Poreklo prezimena, selo Sušica (Priština)

Poreklo stanovništva sela Sušica, stanje iz 1912. i 1932. godine.

Sušica je selo je u podnožju Oštrog vrha, na sušičkom potoku, na putu Janjevo-Gračanica. Zbijenog je tipa. Deli se na Gornju i Donju mahalu.

Do sredine 19. veka Rajkovčani su živeli u donjoj, a Markovčani i Alimčevići u Gornjoj mahali. Od tada su se počeli doseljavati u selo i drugi rodovi, a izmeštale se i kuće starih rodova, te su mahale u pogledu rodova mešovite.

Selo se pod istim imenom (Svšica, Soušica) pominje u Gračaničkoj povelji kralja Milutina iz 1321. godine. Selo je gotovo celo bilo čifluk sa izuzetkom Arbanasa Alimčevića i jedne kuće Srba Rajkovčan, te se u selu smenjivalo stanovništvo.

Srpski rodovi:

Rajkovčani (12k;Mitrovdan). Doselili se krajem 18. veka iz Debarske strane. Imaju pomenik (čitulju) prepisanu 1813. godine u kome se među precima pominje prvo Paleja pa Rajko, samo nije označeno ni kad su živeli niti kad su umrli. Od ovog roda ima u Prištini 13, Skoplju 4 i u Prokuplju 3 kuce. Sve su one iseljene od zuluma i to od 1900. Njegovih ranih iseljenika ima u Gračanici i u Rujcu.

Markovčani (20k., sv. Nikola). Doseljeni iz Sirinića sa početkom 19. veka.

Mikičići ili Rašići (4k., sv. Nikola). preseljeni su iz Badovca sredinom 19. veka a daljom su starinom iz Rašinca.

Mladenčići (2k., sv. Arhanđel). doselili se oko 1860. iz Bostana (novobrdska kriva reka).

Perić(1k., Mitrovdan). starinom iz novog sela a u Sušicu preseljeni iz Livađa oko 1880.

Ivić (1k., sv. Nikola), preselili se iz Šaškovca oko 1870.

Badovčani (3k., sv. Nikola), preseljeni iz Badovca 1875.

Slovinci (2k., sv. Arhanđeo), doseljeni iz Gnjilanske Morave 1901.

Arbanaški rodovi:

Alimčevići (5k.) od Fisa Krasnića doseljeni sa kraja 18. veka iz Sirinića, iz sela Firaje od roda Dragoša. Dalja starina im je u Arni (Skadarska malesija). Pojasevi u 1932. od doseljenja iz Firaje: Ferat, Alim, Selim, Misim, Jašar(5k.).

Plana (1k.), od Fisa Šalje, Muzać (2k.), od Fisa Šalje i Točan (1k.), od Fisa Klimenata, Muhadžiri, iz 1878. iz Plane, Muzaća i Točana u Toplici. Ciganski rod je Burjani (2k.). Muhadžir je iz 1878. iz Toplice.

IZVOR: Vikipedija

_____________

DODATAK:  Podaci prema popisu stanovništva KiM iz 1912. godine. Priredio saradnik foruma Poreklo Dragiša Gile Živković:

Selo SUŠICA, izveštaj učitelja Rajka Vučića:

Ovde je bilo 30 srpskih i 9 albanskih domaćinstava, od kojih su 4 bila muhadžerska iz 1878. godine. Srba sa svojom zemljom bilo je tri. Svoju zemlju imala su domaćinstva Mile Filića 6 članova, Žive Jovanovića 7 i Andreja Mitkića 9. Sa svojom i aginskom zemljom bilo je više njih. Aksa Maksimović sa 25 članova porodice obrađivao je svoju zemlju od 30 plugova oranja i 28 plugova Džiba i Isen-bega iz Prištine. Vana i Stole Nikolić sa 14, odnosno 17 čeljadi imali su po 8 plugova svoje zemlje, prvi još 20 plugova Mula Šerifova iz Prištine, a drugi 10 plugova Bože Paškovića iz Janjeva. Tana Krstić sa 13 čeljadi imao je svoje zemlje od 30 dana oranja i obrađivao je zemlju Alije Mula Šaćirovića i Ahmeta H. Alitovića iz Prištine od 8 dana oranja. Age su bile dobrog imovnog stanja osim poslednje dvojice, koji su bili srednjeg stanja, kao i vlasnik zemlje sa 3 dana oranja prota Josif Spasić, sveštenik u Prištini, koju je pored svoje zemnje od 4 dana oranja obraljivao sa 3 člana porodice Đeka Vasić.

Zemlja bega Alije iz Prištine koji je bio bogat, od 30 dana oranja, obrađivao je uporedo sa svojom od 10 dana oranja Trajko Živić sa 7 članova. Stanoje Mikić sa12 članova porodice obrađivao je čifluk Hadži Muharemova Ali Rošića. Njegovu zemlju od 10 dana oranja obrađivao je Stojan Simić sa 4 člana i od 40 dana oranjaKita Todić sa 9 članova u porodici, Velija Ali Rašića čifluk od 40 dana oranja obrađivao je Stojko Simić 7.

Zemlju H. Rešit-efendije iz Prištine od 40 odnosno 10 dana oranja radili su Velić Andrija sa 16 i Dima sa 6čeljadi, Ahmet Ali Dakića, Nikola Stević sa 5 čeljadi 10 dana oranja.

Hadži Meta Dobrčanac imao je dve potpune čifčije – Apu Kostića i Trajka Perića sa po 5 članova,koji su obrađivali zemlju od 7, odnosno 15 dana oranja.

Spasa Rajkovčanin iz Prištine imao je čifluk od 9 dana oranja, koji je obrađivao Petar Denić sa 5 članova porodice. Ovaj zemljoposednik bio je srednjeg imovnog stanja, a veoma dobrog Muarem Ali Rašić, Velija Ali Rašić, Rašit-efendi, Amet Ali Dakić i Hadži Meta Dobrčanac.

Zemlju age Ramiza Alijazovića iz Prištine, odličnog imovnog stanja od 30 dana oranja, obrađivali su Stević Zafir i Serafim sa po 6 čeljadi, a Ramiza Kara Alijazovića od 50 dana oranja i 1 dan svoje zemlje radio je Kita Denić sa 10 čeljadi.

Pored bogatog Memeta i Bahtijar-Đuzići od 30 dana pluga obrađivao je Rista Micić sa 18 čeljadi, 14 dana svoga oranja, a Jefta sa 8 čeljadi i 4 dana oranja posed od 6 dana oranja. Njegov posed od 8 i 10 dana oranja obrađivali su Trajkovići Blagoje i Anđelko sa po petoro čeljadi.

Zemlju dobrog imovnog stanja, Ibrahima Bašanovića od 10 i 20 dana oranja radili su sa 8 čeljadi Tona Stojiljković, a sa 5 Rista Milaković uz 3 dana oranja svoje zemlje. Za porodice Spire Kostića sa 4 čeljadi i Rajka Jankovića sa 3 nema podataka o imovnom statusu.

Age su od 1887. uzimale četvrtinu proizvoda umesto petine i plaćale porez na zemlju.

Od starina bilo je svega nekoliko domaćinstava, i to: Vana Nikolić sa svojom kućom i dvorištem i 111 grla stoke, Kita Danić /isto/79 grla, Tana Stojiljković kuća i dvorište Gino/7 grla i Nikola Stević isto/ 10 grla.

Po godinama boravka na zemljištu bila su poznata domaćinstva: Riste Milatovića iz 1879. godine/sa aginom kućom i dvorištem/ 4 grla stoke. Iz 1887. godine bili su Velići – Andrija sa 42 grla stoke i Dima 20 grla, a kuće i dvorišta bila su agina. Iz 1892. godine bilo je domaćinstvo Trajka Perića sa 29 grla, sve agino. Iz 1894. godine Apa Kostić 2 grla, sve agino. Iz 1900. godine Micići – Rista sa 80 grla, Jefta sa 27 grla, sa svojim kućama i dvorištem. Iz 1902. godine su Zafir Stević sa 20 grla i Stanoje Mikić sa 36 grla i aginim kućama i dvorištima. Iz 1904. godine je Anđelko Trajković sa 6 grla, sve agino. Iz 1906. godine je Trajko Živić sa 6 grla stoke i sve agino. Iz 1907. godine Aleksa Maksimović sa 218 grla a svojom kućom i dvorištem. Iz 1909. godine su Stola Nikolić sa 64 grla stoke i svojom kućom i dvorištem i Toma Stojiljković sa 7 grla i sve agino. Iz1910. godine je Petar Denić sa 11 grla i sve agino i 1911. godine su Taka Krstić sa 140 grla i Đeka Vasić sa 36 grla i svojim kućama i dvorištem. Za domaćinstva Stipe Kostića, Žive Jovanovića, Andrije Mitrovića i Mile Filića nije se znalo od kada su bili na zemlji.

Za vojsku su registrovani samo Rista Milatović i Mihajlo Stolić.