Poreklo prezimena Ugrica

18. mart 2012.

komentara: 12

PIŠE: Saradnik portala Poreklo Ilija Šikman

Poreklo: Poreklo Ugrica je današnji prostor Crne Gore. Preko severne Dalmacije stižu u Liku. Verovatno da su za velike seobe 1690. godine stigli na prostor Panonije sve do Mađarske, a jedan ogranak na područje Slavonije. Indentično prezime Ugricama u Crnoj Gori je prezime Ugrin kod Nikšića i pojavljuje se 1411. godine, a kod Risna Ugrinovići 1692. godine, doselili se iz Nikšića, kao i u Podgoricu. Ugrice su sa krsnom slavom sveti Nikola.

Danas u Hrvatskoj Ugrice su uglavnom Srbi, i vode poreklo iz okoline Knina. Najviše Ugrica u protekli stotinu godina rođeno je u selu Kunovac (Srb) u Lici, ali je od 33 porodice koliko ih je bilo pedesetih godina prošlog veka, danas su ostala samo tri. U Hrvatskoj živi oko četiri stotine Ugrica u oko stotinu domaćinstava. Sredinom prošlog veka bilo ih je približno tri stotine pedeset, pa se njihov broj do danas tek neznatno povećao.

Godine 1358. (Zadarski mir), kralj Ljudet postavio je za ugarsko-hrvatskog upravnika u Poljicama Juraja Rajčića koji je sa sinovima Ugrinom i Novakom doselio u Poljice iz Slavonije.

Ugrini su popisani kao članovi vojne posade i haramiske porodice u tvrđavi Brlog 1551. godine. Stari grad i tvrđava Brlog imao je 1653. godine stalnu vojnu posadu od 6 vojnika. Turci su 1575. godine zauzeli i spalili grad, kasnije obnovljen i ponovo smeštena stalna vojna posada od 6 vojnika koja je čuvala cestu od Senja prema Otočcu. Kasnije se ovo prezime ne spominje na ovom području, ali sa sigurnošću je da su se u Brlog naselili iz Dalmacije početkom 16. veku u vreme najžešćih turskih napada na Liku, Krbavu i Gacku.

Ugrice (mada su se odigrale velike migracije) su nastanjene u selu Klisa (Pakrac), selo Bastaji (Daruvar), Podunavac (Pakrac), selo Rajić (Okučani) i svi potiču iz zapadne Slavonije. Sigurno je da su skrivani iza takvih prezimena, koja nisu na -ić da ne bi bili maltretirani kroz istoriju i raznih mrzitelja Srba. Svi su pravoslavne vere i ne kriju svoje srpsko poreklo.

Poreklo prezimena: Prezime Ugrica je etnonimičnog porekla i u vezi s imenonom naroda Ugri ili Mađari. Spada u grupu ostalih prezimena. Prezime se odnosi na etnonimsko postanje, odnosno očuvano je ime mađarskog (ugarskog) naroda.To ne znači da je prezime Mađar, Ugrin ili Ciganović, nužno njihov predak pripadao tom narodu. Tako i prezime Ugrica, ne znači da predak pripadao Ugarskom narodu. Mađari i Romi važe za srnomanjaste, a Puljizi, stanovnici italijanske pokrajine Apulije su se smatrali niskima.

Prezime je verovatno nastalo na taj način jer su preci nosioci prezimena sigurno bili u ugarskoj službi ili su se doseli s područja Ugarske.

Ime Ugrin izvorno je bilo etnonim (Mađar), ali je brzo postalo obično ime (antroponim), pa odatle brojna prezimena (Ugrin-Ugrina-Ugrica-Ugrinić-Ugrinov-Ugrinović-Ugrinovski). Prezime Ugrica je srpsko prezime u Hrvatskoj i Bosni i Hecegovini. Prema popisu stanovništva u Hrvatskoj 1948. godine epicentar Ugrica je u koreničkom srezu, a ostale porodice su u oblastima Lipik-Pakrac i Vukovar.

U Dabrobosanskoj mitropoliji 1882. godine Ugrice su popisane sa jednom krsnom slavom (Nikoljdan) pa se svrstavaju u takozvanu prvu grupu tako da je vrlo jasno da se radi o jednom rodu (plemenu). Međutim, Ugrice iz Cazinske krajine se ne evidentiraju u ovom popisu.

Migracija: Migracija ovog prezimena se može pratiti od Dalmacije, Like, Bosanske Krajine, Zapadne Slavonije pa sve do Istočne Slavonije. U prošlom veku glavni migracioni pravci Ugrica su išli iz Ivoševca u Dalmaciji prema Lici pa u Bjelajsko polje (Bosanska Krajina). Iz okoline Srba u Lici najverovatnije najpre Ugrice prelaze na područje Unca a potom u Cazinsku krajinu pre okupacije Bosne 1878. godine. Nosioci prezimena Ugrica uglavnom su naseljeni u selima, a mali deo je u urbanim centrima i gradovima. Lako se uočavaju mesta koja su nekada pripadala Vojnoj krajini, što upućuje na krajiško prezime. Stim u vezi je i pretpostavka da migracioni pravci Ugrica idu od Dalmacije, Like, Bosanske Krajine, Zapadne Slavonije pa sve do Istočne Slavonije.

Rasprostranjenost: Petar Rađenović u delu “Bjelajsko polje i Bravsko” obilazeći oblast beleži Ugrice u:

Busije (Bjelajsko Polje)-Ugrica 3 kuće, slava Nikoljdan. Naselili se iz Srba (Lika) oko 1822. godine. U Srb su prešli iz Ivoševaca u Dalmaciji. To je bilo onda, kada je Hasanaga Pećki popalio sav Prilog od Užljebića do Popine.

Milan Karanović u svom delu “Pounje u Bosanskoj Krajini” obilazeći teritoriju Krajine beleži Ugrice 1922. godine u naseljima:

Bukovica (Cazin)-Ugrice 2 kuće, slava sveti Nikola. Došli iz Zavođa pre Okupacije. Za ove Ugrice nema potvrda u selu. Nisu evidentirani ni u pregledu porodica pred Drugi svetski rat. Moguće da su to Ugrice iz Krndije, ali buni mesto iz koga su došli, bukovički iz Zavođe, a krndijaški iz Kulen Vakufa.

Krndija (Cazin)-Ugrica 2 kuće, (2 kuće u Beširevića Krndiji), slava Nikoljdan. Došli od Kulen Vakufa pre okupacije Bosne 1878. godine. Predak im kosio sa Turcima kao kosbaša kindisao spahiji, koji je od napora umro. Da izbegne osvetu njegova plemena, pobegao je u Beširevića Nahiju. Pred početak Drugog svetskog rata u selu su bile 3 porodice Ugrica sa trinaest članova. Sedam članova je poginulo u ratu (53,85%). Posle rata Lazo je kolonizovan u Bačku Topolu, potom u Crvenku. Njegovi članovi porodice su poginuli u selu. Dragan, sin Milana otišao u Vitez potom u Travnik. U selo se vraćaju preživeli članovi porodice Rade i ostaju u Krndiji do hrvatske “Oluje” 1995. godine kada su napustili selo i preselili u Bačku Palanku, a potom najstariji Trivin sin Milorad odlazi u Ameriku. Trivo je umro u Krndiji 1992. godine i sahranjen na bukovičkom groblju Skorupača. Posledlji je od umrlih Krndijaša sahranjen na ovom groblju. Sin Nikola se naselio u selo Kožuar (Ub).

U Lici se nalazi više pisanog traga o prezimenima tako je u “Plemenskom Riječniku Ličke i Krbavske Županije” upisano 6 kuća Ugrica u mestima: Gračac 1 kuća, Kupirovo (Srb) 3 kuće i Srb 2 kuće.

Ugrice su danas u Hrvatskoj prisutni u 18 naselja pretežno u seoskim sredinama. Danas ih najviše živi u Tenji (9), u ostalim mestima od jedne do četiri porodice. Najveća koncentracija je na području Zapadne Slavonije.

U Bosni i Hercegovini danas su Ugrice evidentirane u četiri naselja sa 11 domaćinstava. U Federaciji BiH je zabeležen Ugrica u Travniku (1), radi se o potomku Ugrica iz Krndije, a u Republici Srpskoj u Kozarskoj Dubici (7), Doboju (2) i Demirovcu (1).

U Srbiji je danas Ugrica evidentirano u 16 naseljenih mesta sa 41 domaćinstvom. Najveći broj ih je registrovan u Beogradu (10), Čelarevu (7) i Novom Sadu (8). Osim jedne porodice, sve druge su nastanjene, osim Beograda, na području Vojvodine.

 

Poznati:

Ljiljana Smajlović (dev. Ugrica), glavni urednik dnevnog lista “Politika” i predsednik Udruženja novinara Srbije

IZVORI:

– Petar Rađenović “Bjelajsko polje i Bravsko” Beograd 1925. godine

– Milan Karanović “Pounje u Bosanskoj Krajini” Beograd 1925. godine

– Telefonski imenici bivših Republika SFRJ

– Đorđe Janjatović Prezimena Srba u Bosni” Sombor 1993. godine

– “Plemenski Riječnik Ličke i Krbavske Županije”

 

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (12)

Odgovorite

12 komentara

  1. Pasioanria

    Tražim podatke o mojem pradjedu, ime ne znam, prezime Ugrica. Iz prvog braka sa Marijom Mandić imao je dvije kćeri, moja baka Deva bila je mlađa kći, udala se za Petra Vekića i odselila na Oštrelj, imali su 12 djece. Moja majka Sofija Vekić rođena je 1918. kao najmlađe žensko dijete. Ugrica je imao dva sina iz drugog braka, rado bih saznala neke pojedinosti o njima. Sofija je umrla u Ljubljani 1993. I Deva i Sofija sahranjene su u Puli. Sofija i Jure Anić, moj otac, izgradili su vikendicu sa garažom na Oštrelju, zapaljena je u “Oluji” ali su ostali zidovi i velika betonirana garaža. Rado bih vidjela najnoviji snimak vikendice, ako je moguće. Hvala svima.

  2. Ilija

    Poreklo i prezime porodice Ugrica,
    Ne mogu pomoći za tražene podatke o pradedi Ugrica. Međutim dostavljam tekst o poreklu i prezimenu porodice Ugrica. Možda će pomoći nešto o širem saznanju za porodicu Ugrica. Pozdrav, Ilija.

  3. Serdjo

    Javi mi se na [email protected],mislim da mogu da ti pomognem.Iz dva razloga, a to su:
    -moji su Ugrice
    -i ja sam imao vikendicu na Ostrelju
    🙂
    Pozdrav.

  4. milica ugric

    ja sam milica ugrica i moj deda je rajko ugricaon ima 96 godina

  5. milica ugrica

    ja sam milica amoj deda rajko ugrica je clan osmoro brace ugrica4 bata su umrla 4 su ziva pa ako vas intresuje mogu jos napisati

  6. Milica

    pa moj deda je iz Bjelajai tog tu dela a ziv je idalje ima 96 godina za sad je najjstariji Ugrica koliko ja znam a sslavu ne slavimo zato sto deda ne veruje u Boga

  7. Milica

    Al slava nam je sveti nikola inace