Poštovani,
pozivamo vas na saradnju.
Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).
Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.
Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.
Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:




25. jun 2015. u 10:55
kasalovic milisav
Zdravo ja sam Milisav Kasalović iz Kosovske Mitrovice i interesuje me poreklo prezima Kasalović.
Doselili smo se u ibarski Kolasin selo Zupče i slavimo Svetu Petku. Veliki pozdrav.
25. jun 2015. u 11:09
Nebojša Novaković
Poštovani Milisave,
Kasalovići su u Ibarski Kolašin (Zupče) došli iz Crne Gore.
Bilo ih je 16 kuća, a doseljeni su odmah posle Radića, koji su takođe poreklom iz Brda. Zanimljivo da i Radići slave Petkovdan.
Radići se još 1763. pominju u ovom mestu (neki Petar Radić).
Kasalovići se rođakaju sa Vučinićima, za koje neki kažu da su “prirođeni” Kasalovići.
Izvor: “Ibarski Kolašin”, dr Milisav Lutovac
24. decembar 2021. u 11:05
Goran
Gospodine, reč Kasale na Latinskom znači Zaseok, pa je moje mišljenje da su Kasalovići dobili prezime po Latinima koji su u rudarskim oblastima Srbije i Kosova imali svoje kolonije, tačnije po zaseoku u kome su stanovali.
25. jun 2015. u 14:38
Milorad Bogdanović
U selu Radosavska u timarskoj oblasti, sadašnje Potkozarje, nastanjena je velika porodica Kasalović. U pisanim izvorima (crkveni) spominje se pop Cvijo i popadija Joka Kasalović koji su imali sina Peju, rođen 1824 a sahranjen u Lakića groblju 8.aprila 1894. Kasalovići slave dvije slave, Jovanjdan i Đurđevdan. Nažalost, veliki broj Kasalovića se raselili, od Piskavice, Banjaluke, Prijedora, ‘Rvatske, Srbije, i mnogo dalje.
A da se u Radosavskoj dosta davno živjelo, potvrđuju to stari spomenici u sedam grobanja na tako malom prostoru.
Pošto se sa ovih prostora selilo mahom u Slavoniju i Baniju, treba napomenuti da se u popisu stanovnika Slavonije 1689. god. spominje prezime Kasalović. U distriktu Pakrac , selu Kusonje, popisani su Vučeta, Teodor i Nikola Kasalović, a u komšiluku su i prezime Janković, Savić, Bošnjak, Milaković, Vučeta, Popović, Damjanović…, čija su prezimena i danas prisutna u okolini Kasalovića i Radosavske.
Kasalovići se kasnije ne spominju u pakračkoj oblasti u popisu iz 1702 i 1736 godine.
O popisu iz 1689 godine može se pročitati u knjizi “Popis naselja i stanovništva u Slavoniji 1689”, autor Ive Mažuran, a nalazi se i u našoj Digitalnoj biblioteci.
15. mart 2021. u 18:49
Kasalovic Milisav
Gospodine Bogdanoviću hvala Vam na ovako iscrpnom i detaljnom objašnjenju. Milisav Kasalović sa porodicom.
29. jun 2023. u 12:59
Saša Kasalović
Pozdrav svim Kasalovićima.
Ima nas Kasalovića u Dablinu, Irskoj već duži niz godina a inače smo iz Banja Luke. Naša krsna slava je Sveti Jovan.
Pozdrav svima ma gdje bili.
Saša Kasalović
11. septembar 2024. u 00:51
Milić Vučić
Istražujući poreklo porodica -bratstava : Radomirović(ranije Kasalović) – Vinica Vučitrn, Protić- Peć, Rajković- Negotin,Mladenović -Majdanpek, genetski vrlo bliskih mom bratstvu Vučić – iz Crkoleza opština Istk, a za koja je dokazano da pripadaju plemenu Bjlopavlići, zaključio sam da se njihov zajednički predak sa prostora (Vražegrmci ili Martinići) ispod manastira Ostrog, verovatno sredinom 17 veka prinudno iselio, skrijvajući nadalje svoja nova staništa porodično ime a verovatno i slavu. Kasalovići i Krsmanovići iz Zupča su bliski rođaci koji su nekad imali isto prezime. Analizirajuči predanja Krsmanovića, Rajkovića, Živkovića-Protića vidimo da su vrlo slična.Preko poznatih imena predaka koja se pominju može se pronaći rodbinska veza( Krsman,Rajko, Vučić ili Vučko, Radomir, Mladen ….se pominju u predanjima i popisima bratstava . Prilikom ispitivanja porekla gore navedenih porodica tokom 20 ustanovljeno je da su nove krajrve doseljeni iz ibarskog Kolašina ili okoline Peći. Samostalan život gore navedenih bratstava verovatno je otpočeo krajem osamnaesto i početkom devetnaestog veka.