Prezimena, selo Sredska (Prizren)

5. maj 2012.

komentara: 49

Nešto više o poreklu stanovništva sela Sredske kod Prizrena i o poznatim ličnostima iz ovog sela, o poreklu čuvenog srpskog vojvode, harambaše Vuka Mandušića, koji je hajdučio po Dalmaciji. 

Ispitivanje je sproveo 1947. god. dr Tatomir Vukanović.

U međuratnom periodu i posle Drugog svetskog rata povezuje se sedam zaselaka:

 Rakoči – Račevići (27 kuća, rodovi Đorđevići, Savići, Dimovci, Todorovići. Svi su starosedeoci iz ove župe i drugih srpskih naselja u okolini Prizrena.

Jakšići, poreklom iz Hercegovine, doseljeni krajem 17. i početkom 18. veka. Od ovog roda je Marija Jakšić, glumica i voditeljka. (slave sv. Nikolu i sv. Petku – važi i za gornje rodove što se slave tiče).

Pejčići (15 kuća: rodovi Mandušići sa ograncima Gaćovci, Gadžići, Dumanovi i Nišovci, stariji doseljenici iz Tetova, gde su bili imućni i odakle su pobegli u Sredsku zbog ubistva turskih pljačkaša i zaptija – jedan od četvoro braće je otišao u Crnu Goru i od njega je, po predanju, nastala čuvena junačka kuća Mandušića – njihovi potomci u Sredskoj važe za dobre junake i guslare. Dakle, čuveni vojvoda Vuk Mandušić je, najverovatnije, poreklom iz Tetova.

Jankovići, Dobrosavci i Kačarevići doseljeni u 17. veku iz susedne Sirinićke Župe, slave sv. Petku, Nikolu, Arhanđela.

Palicojki – Gornja i Donja mahala (30 kuća, rodovi Ljamovci – Ljamići su starosedeoci, bavili se kiridžilukom/trgovinom sa Prizrenom i Skadrom.

Velikinci, Ogravci, ranije su se zvali Popevci, novije ime izvedeno od nadimka koji su dobili kada su kao pečalbari doveli iz Rumunije jednu posebnu vrstu pasa.

Zrnzevci – Zrnzevići. Stari su im jako stari doseljenici iz Prilepskog kraja.

Šoševci (5 kuća.,). Stari su im doseljeni u prvoj polovini 18. veka iz Virpazara u Crnoj Gori, od bratstva Plemenac. Ovi i gornji rodovi slave Mitrovdan, Đurđic, sv. Nikolu.

Kabasovci – Radivojevići, dalekom starinom su iz sela Kabas u severnoj Albaniji – podigli su crkvicu pokajnicu zbog ubistva sveštenika u starom zavičaju. Iz ovog roda je čuvena vidarica Jasna Kabasova, čija su tri sina bili dobrovoljci u ruskoj vojsci i rusko-turskom ratu 1876. godine, a jedan od njih je bio ruski konzul Petko Radivojević u Sofiji, gde su ga ubili Bugari, kao i Nikanor – Petronije, starešina manastira sv. Marka kod Prizrena.

Čukalovci doseljeni u 17. veku iz Ibarskog Kolašina (današnja okolina Zubinog Potoka)

Šipovci doseljeni iz Bosne, kao i Džinovci, koji su se etapno selili preko Međimurja, Kosova i Janjeva i Softići sa ograncima Arsovci i Kurdevci; slave sv. Nikolu, Vavedenje i sv. Đorđa.

Krajci ili Krajčići – Karalejići, koji dobija naziv po selu Krajk na granici Podrime i Hasa -Metohija, odakle su zbog arbanaškog zuluma izbegli. Karalejići (12 kuća. rodovi Kralejici sa ograncima Goginci -Gogići, Đurđiljinci – Đurđevići, Cipkini i Ajtinci – Ajtići, čija su dva brata ostala u Rumuniji početkom 20. veka, i od kojih su postale porodice Stojkovići i Markovići.

Sopkinci- Živkovci, starinom od Tetova.

Jeftići i Radovci – Radići doseljeni od Nikšića slave Đurđevdan i sv. Prečistu.

Zaselak Stajkovce – Gornja i Donja mahala, starinom iz zapadne Makedonije /31 kuća; rodovi Vučevci, Branisavljevići, Toromanovići, Živkovići, Petrovići, Karalejići, Crnčevići, Pučkovići i Stajkovci; slave sv. Nikolu i sv. Prečistu.

Zaselak Bogosevce: rodovi Vidosavci, starosedeoci. Njihov predak “Rajko Caja” koji je imao 12 hiljada ovaca, za vreme seobe Srba 1690. godine izbegao je u Srem, gde od njega potiče 70 familija, a svu imovinu ostavio selu i rodbini.

Kovačevci, doseljeni iz okoline Štimlja.

Tanaskovci, najbrojniji u selu, starinom iz Binačke ili Gornje Morave (okolina Gnjilana ili Vitine), odakle su najpre doselili u Rečane (opština Prizren), a odatle pod pretnjom “turčenja”, prešli većinom u zaseoke Bogoševce i Racoče- njihovi dalji srodnici u Rečanu i Gornjem Selu su primili islam. Od Tanaskovca su; Zorovci, Paljovci, Šiljovci, Abrasovci i Bucovi – Nedeljkovići slave. sv. Nikolu.

Osim starosedelačkog, sve porodice su doseljene od 16. do 18. veka.

Iz Sredske su, inače, braća Vuk Isaković i Trifun Isaković, obojica vojskovođe koji su se iselili u toku velikih seoba u Srem, potiču od starosedelaca. U selu je rođen i Čolak Anta Simeonović, srpski vojskovođa Prvog srpskog ustanka. Nepoznato je od koga je roda.

IZVOR: Priredio Aleksandar Aksić Šarko

Komentari (49)

Odgovorite

49 komentara

  1. Azer

    Pozzzz jedno pitanje ako neko poznaje dami jevi familija je iz Prizrena Rahman zvani Raki zeni je ime Sanela isto iz Prizrena Rahmanova sestra Sanija nadimak Cana Said i Senad svi su bili u Švici 2001 g . Želio bi da saznam njihovo prezime gdesu sad i dase cujem s njima . Ako neko poznaje ovu familiju dami javi . Unapred se zahvaljujem lp.

  2. Vi pojma nemate
    Taj Tatomir Vukmanović lupeta

  3. Radomir

    Rođen sam u selu Sredskoj (Sredska) i osećam potrebu da izvršim ispravke nekih naziva zaseoka i prezimena porodica u našem dragom selu.
    Rakoči se ispravno naziva Račojći,
    Palicojki se ispravno naziva Paličojći,
    Krajci, Krajčići se ispravno naziva Krajći. I ne vidim zašto se ovaj zaseok povezuje sa prezimenom Karalejići koje pripada zaseoku Stajkovce.
    Bogosevce se pravilno zove Bogoševac,.
    Ogravci se pravilno zovu Ogarevići,
    Jeftići i Softići se ispravno zovu Jevtići i Sovtići.
    U nekim nazivima je umesto slova Ć napisano slovo Č, slovo Z umesto slova Ž i slovo S umesto slova Š, što je verovatno zbog prethodnog korišćenja strane latinice u kojoj nema navedenih slova.
    Zanimljivo je da su brojne porodice dolazile da se nasele u ovom mestu dolazeći sa svih strana i većih udaljenosti, kao da su u Sredskoj videli “zemaljski raj”. Nedavno preminuli Slobodan Lazarević, profesor srpskog jezika rođen u zaseoku Krajći, je ovaj kraj nazvao “Epikurov vrt”.

    • Vladimir Stanojević

      Moji roditelji su iz Drajčića. Majka je rođena u braku Grozdanke Simić (Abrašević) i Stojka Simića. Interesuje me da li nešto znate o Abraševićima iz Bogoševca, odakle potiče moja baba. Hala puno na vašem eventualnom odgovoru i puno pozdrava.

  4. Zrnzevici bili veliki borci i barjak kosovskog boja bio kod njih

  5. Sredska pa svedska, srecani srecni ljudi

  6. Jaksici i pozz za sve srecane i do male amerike

  7. al bano

    Pozdrav svim srećanima od rodbine .

  8. Goran

    Odakle su Milačići iz Sredske?Niko nije pomenuo dase jedan zaseok u Sredskoj zove Milačići,dali su Milačići poreklom iz Sredske,dal ih ima još u selu?

  9. Duško Janković

    Pozdrav svima
    Zovem se Duško Janković od oca Mihaila rođ. 1931 u Beogradu. Deda Dušan je rođen 1894 u zaseoku Pejčiki, sredačka župa, od oca Nikole
    Da li je nekom poznato o ovoj familiji Janković sa pređašnjim opisom, slavi se sv. Aranđel
    Unapred zanhvalan

    • Vladimir

      Poštovani gdine Duško
      Jankovići iz Pejčiki slave Sv Arhanđela i većina trenutno živi u Beogradu.Možete da nađete podatke na facebook grupi “Sredska”.Srdačan pozdrav