Nešto više o poreklu stanovništva sela Sredske kod Prizrena i o poznatim ličnostima iz ovog sela, o poreklu čuvenog srpskog vojvode, harambaše Vuka Mandušića, koji je hajdučio po Dalmaciji.
Ispitivanje je sproveo 1947. god. dr Tatomir Vukanović.
U međuratnom periodu i posle Drugog svetskog rata povezuje se sedam zaselaka:
Rakoči – Račevići (27 kuća, rodovi Đorđevići, Savići, Dimovci, Todorovići. Svi su starosedeoci iz ove župe i drugih srpskih naselja u okolini Prizrena.
Jakšići, poreklom iz Hercegovine, doseljeni krajem 17. i početkom 18. veka. Od ovog roda je Marija Jakšić, glumica i voditeljka. (slave sv. Nikolu i sv. Petku – važi i za gornje rodove što se slave tiče).
Pejčići (15 kuća: rodovi Mandušići sa ograncima Gaćovci, Gadžići, Dumanovi i Nišovci, stariji doseljenici iz Tetova, gde su bili imućni i odakle su pobegli u Sredsku zbog ubistva turskih pljačkaša i zaptija – jedan od četvoro braće je otišao u Crnu Goru i od njega je, po predanju, nastala čuvena junačka kuća Mandušića – njihovi potomci u Sredskoj važe za dobre junake i guslare. Dakle, čuveni vojvoda Vuk Mandušić je, najverovatnije, poreklom iz Tetova.
Jankovići, Dobrosavci i Kačarevići doseljeni u 17. veku iz susedne Sirinićke Župe, slave sv. Petku, Nikolu, Arhanđela.
Palicojki – Gornja i Donja mahala (30 kuća, rodovi Ljamovci – Ljamići su starosedeoci, bavili se kiridžilukom/trgovinom sa Prizrenom i Skadrom.
Velikinci, Ogravci, ranije su se zvali Popevci, novije ime izvedeno od nadimka koji su dobili kada su kao pečalbari doveli iz Rumunije jednu posebnu vrstu pasa.
Zrnzevci – Zrnzevići. Stari su im jako stari doseljenici iz Prilepskog kraja.
Šoševci (5 kuća.,). Stari su im doseljeni u prvoj polovini 18. veka iz Virpazara u Crnoj Gori, od bratstva Plemenac. Ovi i gornji rodovi slave Mitrovdan, Đurđic, sv. Nikolu.
Kabasovci – Radivojevići, dalekom starinom su iz sela Kabas u severnoj Albaniji – podigli su crkvicu pokajnicu zbog ubistva sveštenika u starom zavičaju. Iz ovog roda je čuvena vidarica Jasna Kabasova, čija su tri sina bili dobrovoljci u ruskoj vojsci i rusko-turskom ratu 1876. godine, a jedan od njih je bio ruski konzul Petko Radivojević u Sofiji, gde su ga ubili Bugari, kao i Nikanor – Petronije, starešina manastira sv. Marka kod Prizrena.
Čukalovci doseljeni u 17. veku iz Ibarskog Kolašina (današnja okolina Zubinog Potoka)
Šipovci doseljeni iz Bosne, kao i Džinovci, koji su se etapno selili preko Međimurja, Kosova i Janjeva i Softići sa ograncima Arsovci i Kurdevci; slave sv. Nikolu, Vavedenje i sv. Đorđa.
Krajci ili Krajčići – Karalejići, koji dobija naziv po selu Krajk na granici Podrime i Hasa -Metohija, odakle su zbog arbanaškog zuluma izbegli. Karalejići (12 kuća. rodovi Kralejici sa ograncima Goginci -Gogići, Đurđiljinci – Đurđevići, Cipkini i Ajtinci – Ajtići, čija su dva brata ostala u Rumuniji početkom 20. veka, i od kojih su postale porodice Stojkovići i Markovići.
Sopkinci- Živkovci, starinom od Tetova.
Jeftići i Radovci – Radići doseljeni od Nikšića slave Đurđevdan i sv. Prečistu.
Zaselak Stajkovce – Gornja i Donja mahala, starinom iz zapadne Makedonije /31 kuća; rodovi Vučevci, Branisavljevići, Toromanovići, Živkovići, Petrovići, Karalejići, Crnčevići, Pučkovići i Stajkovci; slave sv. Nikolu i sv. Prečistu.
Zaselak Bogosevce: rodovi Vidosavci, starosedeoci. Njihov predak “Rajko Caja” koji je imao 12 hiljada ovaca, za vreme seobe Srba 1690. godine izbegao je u Srem, gde od njega potiče 70 familija, a svu imovinu ostavio selu i rodbini.
Kovačevci, doseljeni iz okoline Štimlja.
Tanaskovci, najbrojniji u selu, starinom iz Binačke ili Gornje Morave (okolina Gnjilana ili Vitine), odakle su najpre doselili u Rečane (opština Prizren), a odatle pod pretnjom “turčenja”, prešli većinom u zaseoke Bogoševce i Racoče- njihovi dalji srodnici u Rečanu i Gornjem Selu su primili islam. Od Tanaskovca su; Zorovci, Paljovci, Šiljovci, Abrasovci i Bucovi – Nedeljkovići slave. sv. Nikolu.
Osim starosedelačkog, sve porodice su doseljene od 16. do 18. veka.
Iz Sredske su, inače, braća Vuk Isaković i Trifun Isaković, obojica vojskovođe koji su se iselili u toku velikih seoba u Srem, potiču od starosedelaca. U selu je rođen i Čolak Anta Simeonović, srpski vojskovođa Prvog srpskog ustanka. Nepoznato je od koga je roda.
IZVOR: Priredio Aleksandar Aksić Šarko
23. decembar 2016. u 12:36
Azer
Pozzzz jedno pitanje ako neko poznaje dami jevi familija je iz Prizrena Rahman zvani Raki zeni je ime Sanela isto iz Prizrena Rahmanova sestra Sanija nadimak Cana Said i Senad svi su bili u Švici 2001 g . Želio bi da saznam njihovo prezime gdesu sad i dase cujem s njima . Ako neko poznaje ovu familiju dami javi . Unapred se zahvaljujem lp.
6. april 2017. u 12:10
Sava
Vi pojma nemate
Taj Tatomir Vukmanović lupeta
1. maj 2017. u 16:30
Radomir
Rođen sam u selu Sredskoj (Sredska) i osećam potrebu da izvršim ispravke nekih naziva zaseoka i prezimena porodica u našem dragom selu.
Rakoči se ispravno naziva Račojći,
Palicojki se ispravno naziva Paličojći,
Krajci, Krajčići se ispravno naziva Krajći. I ne vidim zašto se ovaj zaseok povezuje sa prezimenom Karalejići koje pripada zaseoku Stajkovce.
Bogosevce se pravilno zove Bogoševac,.
Ogravci se pravilno zovu Ogarevići,
Jeftići i Softići se ispravno zovu Jevtići i Sovtići.
U nekim nazivima je umesto slova Ć napisano slovo Č, slovo Z umesto slova Ž i slovo S umesto slova Š, što je verovatno zbog prethodnog korišćenja strane latinice u kojoj nema navedenih slova.
Zanimljivo je da su brojne porodice dolazile da se nasele u ovom mestu dolazeći sa svih strana i većih udaljenosti, kao da su u Sredskoj videli “zemaljski raj”. Nedavno preminuli Slobodan Lazarević, profesor srpskog jezika rođen u zaseoku Krajći, je ovaj kraj nazvao “Epikurov vrt”.
16. septembar 2022. u 15:23
Vladimir Stanojević
Moji roditelji su iz Drajčića. Majka je rođena u braku Grozdanke Simić (Abrašević) i Stojka Simića. Interesuje me da li nešto znate o Abraševićima iz Bogoševca, odakle potiče moja baba. Hala puno na vašem eventualnom odgovoru i puno pozdrava.
25. oktobar 2017. u 21:54
Boris
Zrnzevici bili veliki borci i barjak kosovskog boja bio kod njih
11. novembar 2019. u 20:45
Dalibor
Sredska pa svedska, srecani srecni ljudi
11. novembar 2019. u 20:46
Dalibor
Jaksici i pozz za sve srecane i do male amerike
7. decembar 2019. u 11:05
al bano
Pozdrav svim srećanima od rodbine .
6. april 2020. u 15:20
Goran
Odakle su Milačići iz Sredske?Niko nije pomenuo dase jedan zaseok u Sredskoj zove Milačići,dali su Milačići poreklom iz Sredske,dal ih ima još u selu?
22. maj 2020. u 23:47
Duško Janković
Pozdrav svima
Zovem se Duško Janković od oca Mihaila rođ. 1931 u Beogradu. Deda Dušan je rođen 1894 u zaseoku Pejčiki, sredačka župa, od oca Nikole
Da li je nekom poznato o ovoj familiji Janković sa pređašnjim opisom, slavi se sv. Aranđel
Unapred zanhvalan
27. februar 2022. u 21:10
Vladimir
Poštovani gdine Duško
Jankovići iz Pejčiki slave Sv Arhanđela i većina trenutno živi u Beogradu.Možete da nađete podatke na facebook grupi “Sredska”.Srdačan pozdrav