Bunjevačka prezimena: Cvetović – Čišić

28. maj 2012.

komentara: 0

Portal Poreklo u više nastavaka objavljuje podatke o bunjevačkim prezimenima, koji su preuzeti iz knjige Jovana Erdeljanovića “O poreklu Bunjevaca”. Prilog poslao Aleksandar Marinković

”CVETOVIĆI” / CVJETOVIĆI – ”Cvetovići” u Subotici, od 1779.god.; katolici u Bosni i njihovi iseljenici u južnoj Dalmaciji. U srednjoj Bosni muslimansko-pravoslavno selo Cvjetovići, a u zapadnoj Bosni katoličko Cvitovići.

CVIJANOVI / CVIJANOVIĆI – u Subotici, od 1686.god.; pravoslavni Cvijanovići u Lici, doseljeni iz Dalmacije, i od njih iseljenici u Bosanskoj Krajini, od 1686.god.; pravoslavni u Žagroviću kod Knina, u Kninu i u Plavnu kod Knina, a starinom iz Bosne; mnogobrojni pravoslavni po zapadnoj i po ostaloj Bosni; pravoslavni u zapadnoj Bosni.

CVIJIĆI / CVIJINI – u Subotici, od 1686.god.; pravoslavni u mnogim selima po zapadnoj i po srednjoj Bosni i u bosanskoj Posavini; pravoslavni u gornjo-karlovačkoj dijecezi. U Bosni tri pravoslavna sela s imenom Cvijići: po jedno u zapadnoj, u severnoj i u istočnoj Bosni.

CERNETIĆI, sad ČERNETIĆI (bez sumnje mesto prvobitnog Crnetići s umetnutim ”e” pod uticajem nemačkih i mađarskih vlasti) – u Subotici, od 1779.godine. Kod Foče muslimansko-pravoslavna sela Crnetići i Crneta.

CIGANOVIĆI – u Baji, od 1714.god.; moj dodatak – Eržebet (Elizabeta) Ciganović, rođ. u Subotici 1848.god., od oca Jožefa (Josipa) Ciganovića i majke Magdolne Leski (Lesky); pravoslavni u Lici i u Bosanskoj Krajini, od 1686.god.; katolici u Šibeniku; pravoslavni kod Knina u Dalmaciji; pravoslavni u Žagroviću kod Knina, a starinom ”iz Bosne”; u Pečuju 1698.god. ”Simon Ztiganovich”: Hic incola Catholicus et Bosnia, civitatem hanc annis 8 inhabitans”; više pravoslavnih rodova u zapadnoj Bosni.

CRNKOVIĆI / CRNKOVI – u Subotici, od 1686.god.; katolici u Lici i u Podgorju; katolici u Novalji na ostrvu Pagu; pravoslavni u gornjo-karlovačkoj dijecezi; muhamedanci u Bosanskoj Krajini; katolici u Tuzli. U zapadnoj Bosni katoličko selo Crnkuše.

CRNJAKOVIĆI – u Subotici, od 1779.god.; pravoslavni u Otišiću kod Vrlike; u južnoj Dalmaciji katolici Crnjakovi iz 17.veka.

CUKOVIĆI – u Subotici, od 1743.godine.

CUCINI – u Subotici, od 1686.god.; pravoslavni Srbi u Bačkoj (po mojem saznanju, vidi i moju ”Staru Crnu Goru” – moj dodatak: Erdeljanović verovatno povezuje ove Cucine sa bratstvom Cuca u Staroj Crnoj Gori); u srednjoj Bosni pravoslavni rod Cuce, doseljeni iz Hercegovine, a starinom, bez sumnje, iz crnogorskog plemena Cuca.

ČAJKAŠI (?) – u Subotici, od 1779.godine. Moj dodatak – i danas postoji ovo prezime u Subotici.

ČAČIĆI – u Lici i u Podgorju, od 1683.god. (kod Grujića Ćaćić, što je ili greška ili poznija izmena u narodnom izgovoru zamenom ”č” sa ”ć”, što je kod tamošnjeg naroda čest slučaj, a da je ovo drugo zaista moglo biti, svedoče oblici ”Ćaćići” za ovaj rod i Čaćić Draga, Čačić draga za njegovo sedište koji se navode u ”Rječniku”), a poreklom će biti u nekoj vezi sa Petrom Čačom, vojnikom u Senju 1551.god.; katolici u Kninu; katolici u Drnišu; pravoslavni u zapadnoj Bosni Čačići i ”Ćačić” (”č” je u drugom obliku zamenjeno sa”ć”). U istočnoj Bosni pravoslavno selo Čačiće ili Ćaćice, a ovi oblici u kojima se njegovo ime navodi pokazuje takođe pomenuto zamenjivanje glasa ”č” sa ”ć”. U slunjskom srezu u Hrvatskoj pravoslavno selo Ćaćići. U Dalmaciji kod Benkovca Čačići Krš, deo pravoslavno-katoličkog sela.

ČEVAPOVIĆI – u Subotici, od 1715.god. (pogrešno upisano kao Czevab); u Baji, od druge polovine 18.veka.

ČERNETIĆI – u Subotici, vidi Cernetići.

ČIZMEDŽIJA – u Subotici, od 1724.god.; u Baji Čizmadžija, od 1714.god. (vere ?).

ČILIĆI – u Subotici, od 1686.god.; u Baji, od 1714.god.; katolici ”Čilo” u Podgorju (Jablancu); Čilići, starinci muhamedanci, a ranije pravoslavni, u konjičkom kraju u Hercegovini; muhamedanci Čilići u srednjoj Bosni, na čije se pretke možda odnosi podatak, da je jedan od plemićskih rodova u kraljevini Bosni bio ”Xilich…de Travnik”. U zapadnoj Hercegovini katoličko selo Čilić-mahala.

ČIŠIĆI – u Subotici, od 1687.god.; u Baji, od 1715.god.; Avdaga i Mehmed Čišići, muhamedanci u Mostaru; u srednjoj Bosni muhamedanci ”Ćišići”, u stvari Čišići, jer se u nekim krajevima Bosne mesto ”č” govori ”ć”.

IZVOR: Aleksandar Marinković

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.