Poreklo prezimena, selo Čaglavica (Priština)

8. jun 2012.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Čaglavica, grad Priština (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

Caglavica

Čaglavica je na jugozapadnom podnožju brda Veternika (671 m), na drumu Priština – Lipljan. Kroz selo protiče potok Labura.

Razbijenog je tipa. Deli se na tri mahale. Istočno od potoka Labure je Stašićeva mahala, a zapadno mahale Lazićeva i Terzićeva.

Ima tragova od nekog naselja dublje u dolini potoka Labure. Sadašnje selo je postalo sredinom 18. veka na mestu tog starog naselja. Selo se početkom 19. veka izmestilo na sadašnje mesto. Topografski naziv Kruševac je, izgleda, očuvani naziv iz Gračaničke povelje. Ili je trag sela takvog imena koje je bilo negde u blizini Čaglavice, kako se zaključuje interpretacijom podataka iz povelje. Taj srednjovekovni Kruševac nije bio, dakle, na mestu sadašnjeg sela Kruševca na Kosovu.

Rodovi:

Bačevi (1 k., Slave Petrove Verige, proslavljuju Petrovdan). Nepoznatog su porekla. Predak (u 1932. šesti pojas unazad) bio momak u nekog age u Prištini, pa ga aga naselio nešto iznad sadašnje Čaglovice i poklonio mu zemlju samo da bi se osnovalo ili obnovilo selo.

Terzićovi (15 k., Sv. Jovan Zlatousti). Doseljeni sredinom 18. veka, posle Bačevih iz Javora (kod Peći).

Lazići (20 k., Sv. Stefan). Doseljeni od Peći posle Terzićovih.

Stašićovi (9 k., Đurđic). Doseljenici nepoznatog porekla; doseljeni posle Lazića.

Mijatovi (5 k., Sv. Jovan Milostivi). Doseljeni krajem 18. veka iz Podrime.

Slavkovi (8 k., Sv. Nikola). Preseljeni iz Gatnja početkom 19. veka.

Nerodinčani ili Momkovi (2 k., Sv. Jovan Krstitelj). Preseljeni oko 1830. iz G. Nerodimlje, iz roda Šabića.

U selu je 1932. živela i jedna ciganska muslimanska kuća koja se bavila kovaštvom. Živela je po mnogim kosovskim selima. Tu se nastanila 1912.

 

IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

__________

DODATAK: Podaci prema popisu stanovništva KiM iz 1912. godine. Priredio član foruma Poreklo Gile:

Selo ČAGLAVICA, izveštaj učitelja Vukadina Popovića:

Srpskih kuća bilo je ovde 37. I sve do kraja turske vlasti, samo je domaćinstvo Blage Bačevića, sa 7 članova, imalo svoju zemlju od 50 dana oranja plugom. Domaćin je izjavio 1912. godine da su njegovi preci došli na ovo zemlju pre više od 200 godina. Sva ostala domaćinstva bila su potpune čifčije. Selo je imalo sedam agalara: šest iz Prištine i jednog iz Vučitrna. Većina ih je bila srednjeg imovnog stanja sem Memet-bega Alibegovića, koji je bio vrlo bogat.

Najviše čifluka imao je Amdi-aga (Amdija). Njih su obrađivali: Pana Jeftić, Toda Ivić, Lila Petković, Arsa Martinović, Toda Marinković, Lila Mitrović, Trajko i Vasa Stojanović, Kosta Ivić, Rista Mitić, Jorga Milić i Sima Cvejić.

Drugi po broju čifluka bio je Atem-beg. Njegove čifčije su bile: Stojan Mićković, Dana Vasić, Spasa Kostić, Cana Denić, Jovan Đorđijević, Milan Đokić i Trajko Nikolić.

Agalari Trnak i Memet-beg imali su po četiri čifluka. Zemlju prvog age su obrađivali Jovan Petrović, Deka Ristić, Serafim Marković i Kita Milovanović (Trajković), a drugog Dena Stevčetović, Aksa Janković, Toma Đekić i Tanasko Nićić.

Kariman-begove čifluke obrađivali su: Stevan Topalović i Laza Zdravković, a Džafer-begov Lila Lekić.

Beg (N.N) iz Vučitrna bio je srednjeg imovnog stanja. U vom selu imao je 5 čifluka, koje su održavali: Zaka Stanković, Trajko Mitkić, Aksa joksimović, toma St. Topalović i Arsa Stojanović.

Svi agalari ovog sela imali su i u drugim mestima po neku kuću. Od 1908. godine uzimali su četvrtinu proizvoda i sami plaćali porez na zemlju. Čifčije se nisu selile u druga mesta. Iz Livađa je 1902. godine došao Stevan Topalović sa 6 članova porodice da obrađuje 16 dana oranice, a 1903. Kita Milovanović (Trajović) sa 4 člana da bi imao 16 – 18 dana oranja. Među čifčijama su postojale razlike u imovnom stanju i broju čeljadi, kao i u vreme sticanja čifluka.

Lila Lekić 13 čeljadi, na čifluku od pre 200 godina, 40 dana oranja plugom, Živa Terzić (Jok.) 6/300/30, Stojan Nićković 18/300/40, Pava Jevtić 19/200/25, Zaka Stanković 13/200/35, Toda Ivić 15/ 300/30, Lila Petković 9/200/20, Arsa Martinović 8/150/30, Dana Vasić 11/100/30, Toda Marinković 6/100/20, Lila Mitrović 16/150, Trajko Stojanović 16/150/20, Vasa Stanojević 6/150/20, Spasa Kostić 13/300/35, Cana Denić 21/200/24, Dena Stevčetović 18/150/35, Aksa Janković 6/200/25, Trajko Mitkić 9/200/25, Toma Đekić 14/250/35, Tanaski Nićić 13/100/25, Laza Zdravković 9/200/25, Jovan Petrović 12/150/30,Deka Ristić 7/200/20, Stevan Topalović 6/105, Serafim Marković 10/200/25, Kosta Ivić 10/250/25, Rista Mitić 5/100/20, Milan Božić 7/150/25, Jorga Milić 5/100/20, Jovan Đorđević 5/120/20, Milan Božić 7/150/25, Trajko Nikolić 3/100/20, Aksa Joksimović 9/200/25, Kita Milovanović (Trajković) 4/150, Toma St. Topalović 5/ 150/ 25, Arsa Stojanović 5/ 150/ 25 i Sima Cvejić 7/30/ služi kod bega Abdi-age.

Za vojsku su spremni:Arsa Martinović, Stojan Marković, Arsa Stojanović, Toma Stojanović, Živan Terzić, Dana Terzić, Toda Marinković, Toda Ivić, Vasa Stašić, Trajko Stašić, Ilija Stašić, Spasa Kostić, Zafir Stanković, Aleksandar Stanimirović, Mladen Stevčetović, Arsa Janković, Trajko Mitić, Toma Đekić, Tanasko Slavković, Blagoje Marković, Lazar Vraganović, Milenko Mijatović, Deka R. Mijatović, Serafim Marković, Kosta Slavković, Rista M. Miletić, Pana Jevtić, Jorga Stašić, Ilija Lekić, Jovan Đorđević, Trajko Nikolić, Milan Đokić, Aksa Joksimović, Kita Joksimović, Ilija Petković, Sima Petković

Naredni članak:

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.