih porodica u Žirovnici upisivana pod više različitih prezimena, pa se tako gubi nastavljačka nit.

IZVOR: Mile Nedeljković, “Ko su Šumadinci”, Glas javnosti 10. aprila 2001. godine

 

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.