Poreklo prezimena Stojčević

14. marta 2012.

komentara: 19

Prezime Stojčević pripada rodu koje je dalo plemiće, ali i jednog od najsvetijih ljudi naše crkve – svjatajšeg i blaženopočivšeg patrijarha Pavla, rođenog kao Gojko Stojčević.

O prezimenu Stojčević veoma lepe priloge možete da pročitate u komentarima naših vrednih rodoslovaca. Ovde samo ukratko navodimo da je prezime Stojčević bilo zastupljeno na prostoru tromeđe Bosne, Dalmacije i Like i da ih je bilo i da ih ima i pravoslavnih i katolika. Odatle se širilo na razne strane (Bosna, Posavina, Slavonija, Makedonija), ali više o tome pročitajte iz pera naših saradnika, ispod ovog teksta.

KRSNA SLAVA:  Đurđevdan (najčešće); Sveti Stefan (u Posavini); Nikoljdan i Jovanjdan (Slavonija); Mitrovdan i Krstovdan (Makedonija). Lazareva subota (slava patrijarha Pavla)

POZNATI: Patrijarh Pavle

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (19)

Odgovorite

19 komentara

  1. Jovana

    Do početka 15. vijeka su svi Stojčevići bili pravoslavni i živjeli su na Tromeđi. To je područje od Sinja do Imockog. Tromeđa Bosne, Dalmacije i Like. Potraži Sinj na karti! Sada je to Hravtska. Prvi pisani dokument o Stojčevićima koji sam našao je iz 1427. godine. To je priča nekog katoličkog sveštenika u franjevačkom samostanu u okolini Sinja o pokatoličavanju dva Stojčevića. Kum im je bio neki Despotović koji je ranije prešao na katoličanstvo.
    Do početka ovog zadnjeg rata u Sinju su živjeli i pravoslavni i katolici sa prezimenom Stojčević. Jedna porodica sa dvije religije i “dva naroda”. Jedni su kao Srbi, a drugi su kao Hrvati.
    Početkom 17. vijeka naš rod Vojnića (Stojčevići su jedna od porodica roda Vojnić) je bio pod komandom Vukašina Stojčevića. O Njemu ima dosta pisanih dokumenata. Bio je uskočki vojvoda. Pod svojom komandom je imao oko 5 000 ljudi. Naoružavali su ga Mlečani za odbranu Primorja od Turaka. Kasnije se on osilio i nije htio da prizna ni mletačku vlast. Gusario je po Jadranu.
    Sredinom 17. vijeka Austougarska monarhija je rod Vojnića podijelila na dva dijela. Jedan je preselila na Baniju i tako je nastalo mjesto Vojnić, danas u Hravatskoj, a drugi dio je ostao u Dalmaciji.
    U toku 18. vijeka su dijelovi porodice prešli sa Banije u Lijevče polje. Okolina Gradiške. Selo Laminci. Sređani. Odatle su poslije buna (1820-1830) jedni otišli u okolinu Teslića, drugi preko Save u Slavoniju (to je porijeklo pokojnog patrijarha Pavla), a treći su krenuli prema Srbiji. Moj predak Stojan se izgubio na putu kroz Posavinu. Bio je dječak od 13. godina. Našli su ga neki svatovi iz Gradačca (ženio se neki beg) i dali ga knezu Marku Žabarskom. Dječak je bio pismen jer je bio unuk prote Mihajla. (Stojčevići su tradicionalno sveštenici), Žabarci otvore prvu školu 1834. Stojan Stojčević jer bio prvi učitelj sa 13. godina. Njegov učenik je bio Vaso Pelagić. Stojčevići i Pelagići u Posavini žive u selu koje se sada zove Pelagićevo. Kasnije je postao sveštenik i izgradio najveću crkvu zapadno od Drine o selu Obudovac. 1864-1882. je trajala gradnja. Prije 2-3 godine je u Banjaluci napravljena crkva koja je (mislim) veća od ove u Obudovcu.

    Grb porodice Stojčević:
    Poluokrugli štit je okomito razdijeljen zlatnocrnim šahovskim poljem u obliku klina. Lijevo je vodoravno razdijeljeno. U desnom crvenom polju rastući zlatni lav koji u podignutoj desnici drži mač. U lijevom donjem polju su tri vizantijska kovana novca.
    Nakit iznad štita je kaciga sa zlatnom krunom iz koje rastu dva(desno srebrno-crvene, lijevo crno-zlatne boje) roga.
    Plašt sa desne strane je crno-zlatni, a s lijeve crno-srebrni.

    Plemstvo: Plemstvo je dodijelila kraljica Marija Terezija u Beču 28.12.1759. godine Stefanu Stojčeviću, a iskazano je u Sremskoj županiji 02.06.1760. godine.

    Austrougarski general Andrija Stojčević je u Dalmaciji dočekao Napoleoonove trupe pod borbom. Da li je Andrija Stefanov sin? Ko zna!?

  2. Veliko hvala na ovom lepom prilogu! Koju slavu slave Stojčevići, Lazarevu subotu?

  3. Milivoje Stojčević

    Najčešća slava Stojčevića je Đurđevdan. U Posavini se slavi Sv. Stefan, prekađuje se Đurđevdan. U Slavoniji imamo Nikoljdan, Jovandan i Đurđevdan. U Makedoniji je Đurđevdan, Mitrovdan i Krstovdan. Možda sam neku ispustio. Slave su nam različite jer je dolazilo do mijenjanja. Znam za moje da im je bio Đurđevdan, a sad je Sv. Stefan….

  4. Milivoje Stojčević

    Jedino je pok. patrijarh Pavle slavio Lazarevu subotu. Možda i njegovi najbliži rođaci. Nisam nigdje na drugom mjestu čuo daStojčevići slave L.subotu. Ako neko ima još podataka o Stojčevićima neka se javi na FB grupa Stojčevići!

  5. Milivoje, zahvaljujemo na informacijama. Iskoristili smo ih (zajedno sa Jovaninim prilogom) da sačinimo uvodni tekst za vaše prezime. Nastavite da šaljete vaše priloge. Veliki pozdrav!

  6. Josipa

    Postovani,negdje sam procitala da su Stojevici koji su naseljeni u Stojevic Dragu blizu Perusica,
    nekada bili Stojcevici,dok su bili u Primorji,da li netko nesto zna o tome.Moje djevojacko prezime je Stojevic.
    Pozdrav i hvala

  7. Josipa

    Puno hvala pukusat cu.

  8. Josipa

    Ne snalazim se najbolje u ovim podacima

    • Aleksandar Marinković

      Potrebno je malo strpljenja i poznavanja prezimena tog kraja. U svakom slučaju, ako budete u dilemi, dajte link pa ćemo ga zajedno dešifrovati. Takođe, razmislite o mogućnosti da vaše starije prezime nije bilo Stojčević, već Stojović. To je bunjevački rod u okolini Krmpota, bar po pričanju moje baba-ujne. To bi odgovaralo i vašem predanju o primorskom kraju.

  9. Josipa

    Postovani, mozda sam i nesto svatila iz ovoga, ali mislim da se mi nismo vodili u Perusicu u maticnim knjigama vec u, Klanac-Pazariste, to je nekad bila opcina ili Gornje Pazariste,
    Je li onda neki drugi link.
    Pozdrav

  10. Ilija

    Koliko vidim ima nas dosta sa prezimenom Stojcevic 🙂