Порекло презимена Сердар

16. март 2012.

коментара: 15

Поштовани,

позивамо вас на сарадњу.

Пошаљите нам свој прилог, све што знате о овом презимену на основу усменог предања или цитирањем навода из књигa (наведите којих) или оног што је већ објављено на осталим интернет сајтовима (напомените којим).

Обавезно напишите и коју крсну славу славите и подручје у којем се ово презиме појављује.

Наведите и име познате личности (где је рођен-а, чиме се бави), која носи ово презиме.

Ваш прилог оставите у коментару или пошаљите на и-мејл:

[email protected]
Пишите нам

Наредни чланак:
Претходни чланак:

Коментари (15)

Одговорите

15 коментара

  1. Dragan

    ja imam dosta materijala o prezimenu SERDAR/moje/prezime bice mi drago ponuditi sve sto ja imam u mojojem filu

  2. ДРАГАНЕ !...ми чекамо ...

    Чекамо са нестрпљењем да нам Драган објави своја истраживања о СЕРДАР-има. Посебно се занимамо за Сердаре из Лике који себе сматрају потомцима Вој(и)новића. Дакле, ???

    • Dragan

      Postovani, nisam se javio. Ja se izvinjavam, puno sam zazuet sa poslom, a i sa svojim knjigama koje pisem – jedna je iz Gastronomije, a druga je Ishrana sportiste do uspeha.
      Imam dosta materijala o SERDARIMA iz Like. Moji su iz Siroke Kule,verujem da cu skupiti vremena da nesto posaljem uskoro. Nadam se da ce mi se ukazati slobodno vreme. Hvala na razumevanju. Sakupljam sve sto je vezano za Serdare iz Like pogotovo za Serdare iz Siroke Kule koji su ziveli u Sirokoj Kuli. Ja sam dosao do podataka i tu stao. Moji su se pojavili jos prije 1740. Dotle sam stigao sa svojim istrazivanjem i stao.

      • Dragane, bez obzira na pokušaje do danas nisam uspeo saznati poreklo familije… znam da su iz Široke Kule, zaseoci Serdari i Podovi… neke su informacije da su se naselili još 1690. ali mnogo više od toga ne znam.

        • Bojana S.

          Postovanje,

          molim vas da objavite negde ili ako mozete prosledite informacije koje imate o Serdarima jer nas takodje jako zanima poreklo. Sa oceve strane su takodje iz tog kraja, slava im je sv. Jovan krstitelj. Posle drugog svetskog rata nastanili su se u Sremu. Zahvaljujem se unapred!

        • dragan

          serdari su bili u sirokoj kuli jos od prije 1650 godine,kako sam ja uspio dobiti informacije istrazujuci arhive iz Graca,Budimpeste,moji serdari su ziveli pored same ceste,serdari poticu od Vojinovica,ima puno toga da se sazna poreklo sedara,.jeste serdai su bili u podovima,bilo je vise familija serdarau sirokoj kuli,ja sam uspio sakupiti nekoliko stranica o serdarima,.vecinom sam istrazivao poreklo mojih serdara,odakle su dosli,kada,od kojih poticu,zasto su dosli u siroku kulu,.gde su vecinom bili,cime se bavili tada,.koliko ih je bilo,.etc.

          • Ljiljana

            Poštovani,
            Moja baba je iz Široke Kule. Ime joj je Jeka, verovatno Jelena, a rođena je 1896.god. Otac joj se zvao Dane a majka Marija.
            Volela bih znati što više o porodici Serdara iz Široke Kule.
            Hvala Vam i pozdrav.
            Ljiljana

  3. Бранко Тодоровић

    Сердара има у Кнежеву у Барањи.

    Крсна слава им је Св. Јован Крститељ.

  4. Војислав Ананић

    СЕРДАР, презиме у Лици и Крбави и у сјеверозападној Босни, посебно у крупском крају. Долази од ријечи сердар: војнички поглавар, војвода (у Црној Гори, у Херцеговини и у јужној Далмацији) – (25, XIV, 862).
    Сердари су црногорског поријекла, а у Кнешпоље су се доселили преко успутногстаништа-сјеверне Далмације. О коријенимате породице потврђује и само значење турске ријечи serdar: заповједник војске, главни командант. У Црној Гори, некада, заповједник чете, старјешина нахије (округа), поглавар уопште. Назив сердар добијали су у Далмацији најистакнутији борци за заслуге стечене у борбама против Турака (Клаић, стр. 1214). Сердари славе Ђурђевдан (Читлук).

    Извор: Миловој Родић – КНЕЖИЦА У КНЕШПОЉУ, Лакташи, 2006.

    • Marko

      Ovo je tocno ali mislim da su licki Serdari potomci kotarskih serdara, koji su dobili to “stalesko” prezime u Mletackoj Dalmaciji (Ravnim kotarima), bez obzira na njihovo porijeklo ili vjeru.
      Kršćane su s turskog na mletački teritorij dovađali i pojedini mletački četovođe, harambaše i serdari. Mnogi pojedinci i cijele obitelji prešli su granicu osobito u peloponeškom ratu. Preko gra­nice su uskakala i čitava sela. Prebjezi su bili iz pograničnih tur­skih krajeva u Ravnim kotarima, Bukovici, Lici i Bosni. Mlečani su prebjege naseljavali uz granicu. U Ravnim kotarima je to bilo najviše oko Zadra. Zapovjednici krajina regrutirani su od samih prebjega. Pri izboru zapovjednika bila je važna odlučnost za borbu i hrabrost pojedinca. Krajišnici su svoje zapovjednike obično birali sami, a potvrđivale su ih mletačke vlasti, generalni providuri Dalmacije. Zapovjednici krajina nosili su turske nazive serdar i harambaša.

      Zanimljivo je da su krajine kao vojna formacija bile ukinute kada su završili mletačko-turski ratovi, ali služba serdara je i dalje ostala. Serdar je nakon spomenutih ratova bio neka vrst šefa policije odnosno žandarmerije u kotarskim mjestima Dalmacije. Serdarska služba postojala je sve do formiranja žandarmerije u doba Bachova apsolutizma 1850.

      Ovo gore sam vise manje kopipejtvovao odavde: SMILJANIĆI — KOTARSKI SERDARI (https://hrcak.srce.hr/file/392246)