Poreklo prezimena, selo Dljin (Lučani, Donje Dragačevo)

11. jul 2012.

komentara: 4

Donje Dragačevo je 1898. i 1899. godine proučavao Jovan Erdeljanović.

Postanak sela i poreklo stanovništva

Selište, stara groblja i drugi ostaci iz starine sve su pouzdani znaci starijih naselja na ovom mestu. Kako su gotovo svi ostaci na strani prema Bjelici, izgleda, da su starija naselja bila bliže rečnoj dolini.

Sudeći po nekolikim znacima i današnji dljinski stanovnici će biti vrlo davnašnji.

Prvo: Mada je inače tradicija u ovim krajevima vrlo jaka, ipak se ništa ne zna o poreklu ovog sela niti se štogod zna o poreklu njegovih porodica izuzev dve-tri novije.

Drugo: Celo se selo sastoji iz nekoliko velikih porodica, koje su se toliko razrodile, da se već ne zna u kakvom su međusobnom srodstvu. Stoga im je pored još slabo očuvane uspomene jedini znak srodstva slava. Pošto novijih doseljavanja nije nikako ni bilo, a stare porodice sve imaju različite slave, ovaj je znak za raspoznavanje porodica – slava – održao i do danas svoju potpunu vrednost.

Treće: Stari ljudi ne pamte, da se od pre 70-80 godina iko doselio u ovo selo niti su od svojih starijih o tome slušali, a ovome će svakako biti uzrok krševitost i slaba rodnost dljinskog zemljišta (a Dljin je i prilično u strani, sputan doseljenicima). Najzad i ovo je jedno od sela, koje je u 18-om i u početku 19-og veka imalo svoga spahiju, a to već znači, da nije moglo biti malo i nenaseljeno.

U diplomi Prote Gučanina jamačno je pisarskom pogreškom mesto Dljin zapisano Dren, jer u celom ovom kraju nema sela pod tim imenom niti se zna da ga je bilo, a sam red, kojim se u diplomi pominje (Tučkovo, Dren, Čučanik, Negrišori i t. d.), jasno upućuje na Dljin. – U popisnom spisku od 1818. god. ima Dljin 32 doma sa 95 aračkih lica.

U Dljinu ima sad veliki broj porodica i sa raznim prezimenima; ali se sve one po svom poreklu mogu svesti na nekoliko starih porodica, od kojih su se razvile. Te su se stare porodice već toliko razrodile i namnožile, da su se od njihovih pojedinih kuća razvile sporedne grane i postali čitavi džemati.

Najveća (65 kuća) je najstarija od tih starih porodica Strahinjići. Sad nema već nijedne porodice sa tim prezimenom, već su ga sve izmenile. Od Strahinjića su se razvile sadašnje porodice: Ćebići, Radisavljevići, Pantelići (Bajukići), Jovanovići sa Rogoševićima, Gavrilovići, Petrovići (Teoviliovići, od kojih ima jedna kuća u Rtarima) i Jašovići ili Marinkovići. Osim toga ima u prvih šest porodica i sporednih prezimena, kao: Vučićevići, Aleksići, Ristivojevići, Sretenovići, Stevanovići i dr. Svima je Strahinjićima slava Sv. Jovan Zlatoust; samo Jašovići, koji su potomci nekog uljeza Marinkovića slave i Arhanđelov-dan. Strahinjiće smatraju za prave potomke Strahinjića Bana, pa čak dovode u vezu i njihovo ponosito držanje i uglednu spoljašnost sa poreklom.

Druga je od velikih starih porodica Buzadžije. U nju spadaju: Obradovići, Markovići sa Mišovićima i Marinkovićima, Nikolići, Đokići, Čolići i Pavlovići. Svi slave Arhanđelov-dan. Prezime Buzadžije ne nosi sad više nijedna porodica. Nagađaju, da je ona poreklom možda od nekud od Skadra.

Treća je od starih porodica Ezani (Ezanovići), u kojoj ima ovih prezimena: Ezani (Petrovići), Milosavljevići i Kuzmanovići. Svi slave Nikolj-dan.

Četvrta je stara porodica Đedovići, koji se sada prezivaju: Đedovići, Milivojevići i Ignjatovići. Slave Petkov-dan.

Petrovići (Abazovići) su takođe stara porodica, doseljena od Nove Varoši. Slave Jovanj-dan.

Od ostalih porodica zna se, da su Boškovići došli davno „odnekle od Pirota“ (slave Đurđic). Terzići (Petrovići) su starinom od onih Terzića iz dučalovačkog zaseoka Pod-Ovčara. Njihov se praded prizetio u jednu od dljinskih kuća. – Ivkovići su starinom iz užičkog okruga.

Prema svemu ovome može se slobodno reći, da nijedno selo u D. Dragačevu nema toliko starog stanovništva koliko Dljin. Stare dljinske porodice po svoj prilici spadaju među najstarije stanovnike D. Dragačeva. Ni u jednom selu cele ove oblasti nije tako velika razlika između priraštaja i doseljavanja koliko u Dljinu: dve poslednje porodice, koje su iz 19-og veka, čine samo dve kuće, a ostalih 156 kuća dolazi na same stare porodice iz 18-og veka i iz ranije.

IZVOR: Jovan Erdeljanović, “Donje Dragačevo”. Priredio saradnik portala Poreklo N. Kuzmanović

Komentari (4)

Odgovorite

4 komentara

  1. Abaz

    Petrovići-Abazovići-Abazi ne slave Jovanjdan, već Nikoljdan.

  2. goran

    MOLIO BIH ZA NEKE INFORMACIJE O PREZIMENU GRKAVAC I SELU GRKAVCI.KOJI RODOVI POTICU OD NJIH,I DA LI SU IZ POPOVOG POLJA ODLAZILI ZA POLIMLJE I SANDZAK.MOLIO BIH ZA ODGOVOR PREZIME GRKAVAC NJIHOVE SEOBE,SLAVA JE SV ARH.STEFAN

  3. Vladimir

    Pavlovići iz sela Dljina slave Sv.Jovana Zlatoustog, a ne Arandjelovdan. Ne znam otkud ovakav podatak.

  4. Aleksandar Janković

    U Dljinu nema JAŠOVIĆA, nego su JANKOVIĆI. Nalaze se u istom zaseoku sa Marinkovićima, sa kojima se inače svojtaju. U drugom delu sela, prema selu Pilatovići su takođe Jankovići, ali nisu u srodstvu.