Čokorilo

23. mart 2012.

komentara: 1

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Vojislav Ananić

    ČOKORILO (p), u Mirušama (Bileća), Piragićima i Džinovoj Mahali (Nevesinje), Mostaru i još nekim mjestima bilećkog i gatačkog kraja U Miruše su doselili oko 1820. godine iz Vranovića u Banjanima. U Piragiće su došli iz Miruša. Slave Nikoljdan. Čokorili u Džinovoj Mahali slave Lazarevu Subotu. U ovo selo davno su došli iz Grahova u Crnoj Gori, a ima ih još dosta u gatačkom i bilećkom kotaru (59:156,214,217). Čokorili su poznata mostarska porodica 19. vijeka. Njen zapaženi predstavnik je Prokopije Čokorilo, pisac Hercegovačkog ljetopisa i priča iz hercegovačkog života. U svoje vrijeme bio je među najpoznatijim ličnostima Hercegovine. Za njega se interesovao i poznati ruski putopisac i diplomata Aleksandar Giljferding. Smatra se da je najpotpuniju biografiju ovog hercegovačkog kaluđera i pisca dao Vladimir Ćorović u bilješkama uz Dnevnik Prokopija Čokorila, Ćorović ukazuje na markantne crte njegovog karaktera: “Šzedljiv, pun požrtvovanja i predanosti… Putovao je pješke, da što više uštedi i donese u Mostar, a kad je morao da se vozi (po moru i Dunavom), on je brižljivo sakupljao sve priznanice plaćanja, da može što čistije i savjesnije položiti račun”. Bio je “malen, suv, slab čovjek, kako ga nazivaju naši ljudi…” (53:89).

    Izvor: Risto Milićević – Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005.