Piše: Saradnik portala Poreklo Nebojša Mićić
Familija Čečarić vodi poreklo iz sela Mokra Gora na planini Tari i slavi Sv. Jovana. Čečarić spada u red neobičnih prezimena, koje nije izvedeno od ličnog imena. Takva prezimena su česta pojava na području planina Tare i Zlatibora, a uvek su zanimljiva za rodoslovno istraživanje. Prezime je sasvim sigurno nastalo od reči čečara, što označava šikaru, neprohodno žbunje.
Ljubomir Ž. Mićić u svojoj studiji Zlatibor (deo edicije Naselja srpskih zemalja) za ovu familiju kaže: Čečarići (Mićići) su bili u Boranovićima, pa u Štrpcima. Nazvali se Čečarići kada je serdar Mićić zatvoren u Gurgusovačku Kulu.
Na ovom primeru ćemo lepo videti kako podatke iz navedenih studija treba oprezno koristiti, jer su njihovi autori zaključke donosili vrlo površno. Selo Mokra Gora je priključeno Srbiji tek 1834. godine, zajedno sa drugim „otrgnutim“ područjima. Zbog toga je prvi raspoloživi arhivski izvor za ovo selo tefter poreskih glava iz 1835. godine. U njemu je upisan domaćin Mićo Čečarić. U tefteru poreskih glava 1840. godine Mićo je zapisan pod prezimenom Bratić, a u domaćinstvu s njim je naveden i sin Nikola. Na osnovu čega se može zaključiti da je u pitanju isti Mićo? Pa. u oba teftera on se nalazi odmah pored domaćina Todora Topalovića.
Silni rujanski (zlatiborski) serdar Jovan Mićić zatočen je u Gurgusovačkoj kuli 1842. godine, kao pristalica Obrenovića, nakon dolaska na vlast kneza Aleksandra Karađorđevića. A, kao što smo videli, Čečarići se pod tim prezimenom pominju još 1835. godine. Najverovatnije da su potomci Miće Čečarića, upravo po njegovom imenu, nosili nadimak Mićići. Ljubomir Mićić je to načuo, povezao sa činjenicom da Čečarići slave Sv. Jovana kao i zlatiborski Mićići, i onda ih doveo u vezu. Ali i sam za Čečariće kaže da su poreklom iz Vardišta (u okolini Višegrada), dok su Mićići iz Rožanstva i Čajetine (kojima je pripadao serdar Jovan) poreklom iz Crne Gore.
Jasno je da je staro prezime Čečarića bilo Bratići. O njihovom poreklu dosta govori jedan arhivski podatak koji je objavio Pero Pećinar u knjizi Seobe kroz užički kraj u 19. veku. Nikola Čečarić, zvani Nika, sa ocem Mićom, majkom Petrom i sestrom Jovanom, tražio je 1846. godine pasoš kako bi putovao u Štrbce u posetu rodbini. Nikola je još ranije putovao u Vardište, i to sa bratom i snahom. Ovo očigledno pokazuje da su oni poreklom iz okoline Višegrada, kao što uostalom kaže i Ljubomir Mićić (Boranovići, Vardište i Štrbce su sve sela u okolini Višegrada).
U starim crkvenim matičnim knjigama Mokrogorske parohije pronađeni su sledeći podaci o Čečarićima (napominjem da su ovo sporadični podaci na koje sam slučajno naleteo tragajući za sasvim drugim familijama, tako da onaj ko želi da istražuje poreklo Čečarića treba sam da detaljno pregleda sve knjige)
1837. godine umrla je Tankosava Čečarić iz Mokre Gore
Krajem 1869. godine ovu familiju je zadesila velika nesreća. Najverovatnije od neke zarazne bolesti, za samo nekoliko dana, pomrli su Đorđije Čečarić (star 11 godina), Radovan Čečarić (star 9 godina) i Obrad Čečarić (od pet i po godina),
1872. godine umrla je Spasenija Čečarić
1872. godine umrla je Milenija Čečarić
1873. godine umrla je Stana Čečarić
1873. godine umrla je Anica Čečarić
1879. godine umrla je Stanica, supruga Nikole Čečarićav iz Mokra Gora
1881 Pavle Čečarić, sin Žike i Bosiljke iz Mokre Gore, oženio se Pelagijom, kćerkom Milovana Raškovića iz Mokre Gore.
Komentari (0)