Poreklo prezimena, selo Čumić (Kragujevac)

9. jun 2012.

komentara: 4

Poreklo stanovništva sela Čumić, opština Aerodrom (Kragujevac), stanje iz 1903. godine

Božići (36 k., Sv. Jovan Krstitelj-Usekovanje), doseljeni između 1690 – 1736. godine sa Kosova iz sela Studenice. Imaju krvne srodnike u Badnjevcu (6 kuća Božića), u Botonju (1 kuća Božića), u Guberčevcu se prezivaju Matejašević (23 domova) i u Donjoj Jarušici ima ih 6 kuca, prezivaju se Jeftić.

Milivojevići, Milosavljevići, Prokići (16 k., Đurđevdan), doseljeni između 1690 – 1736. godine iz sela Preljine u Staroj Srbiji.

Milovančevići (Gačići, Lukići, Savići, Simići, Dimitrijevići, Rankovići, Radojičići, Milanovići, Janići, Mikići, Petrovići, Lazarevići, Nastići, Miajlovići (74 k., Sv. Arhanđeo), doseljeni između 1690 – 1736. godine sa Kosova iz sela Studenice.

Predojevići, Sremčevići (24 k., Sv. Stefan), doseljeni između 1690 – 1736. godine iz sela Preljine u Staroj Srbiji.

Filipovići, Đorđevići, Vasići, Kostići (20 k., Mitrovdan), doseljeni između 1690 – 1736. godine sa Kosova iz Ibarskog Kolašina.

Bogdanovići, Rajičići, Tošići (16 k., Sv. Arhanđeo). doseljeni između 1737 – 1787. godine iz sela Bogote u Staroj Srbiji.

Maksimovići (Jakovljevići, Stevanovići, Glišići, Jankovići (21 k., Sv. Arhanđeo), doseljeni između 1737 – 1787. godine iz Belog Polja u Staroj Srbiji. (Iz okoline Podujeva, Peći ili okoline Istoka).

Milisavljevići (Petrovići, Popovići (10 k., Sv. Jovan Milostivi), doseljeni između 1737 – 1787. godine iz istog sela kao i Maksimovići.

Taranovići (8 k., Sv. Arhanđeo), doseljeni između 1737 – 1787. godine iz Tare u Crnoj Gori.

Veselinovići (3 k., Đurđevdan), doseljeni između 1804 – 1814. godine iz Trnave u Jasenici (danas opština Jagodina).

Vuksanovići (8 k., Sv. Arhanđeo), doseljeni između 1804 – 1814. godine iz Sjenice.

Đorđevići (3 k., Đurđevdan), doseljeni između 1804 – 1814. godine iz Ponora (Studenica). Iz okoline Raške.

Jakovljevići (6 k., Sv. Arhanđeo), doseljeni između 1804 – 1814. godine iz okoline Zajecara.

Lazarevići (9 k., Sv. Andreja), doseljeni između 1804 – 1814. godine iz okoline Knjaževca (istočne Srbije).

Mališići (5 k., Sv. Ilija), doseljeni između 1804 – 1814. godine iz Crne Gore.

Milići (8 k., Sv. Stefan), doseljeni između 1804 – 1814. godine iz Osata u istočnoj Bosni.

Miljkovići (4 k., Sv. Đorđe), doseljeni između 1804 – 1814. godine. Starinom su iz istog sela odakle i Đorđevići koji slave Đurđevdan.

Nikolići, Trifunovići ( 7 k., Sv. Nikola), doseljeni između 1804 – 1814. godine. Starinom su iz iste oblasti odakle i Milići koji slave Sv. Stefana.

Perići, Jovanovići (6 k., Đurđevdan), doseljeni između 1804 – 1814. godine iz okoline Sjenice.

Prodapovići (11 k., Sv. Nikola), doseljeni između 1804 – 1814. godine iz Osata u istočnoj Bosni. (današnja okolina Srebrenice).

Radisavljevići (3 k., Sv. Ignjatije), doseljeni između 1804 – 1814. godine iz okoline Novog Pazara.

Sekulići, Markovići (8 k., Sv. Trifun), doseljeni između 1804 – 1814. godine iz okoline Zaječara.

Stankovići (3 k., Sv. Luka), doseljeni između 1804 – 1814. godine iz okoline Novog Pazara.

Stojanovići, Ristići, Jovanovići (6 k., Sv. Nikola), doseljeni između 1804 – 1814. godine iz Trnske Klisure (sadašnje granice između Srbije i Bugarske).

Todorovići (3 k., Sv. Nikola), doseljeni između 1804 – 1814. godine sa Kosova.

Topalovići (7 k., Sv. Mina), doseljeni između 1804 – 1814. godine iz Ponora (Studenice, okolina Raške).

Krstići (2 k., Sv. Nikola), doseljeni 1821. godine iz okoline Knjaževca (istočna Srbija).

Živančevići (5 k., Mitrovdan), doseljeni 1822. godine iz okoline Knjaževca.

Samujilovići, Miloševići (7 k., Sv. Đorđe), doseljeni 1823. godine iz Srema.

Vasiljevići (3 k., Sv. Luka), doseljeni 1825. godine iz sela Ovsišta (opština Topola).

Ignjatovići (3 k., Sv. Nikola), doseljeni 1825. godine iz sela Vlakče (okolina Topole).

Karići (2 k., Đurđevdan), doseljeni 1832. godine iz nekog sela Lužnice, dalje poreklo nepoznato.

Milići (3 k., Sv. Mina), doseljeni 1838. godine iz Drača, dalje poreklo nepoznato.

Obradovići (5 k., Sv. Nikola), doseljeni 1841. godine iz Osata u istočnoj Bosni.

Prodići (1 k., Sv. Nikola), doseljeni 1841. godine. Starina ista kao kod Obradovića.

Ivankovići (1 k., Sv. Arhanđeo), doseljeni 1850. godine iz Novog Pazara.

Ilinkići (1 k., Sv. Arhanđeo), doseljeni 1853 godine iz Dragačeva (okolina Lučana kod Čačka).

Tanaskovići (1 k., Sv. Jovan), doseljeni 1859. godine iz sela Sirca (opština Kraljevo).

Novakovići (1 k., Sv. Ćirilo), doseljeni 1867. godine iz Ovsišta (opština Topola).

Mladenovići (1 k., Sv. Petka), doseljeni 1872. godine iz sela Pečenog (opština Kraljevo).

Stojanovići (1 k., Sv. Nikola), doseljeni iz Žabara (opština Topola).

Kidiševići (1 k., Sv. Arhanđeo), doseljeni 1879. godine iz Saranova (opština Rača).

Paunovići (1 k., Sv. Đorđe Alimpije), doseljeni 1880. godine iz Luđnice, dalje poreklo nepoznato.

Milovanovići (1 k., Sv. Nikola), doseljeni iz Badnjevca (opština Batočina), dalje poreklo nepoznato.

Markovići (1 k., Sv. Vrači), doseljeni 1885. godine iz Ramače, dalje poreklo nepoznato.

Radovanovići (1 k., Đurđevdan), doseljeni 1892. godine iz Aranđelovca.

Stankovići (1 k., Sv. Đorđe Alimpije), doseljeni 1895. godine iz Šume (opština Topola).

Slavkovići (1 k., Sv. Grigorije), doseljeni 1897. godine iz Lužnice, dalje poreklo nepoznato.

Ilinkići (1 k., Sv. Arhanđeo), doseljeni 1898. godine iz Kragujevca. Starina ista kao kod gornjih Ilinkića.

Janićijevići (1 k., Sv. Arhanđeo), doseljeni 1902. godine iz Petrovca, dalje poreklo nepoznato.

Pravoslavni Romi:

Simići (3 k., Sv. Petka), poreklom su iz Jasenice.

Cincari-Vlasi:

Đorđevići (1., kuća), doseljeni 1883. godine iz Epira (severna Grčka).

IZVOR: Priredio Aleksandar Aksić Šarko

Komentari (4)

Odgovorite

4 komentara

  1. Vladislava Milićević

    Kao mali prilog prikazu poreklo prezimena, selo Čumić,(Kragujevac), dodala bih da je u 19/20 veku u selu Čumić živela i porodica Vasić. Moja prababa po očevoj ženskoj liniji je bila Nasta Vasić, udata Petrović, preminula 19.avgusta 1922.godine u selu Miraševac, Rača Kragujevačka, gde je bila udata za Radojka Petrovića. Sahranjena je na groblju u selu Čumić. Njeni roditelji su bili Radovan i Marija Vasić, braća Ilija Vasić i Milija Vasić, a sestra Cagina Vasić. Milija Vasić je imao sina Srećka Vasića. Nemam podatka o slavi koju su slavili.

    u Beogradu 04.11.2012.godine V.Milićević

    • Marko J.

      Moja stara majka, kaže, da su dve od četiri rođene sestre, njenog direktnog pretka (sa očeve joj strane, naravno…) Luke Dimitrijevog Milojevića (1873-1962) iz Gornje Trnave (Topola, pod Oplencem), bile udate u Čumiću…
      Jedna je, kaže, bila udata u porodicu Rajičić, a druga u porodicu Milenković…
      Luka Dimitrijev Milojević (1873-1962), sin Dimitrija Milojevog Popovića (rođen 1838. god.), i unuk Miloja, Save pop-Milovanovog Petrovića (1812-umro između 1858. i 1863. god), imao je sestre Maricu, Risimu, Jevrosimu i Poleksiju…
      Veli da je u porodicu Rajičić bila udata Risima, a ne zna koja se sestra udala, takođe u Čumić…
      Kaže da se jedna od njih udala u Kloku…

  2. Vladimir

    Nedostaje porodica Božinović. Navedena je romska porodica Simić ali nije srpska porodica Simić po kojoj je citav jedan zaseon dobio ime. Uz to su jedna od starijih porodica u Čumiću.

  3. Tijana Jović

    Nije objavljeno ni prezime Nedić , već generacijama žive u Čumiću, ako neko zna nešto više molim vas da napiše. Hvala