Poreklo prezimena, Laplje Selo (Priština)

26. jun 2012.

komentara: 6

Poreklo stanovništva sela Laplje Selo, Priština (Kosovo i Metohija). Stanje iz 1932. godine. Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Crkva Sv. Petke u Lapljem Selu
Crkva Sv. Petke u Lapljem Selu

Laplje Selo je u ravnici, na Gračanki, na drumu Priština-Lipljan. Pruža se upravo između Gračanke na jugu i njene pritočice – potoka Kravarice na severozapadu, čije je ušće odmah niže sela.

Zbijenog je tipa. Deli su na „Gornju” mahalu na istoku i ,Donju” mahalu na zapadu, a granicu između jedne i druge čini drum.

Sadašnje selo je osnovano ko 1830. godine. Da bi osnovali ili obnovili selo i privukli stanovništvo, gospodari Džinići su dali zemlju jednom rodu (Čačićima), ali su im svi drugi doseljenici morali biti čifčije. I sve do kraja prvog svetskog rata selo je bilo njihov čiflik.

Poreklo stanovništva:

Čačići (14 k., Đurđic), najstariji doseljenici. Preselili se iz Čaglavice na zemlju koju su im dali turski gospodari Džinići iz Prištine da bi osnovali (obnovili) selo. Pojasevi u 1932. od preseljenja: Vuča, Toma, Traja, Serafim 50 g.

Dragovići (10 k., Sv. Arhanđeo). Preseljeni iz Dragovca posle Čačića.

Todići (3 k., Sv. Arhanđeo). Doseljeni iz Kijeva u Metohiji kad i Dragovići.

Slivaci (6 k., Đurđic). Preseljeni od istoimenog roda u Preocu kad i Todići.

Karalići (2 k., Sv. Lazar). Preseljeni oko 1830. godine iz Konjuha. Dalja starina im je u Metohiji (pećki kraj).

Jerinci (7 k., Aćim i Ana – “Sv. Janić”). Doseljeni iz Rugove u Metohiji kad i Karalići.

Bugarčići (3 k., Sv. Petka). Doseljeni iz Morave (gnjilanske) kad i Jerinci.

Karanerci (2 k., Sv. Nikola). „Dovođeni“ (došli kao pastorci) iz Badovca u rod Bugarčića i dugo bili s njim u zadruzi.

Prđadinci (3 k., Đurđic), Đokci (1 k., Sv. Nikola) i Čkoljinci (3 k., Sv. Nikola), doseljenici iz Jašar-pašinog vremena, ali nepoznate starine.

Pavlovi (1 k., Đurđic). Preseljeni iz Čaglavice oko 1870. godine.

Sektašovi (3 k., Sv. Nikola). Preseljeni iz Sofalije kad i Pavlovi. Dalja starina im je u sev. Albaniji kao kod Mitrovića od kojih potiču.

Karadžići (1 k., Sv. Nikola). Preseljeni iz roda Karadžića u Novom Selu (na Gračanki) oko 1880. godine.

Šopci (3 k., Sv. Arhanđeo). Preseljeni iz Livađa od istoimenog roda, kad i Karadžići. Starina im je u Mužičanu.opština Štimlje.

Pepinci (8 k., Đurđic). Preseljeni iz Livađa kad i Šopci.

Duljaci (2 k., Sv. Nikola). Preseljeni iz Novog Sela (na Gračanki) iz roda Duljaka. Starina im je u okolini Orahovca u Metohiji.

Marinkovići (5 k., Mitrovdan). Preseljeni oko 1890. godine iz Novog Sela (na Gračanki) iz starinačkog roda Radičića u Novom Selu.

Capci (5 k., Mitrovdan), preseljeni iz Livađa oko 1890.

Jančević (1 k., Sv. Petka), preseljeni iz Livađa oko 1900. godine.

Šaltić (1 k., Jovan Milostivi). Preseljeni od istoimenog roda. 1919. godine kao „dućandžije“. Starina im je u Opteruši u Metohiji.

Perić (1 k., Sv. Nikola). Preselio se iz Sofalije oko 1900. godine.

Đorić (1 k.). Preseljen iz Kruševca kod Lipljana 1925. god, gde je na dve-tri godine pre toga došao iz Srbije kao kolonista.

Kod Kite Šutića je po prvom svetskom ratu živeo Miloš Sefović, poreklom Arbanas iz roda Marine u Krajištu. Sa islama je na pravoslavlje prešao 1923. u nadi da će dobiti Kitinu kćer. No iako mu je nisu dali, jer je bio malo „faličan” (u mozgu), 1932. još je bio sluga kod istog Kite. U islamu se zvao Sejda.

U selu je kao kovača, svirača i nadničara 1932. bilo i 3 kuće muslimanskih Cigana.

 

IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

———————

DODATAK: Sa foruma portala Poreklo (član Gille) objavio vredan prilog o stanovništvu Lapljeg Sela:

LAPLJE SELO (okolina Prištine) izveštaj učitelja Sime Grujića:

Bilo je jedno od većih sela u okolini Prištine. Zvalo se još i Kadićuj ili Kadino selo, ili Anumino selo. Imalo je 56 kuća. Nekad je bilo opustošeno. Da bi ga obnovili, kosovski Džinići su oko 1930. godine dali zemlju jednom pretku roda Čačića, a potom su druge naseljavali kao svoje čifčije. Selo je sve do kraja Prvog Svetskog rata bilo njihov čifluk.

Na kraju turske vlasti 6 kuća je imalo svoju zemlju. to su bile porodice Serafima Trajkovića sa 3 člana, Kite Tokića 1, Tanaska Jovića 4, Mite 5 i Petra 5, Dima Janićijevića 11.

Sa pola svoje zemlje bilo je 5 domaćinstava, i to: Jerinski K. Sima 7 članova, Z. Stanoje 6, M. Danče 4, Đ. Rista 7 i Kosta Petković 20.

Potpunih čifčija – 45 kuća:Filja M. Jerinski 19, Toma Milošević 2, Jovan Aksić3, Đorđe Stamenković 5, Ilija Veselinović 9, Lepa Milosavljević 11, Maksim Jančetović 5, Deka Kostić 7, Petar Kostić 2, Kosta stević 20, Stanoje Đ. Prađedinac 16, Stanko Spasović (Šopa) 13, Trajko Mikić 18, Trajko Bogdanović 4, Mitar Ristić 3, Mladen Nedeljković 8, Giga Đokić 14, Živko Ristić 16, stanko Smiljić 5, Trajko Filjić 16, Stojan Smiljić 4, Kita Naćić 8, Tanasko Stolić 8, Milutin Trajković 3, Petar Krstić 2, Vasiljko Nedeljković 17, Anta Cvejić 12, Dela Aksić 4, Kolja Đorđević 7, Cveja Nedeljković 4, StojanJovanović 4, Trajko Vanić 15, Stanoje Jeftić 7, Đeka 5, Trajko Maksimović 3, Filip Rašić 5, Laza Živić (Slivar) 6, Kita Stolić 6, Miloš Đorić 16, Stevan Tadić 15, Blagoje Stanković 6, Jovan Andrejić 4, Bojko Živić 8 i Stanoje Stević 3.

Za vojsku su predviđeni:Trajko Vanić, Stanoje Ristić, Trajko Đekić, Blagoje Stanković, Jovan Andrejić, Stevan Todić, Miloš Đorić, Kita Stolić, Laza Slivarović, Filip Milić, Bojko Simić, Trajko Živić, Stojan Jovanović, Cveja Nedeljković, Kola Đurđević, Anta Cvejić, Dena Pavićević, Petar Krstić, Vasiljko Nedeljković, Milutin Karadžić, Tanasko Karadžić, Krsta Naćić, Živko DRAGOVČIĆ, Giga DRAGOVČIĆ, Smila DRAGOVČIĆ, Fila DRAGOVČIĆ, Marko DRAGOVČIĆ, Stokan (verovatno StoJan) DRAGOVČIĆ, Stano Šopić, Stanoje Živić, Kosta Stević, Deka Kostić, Petar Kostić, Lempa Milosavljević, Maksim Jančetović, Veselin Jovanović, Kosta Petković (Čačić), Toma Milosavljević, Jovan Aksić, Đorđe Stamenković, Trajko Mikić – Čačić, Serafim Trajković – Čačić, Kita Tokić – Čačić, Tanasko Jović – Čačić, Petar Jović – Čačić, Mitar Jović – Čačić, Danče Jović – Čačić, Trajko Bogdanović – Čačić, Mitar Ristić, Mladen Nedeljković, Fila Mitić (Jerinčić), Sima Kostić (Jerinčić), Stanoje Zdravković (Jerinčić), Danče Milošević (Jerinčić), Rista Đorđević (Jerinčić).

Gospodar sela bio je Ibrahim-beg, potomak Jašar-paše Džinića. Živeo je stalno u Carigradu. Imao je još jedno veliko selo u Labu – Baklavu. Njegov godišnji prihood sa čifluka iznosio je oko 2ooo turskih lira. Bio je vrlo bogat, ali se odao pijanstvu.

Pre hurijeta (1908. godine) čifčije su plaćale izvesni porez (emlać) na oranice i livade, a beg im je uzimao petinu proizvoda. Posle hurijeta porez je plaćao beg, a čifčije su mu davale četvrtinu žita, sena, kukuruza. Broj domaćinstava 1912. godine koja nisu imala svoju kuću, staje, tremove, ambare, koševe, pojate, plevne bio je mali. Agama je smetalo to što su zgrade bile čifčijska svojina, jer zbog toga nisu mogle tražiti ugovore i pokretati čifčije sa imanja. Tvrdnje da su čifčije u ovom selu pokretane s poseda veoma su nesigurne.

Komentari (6)

Odgovorite

6 komentara

  1. Boban

    Ja imam staru poreznu knjigu originalni prevod sa turskog na srpski gde stoji da je Laplje selo postojalo jos davne 1446 godine. Da je imalo preko 80 kuca dve kovacnice I dva monaha.

  2. Branislav

    Samo sam hteo da ispravim gresku koju je, nenamerno podrayumeva se postavio “Sa foruma portala Poreklo (član Gille) objavio vredan prilog o stanovništvu Lapljeg Sela:”
    Naime napisao je 1930 vojno sposobni su bili- misli sena vojno sposobni za tursku vojsku; Jer Moj cukund deda Sima (Koste)Jerinski bio kmet za Gracanicki srez i druzio se sa srpskim Konzulom Nusicem. Ovo su porodicna pripovedanja potvrdjena pomenom u knizi DEVESTOPETNESTA od B.Nusica.
    U pravu je Gore Boban da je selo starije, ali treba istrazivati.
    Veliki pozdrav za sajt, svaka cast na radu.

  3. Sasa

    Da li zna neko koja je to porodica danas u Lapljem Selu koja pripada duljacima ?
    Treba korigovati tekst o njima , nisu Duljaci dosli iz okoline Orahovca , vec iz Dulja , koje se nalazi izmedju Suve Reke i Prizrena .

  4. Marija

    Sto se tice familije Todic oni nisu naseljeni iz Kijeva….istina je da je postajbina Todica u Kijevu ali ne radi se o istima….iz tog razloga sto su Todici menjali prezime iz STANOJEVIC…Moj pradeda STEVAN STANOJEVIC je bio seoski kmet i on je promenio prezime u Todic…postoje tapije koje mi kao naslednici posedujemo s potpisom Stevan Stanojevic a vec njegov sin je Nikola Todic…..
    S toga je za ovakvo dokumentovanje porekla neophodno podobnije istrazivati.Nazalost ovo je povrsno i pogresno istrazivanje…