Poreklo prezimena, selo Ovsište (Topola)

Poreklo stanovništva sela Ovsište, opština Topola. Prema istraživanju Borivoja M. Drobnjakovića „Jasenica“ od 1920. do 1922. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Aksić Šarko

Topografske prilike.

Severno od lakta koji čini Jasenica izlazeći iz Kotraške Klisure i skrećući iz pravca 3.—I. u meridijanski pravac, nalazi se Ovsište. Kuće su rasturene po jugoistočnim i istočnim delovima Ovsiškog Brda i njegovih ogranaka. U dolini Jasenice i po zapadnom obodu Ovsiškog Brda nema kuća, one ne prelaze na levu obalu Jasenice, gde su seoska imanja.

Selo se služi vodom sa izvora: Savinca i Kovačevca (u Crkvencu), Slatine (u Dolini), Rankovićevog Izvora, Andrejića Česme, Točka (u Jošanici) i drugih.

Ziratna zemlja i livade su pored Jasenice i potoka Rakičevice. Šume nema, ranije je bilo u Jošanici i Crkvencu. Ima malih zabrana sa sitnom šumom.

Selo je razbijenog tipa šumadijske vrste. Deli se na tri kraja: Dolinu, Jošanicu i Crkvenac. Najnaseljeniji je kraj Dolina. Tu su bile prve kuće i to je staro selo oko koga je bila „nenaseljena jalija”. Ranije su imali stanove na Rudniku gde su s proleća gonili stoku a u jesen je vrćali.

Poreklo porodica i starine. 

U selu nema starosedelaca. Selo je naseljavano u 18. i 19. veku.

U selu su ove porodice:

Nikodijevići(Miloševići, Dimitrijevići, Pavlovići) 15 k., slave Sv. Luku. Staro im prezime Jajići – Krdžalići. Njihov predak Krdžalija ratovao uz Karađorđa. Doselili se od Sjenice.

Gavrilovići(Lukići, Pavlovići, Nikolići) 18 k., slave Sv. Luku. Za Karađorđeve vlade došli od Sjenice. Praded Gavrilo bio kaplar kod Karađorđa.

Buljubašići(Milojevići, Stevanovići, Vasići, Đorđevići) 16 k., slave Sv. Luku. Doselili se kad i Gavrilovići od Sjenice.

Arsenijevići(Jovanovići) 8 k., slave Sv. Arhanđela. Staro im prezime Talići. Rod su sa Švabićima u Božurnji. Jedan brat ostao ovde, drugi otišao u Božurnju.

Vučićevići(Jovičići, Jovanovići) 10 k., slave sv- Arhanđela. Zovu ih Erama. Doselili se od Sjenice.

Birovljevići(Nikolići) 10 k., slave Sv. Nikolu. Doselio se praded oko 1806. godine iz sela Veta (belopalanački, pirotski kraj). Bio u selu birov, zbog čega i dobili ove ime.

Rančići (6 k., slave Sv. Vračeve). Predak Ranko – Ranča Pavlović ranije radio kočetarski zanat po Šumadiji, stekao malo novaca i vratio se kući u Kosmovac (belopalanački, pirotski kraj). Ajdukovao i tukao Turke, zbog čega morao da bega. Sakupio rodbinu, pređe Gramadu i dođe u Srbiju. Kako je poznavao Šumadiju, Ranča se nastani najpre s leve strane Jasenice, u Krstacima, gde su danas seoska imanja. Docnije se spusti u dolinu Jasenice, pa zatim pređe i naseli se u Jošanicu. Ranča je došao sa braćom: Todorom, Mitrom, i Ilijom. Od Todora su Todorovići 6 kuća,. Od Mitra su Mitrovići (Živkovići) 10 kuća. Ilija nije imao poroda. Sa Rančićima su rod Antići u Milatovcu (oblast Lepenica).

U isto vreme i iz istog kraja su:

Petrovići (5 k., slave Sv. Vračeve); Savići (3 k., Sv. Nikola); Marinkovići (2 k., Sv. Nikola).

Sa Gavrilovićima su se doselili, a misle da su sa njima rod:

Milovanovići (Grujići 8k.), slave Sv. Luku.

Jokići(Lukići, Prokići, Jankovići) 22 k., slave Ćirilovdan. Doselili se od Sjenice.

Minići(Novakovići) 4 k., slave Ćirilovdan. Rod su sa Jokićima i Lukićima. Jedan od Minića bio Karađorđev momak. Ima odseljenih u Jarušice i Čumić (oblast Lepenica).

Milići (2 k., Sv. Đorđe). došli oko 1850. godine iz Kusatka (Smederevska Palanka).

Grujići(Mladenovići)-Torlaci (8 k.,slave sv. Vračeve. Doseljeni kad i Rančići sa kojima su familija.

Jankovići(Joldići, Jovanovići) ( 8 k., Sv. Đorđe). Doseljeni za vreme Ustanka od Sjenice.

Milosavljevići (8 k., Sv. Arhanđel). Najstariji doseljenici od Sjenice.

Minići (2 k., Sv. Jovan). Došli sa Vučićevićima od Sjenice.

Rakić 1 k., Rod su sa Mikićima.

Pljakovići (2 k., Sv. Petka). Došli oko 1870. godine iz Božurnje.

Vujići (Pešići) 4 k., Sv. Đorđe. Doselili se od Sjenice.

Stevanovići (5 k., Sv. Nikola). Doselili se od Pirota.

IZVOR: Borivoje M. Drobnjaković, „Jasenica“.  NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA  (knjiga 13) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXV), Beograd 1923. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Aksić Šarko.