Janjetović

5 komentara

1. 26. novembar 2017. u 20:57

   Stefan Stevanović

   Janjetovići,ja koliko znam ima ih u Krajini selo Svodna.Slava Jovanjdan.Prema priči bila su dva brata Bajo i Bato,došli iz Crne Gore u taj kraj.Od tada potomci Baje su Bajići,a Batići od Bate.Kasnije su se izdjelili u više prezimena u kojima su i Janjetovići.Oni pripadaju Batićima.

   Odgovori

2. 5. jul 2018. u 15:51

   Vojislav Ananić

   JANJETOVIĆ, dosta rasprostranjena porodica: parohija Bistrica, Bos. Novi, Veliko Dvorište, paroh. Dvorište i Dobrljin, D. Podgradci, paroh. Unuzovci, Oštra Luka, Piskavica, Podgradci, Svodna i Čitluk (16, 369). Doselili su se iz gornjeg Unca, slave Jovanjdan.

   Odgovori

3. 9. jul 2018. u 21:19

   slaven

   Slava je Nikoljdan za Janjetovice u Bistrici i Gornjoj Piskavici pokraj BL

   Odgovori

4. 14. maj 2020. u 01:35

   Davor

   Radeći spisak prvih doseljenika u selo Svodna (Kozara), mora se nešto reći o porijeklu prezimena Janjetović, ne zato da bi se to prezime izdvojilo od ostalih prezimena, već zato što za ovo postoji vjerodostojna dokumentacija kako su došli u gore navedeno selo.
   Ova dokumentacija može, na neki način poslužiti i ostalim porodicama da vide kako se dolazilo u selo, a koje su sigurno prošle sličnim putem.

   Živjeći na području grada-tvrđave Petrič, preci današnjih nosilaca prezimena Janjetović se sredinom 14. vijeka javljaju kao Petričevci ili kao Rašani (prema najbrojnijem srpskom plemenu), a u zavisnosti od toga da li su se kretali u okolini ili na udaljenijim područjima.
   Srpsko stočarsko i zemljoradničko stanovništvo sa područja Petriča i dalje biva bilježeno kao Petričevci.
   Godine 1371. dolazi do jedne od presudnih bitaka po opstanak srpske srednjovjekovne države pa i nacije u cjelini.
   U sukobu sa turskim akindžijama (jurišnicima), Sahin-paše na rijeci Marici kod Svilengrada (danas u Bugarskoj), ginu kralj Vukašin i despot Uglješa Mrnjačević. Iste godine umire i car Uroš nazvan ”Nejaki”.
   U to doba, neke izbjeglice sa istoka i juga počinju da se povlače ka unutrašnjosti još postojeće države.
   U tom periodu, nosioci prezimena Petričević i dalje borave na području grada-tvrđave Petrič kod Nerodimlja.
   Kako su bili porodica trgovaca i bavili se trgovinom, radi opstanka i dalje trgovine, kupuju imanje nešto sjevernije od privrednog centra Srednje Neretve, grada-tvrđave Blagaj, đe otvaraju svoju postaju (filijalu).
   Poslije dugog iscrpnog putovanja preko Prištine, Trgovišta, Rasa, Sjenice, Brodareva (Prijepolja), Breznice (Pljevlja), Hotča (Foče) i Kalinovika, stižu do svoje postaje (filijale) na Neretvi (zaseok Tesovina kod sela Ravčici u Bijelom Polju)
   Nedaleko od puta koji je povezivao gradove Beograd na Neretvi i Konjic sa gradovima Donje Neretve Mogorjelom i Drijevina, nastavljaju sa porodičnim zanatom (trgovinom).
   Pred daljom najezdom Turaka, kao i mnoge druge porodice i porodica Petričević, u tome periodu uspjevaju da poklonima učinjenim turskim vlastima, izbjegnu značajnija uznemiravanja.
   Nakon izvjesnog vremena porodica Petričević, novo stanište nalazi u selu u predjelu zvanom Zmijanje, sjeveroistočno od grada-tvrđave Ključ.
   Razlog preseljavanja srpske porodice najčešće su bili nepodnošljivost turske vlasti i ekonoske krize (nerodice i suša u starom kraju).
   Radi zametanja traga porodica Petričevića na ovom području mijenja krsnu slavu i umjesto Sv. Stefana uzimaju Sv. Jovana.
   Poslije jednog od ustanaka pod vođstvom Grdana Nikšića, godine 1595. u kome učestvuju brojni Srbi i srpske porodice, učestvuje i porodica današnjih Janjetovića, Petričevići.
   Od straha od turske odmazde zbog učešća u ustanku, najveći dio porodice Petričević napušta zaseok Tasovinu i selo Revčići.
   U potrzi za povoljnijim životnim uslovima, poslije dugog iscrpljujućeg puta preko Jablanice, Gornjeg i Donjeg Vakufa, stigoše do grada-tvrđave Jajce.
   Tu Petričevići odlučuju da se rastanu dok dio porodice nastavlja rijekom Vrbas ka Posavini, ostali se odlučuju za pravac prema Mrkonjić Gradu i Ključu.
   Kao posljedica novog austro turskog rata 1737-1739. godine, desetak hiljada srpskih izbjeglica predvođenih patrijarhom Arsenijom Čarnojevićem kreću putevima prethodnika u Ugarsku.
   Čitavi predjeli Posavine, područja Podunavlja i Pomoravlja bivaju opustjeli.
   Sredinom 18. vijeka u selu (Alajbegov) Dubovik se kod potomaka Petra Petričevića javljaju nova prezimena.
   Od najstarijeg sina Bogdana, nastaju Bogdanovići, od drugog sina Vuje, Vujatovići, od trećeg sina Rade, Radivojevići, i od četvrtog sina Janka zvanog Janje, Janjetovići.
   Sve grane bratstva Petričevića i dalje zadržavaju krsnu slavu Sv. Jovana (Jovanjdan).
   Dok dio nosioca preziena Janjetovići, novo stanište nalaze u selu Bistrica, između Bronzanog Majdana i Banja Luke, drugi se odlučuju za selo Svodna, koje se nalazi na padinama planine Kozare u blizini Novog Grada, đe se i danas mnoge porodice nalaze.

   Odgovori

   • 9. mart 2021. u 20:42

     Dobrica

     Poštovani, da li su Janjetovići ili Janjatovići
     u srodstvu sa Kolacima ,Vajdić ili Mihailovićima..Radoje ( -vić) Vajdić jeste prapredak. staro kumstvo su Ševići. Slava je Sv Jovan Krstitelj. Genetika sa Gavrilovićima i Tišmama je ista. Kao i slava. Postoje li i drugi pravci kretanja ( Hum, Dubrovnik, H Novi, Prijepolje, Jasenica u Šumadiji ?

     Odgovori