Poštovani,
ova stranica je u pripremi.
Pozivamo vas na saradnju.
Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).
Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.
Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.
Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:
23. mart 2018. u 13:51
Vojislav Ananić
Pudari
Pudari (Srbi) stanuju u Kozicama (Trijebanj-Stolac) i Pijescima, Opličićima i Lokvama (Čapljina). Govoreći o Pudarima na Pijescima, Dedijer će zapisati: “Pravoslavni Pudari, starinom Kovačevići, pobjegli su iz Riđana (Crna Gora) jer su ubili haračliju. Rizvanbegovići ih nasele u Sjekosama u Gabeoskom Blatu, ali ih tu podavi groznica, pa ih premjesti u Crniće a odatle u Pijeske. Ima ih još u Lokvama 3 kuće, u Rabini 6, u Mostaru 4, na Trijebnju tri, u Opličićima 2, na Pješivcu 2 kuće, a ovdje 6 kuća. Slave Đurđevdan.” Za Pudare u Opličićima isti izvor kaže da su “odavna preselili iz Lokava”, a za Pudare u Trijebnju veli da su prešli “iz Crnića prije 40 godina”.
Porodično predanje pamti da je Savo Pudar imao devet sinova; dvojica su poginula u nekom sukobu sa Turcima na Klokunu. Četiri njegova sina su, prije 1800. godine, preselila na Pijeske, gdje potomci i danas žive. Sa Pijesaka se jedna porodica Pudara preselila u Rabinu. Jedan Savin sin je odselio iz Crnića u Pješivac i od njega su Pudarići. Od jednog Savinog sina potomci su odselili na Trijebanj. Potomstvo od devetog Savinog sina odselilo se u Lokve, a kasnije u Opličiće. U Kozice je, oko 1875. godine, sa Pijesaka doselio Vidoje Pudar, a Vidojev sin Pero je odselio u Dabricu. Poslije 1900. godine Pudari su se naseljavali u Mostar, Konjic, Čapljinu, Ameriku. Pudari slave Đurđevdan kao i njihovi preci – rođaci Kovačevići u Crnoj Gori. Sahranjuju se u svoja groblja u selima u kojima žive. Pudari s Pijesaka imaju imanje na Košćeli. (Prema istraživanju Željka Šakote iz Kozica.)
Etimologija prezimena Pudar, mogla bi ići prema slavenskoj riječi “pudar – čuvar vinograda, općenito čuvar poljskih usjeva”, dakle, prema zanimanju nekog od predaka.
Izvor: Alija Pirić, Dubravski leksikon, Stolac, 2013.
1. novembar 2018. u 13:10
Vojislav Ananić
PUDAR (p), u Pijescima (Mostar), Opličićima (Čapljina), Trijebnju (Dubrave, Stolac). Starinom su Kovačevići iz Riđana u Crnoj Gori, odakle su doselili u Pijeske. “Pobjegli su iz Riđana jer su ubili haračliju.” U Opličiće su odavna preselili iz Lokava u Dubravama (Stolac), a u Trijebanj su došli lz Crnića. Slave Đurđevdan (59:254,256,258). Ima ih nastanjenih u Čapljini, Mostaru i Rabini (Nevesinje). Prezime su uzeli po nekom svom pretku koji je bio po zanimanju pudar (čuvar polja). Saopštila: Slađana Skočajić, rođena Pudar iz Mostara.
Izvor: Risto Milićević – Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005.
20. oktobar 2019. u 11:24
IP
Pudari takodjer postoje u hrvatskoj,odnosno dalmatinskoj zagori,naravno katolicki koji su ovdje najvjerojatnije stigli iz BiH…no ne zna se njihovo porijeklo.
Porijeklo je vjerojatno iz ovog izvora g.Vojislava.
4. jul 2020. u 20:50
Nebojša Bejat
PUDAR
(Slave Đurđevdan)
Pudari su u aprilu 1934. godine u Ortiješ (zaselak Mukoša) doselili iz sela Pijesci kod Mostara. U tom vremenskom periodu na ovim prostorima postojala je Kraljevina Jugoslavija sa dinastijom Karađorđević na čelu (1918 – 1941). Kupili su zemlju od Puhala iz Žitomislića. Najstariji predak koji je doselio zvao se Pudar (Risto) Maksim (30. 10. 1907 – 18. 8. 1941). Bio je oženjen Marić (otac Risto) Ilinkom (15. 3. 1912 – 5. 3. 1986), rođenom u selu Hodbina kod Mostara. Imao je dvoje djece: Sina Momčila (1. 3. 1934 – 2. 2. 2018) i kćerku Vidu rođenu 25. 6. 1937. godine. Momčilo ima muško potomstvo do današnjih dana.