Poreklo prezimena Vojinović

4. mart 2012.

komentara: 4

Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’

VOJINOVIĆI

(na Razvršju, Ninkovićima, Žabljaku i Gomilama)

Njihovo porodično predanje kazuje da su porijeklom iz Zagrada, iz Nikšićke župe. Početkom 18. vijeka iz Zagrada se odsele u okolinu Berana, a onda jedan dio u Ravnu Rijeku, gdje se nasele. Od njih Dobrica Vojinović oko 1837. godine pređe u Premćane. Imao je pet sinova: Jovana, Iliju, Đorđija, Stevana i Mira.

Jovan Dobričin oko 1867. godine pređe u Jezera i naseli se na Razvršju kod Žabljaka. Jovan je imao sinove Minu, Maksima, Perka, Mojsija-Moja i Filipa. Kod njih se poslije kratkog vremena na Razvršje doseli i Jovanov brat Miro, koji se poslije kratkog vremena vrati u Zatarje; ostane mu sin Vučko kod strica Jovana, koji se nije ženio.

Drago Filipov se odseli na Gomile na imanje Simićevića od kojih je bio oženjen Ružom. Tu i danas žive neki od njegovih potomaka, a neki se odsele u Maoče kod Pljevalja.

Mina Jovanov je imao sinove: Vojina, Milovana, Sava, Rada i Krsta. Milovan je otišao na rad u Ameriku, gdje je i umro, a Savo se nalazio u austrougarskom logoru Nađmeđer, i tamo je umro. Vojin se dugo godina nalazio na radu u Americi, odakle se vratio na Razvršje. Vojin, Rade i Krsto bili su cijenjeni ljudi u svojoj sredini.

Maksim je imao sina Uroša, koji se sa Razvršja preselio na Žabljak, gdje je držao mehanu i dućan. U svojoj sredini bio je poznat kao dobar i pošten čovjek.

Perko Jovanov je imao Vladimira, Mihaila i Miletu. Vladimir se nalazio na radu u Americi, odakle je na poziv knjaza Nikole došao kao dobrovoljac da učestvuje u Prvom svjetskom ratu. On je došao sa rođakom Mijailom Mojovim, braćom Mihailom i Miletom i ostalim rođacima: Vučkom, Radom, Savom, Bogdanom, Urošem, Mlađenom, Bogdanom i Krstom. Vladimir je u ovom ratu teško ranjen i od posljedica ranjavanja umire u Peći 1915. godine. Mihailo je nakon kapitulacije Crne Gore uhapšen od strane Austrougarske i nalazio se u logoru Nađmeđer u vremenu 1916-1918. godine.

Mojsije-Mojo Jovanov je imao Živka, Mlađena, Mijaila i Bogdana. Mijailo i Bogdan su nakon kapitulacije Crne Gore sprovedeni u logor Nađmeđer u Austrougarskoj, gdje su ostali do kapitulacije Austrougarske, odnosno do završetka Prvog svjetskog rata.

U NOR-u 1941-1945. godine ovo bratstvo je masovno učestvovalo na strani NOP-a. Bogdan Mojov je jedan od organizatora ustanka u svom kraju; u NOR-u je od 1941. godine. Poginuo je na Sinjajevini kao komandir čete 1943. godine. Mileta je sa porodicom bio u NOP-u od prvih ustaničkih dana; sin Rajko gine na Sinjajevini 1942. godine, a Jovan-Joko i Radovan takođe su bili u jedinicama NOV-a. Radovan je na Sinjajevinskom sektoru bio komandir čete i bataljona. Učesnik je Konferencije rodoljuba na Tjentištu u junu 1942. godine zajedno sa svojim rođakom Bogdanom Mojovim. U Četvrtoj crnogorskoj brigadi nalazio se od njenog formiranja. Bio je zamjenik komesara čete, te predsjednik Durmitorskog sreza i funkcioner u Republici. Nosilac je Partizanske spomenice 1941. I Joko je pripadnik NOP-a od 1941. godine; bio je ilegalac na terenu i predsjednik opštine Žabljak odmah u poratnom periodu. Nosilac je Partizanske spomenice 1941. Mihailo Perkov je sa svojom porodicom pripadao NOP-u. Njegov sin Spaso je poginuo na Goraždu 1944. godine kao borac NOR-a, u sastavu 7. omladinske crnogorske brigade.

Petrovi sinovi Radoman i Jovan su bili pripadnici NOP-a. Jovan je bio borac 7. omladinske brigade, a Radoman je poginuo na Bijovu grobu 1944. godine.

Oko 1890. godine dođe iz Premćana Tomica Vojinović i naseli se u selu Ninkovićima kod Žabljaka, gdje i danas žive njegovi potomci.

Mijailo Mojov je 1945. godine sa porodicom koloniziran u Bačko Dobro Polje, gdje i danas žive njegovi potomci.

Slave Lučindan.

 

IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić

__________________

Poštovani,

ova stranica je u pripremi.

Pozivamo vas na saradnju.

Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).

Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.

Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.

Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:

[email protected]
Pišite nam

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (4)

Odgovorite

4 komentara

  1. nada

    Vojinović moj otac Ljubomir deda Rade Prijedor dosli nekad sa Kosova ili iz C.Gore ? Slava Jovandan. Volela bih da znam vise ako je moguće
    Hvala pozdrav

  2. Slađana

    Pozdrav,
    Moje ime je Slađana Vojinović, od oca Nenada, a deda mi je Nikola Vojinović , krsnau slavu slavimo Sv. NIkolu. Po raznim pričama sam čula sa jedne strane potičemo iz Srbije, a sa druge strane potičemo iz Crne Gore. Deda mi je iz Svilajnca to jedino znam. Tata je rođen u Beogradu, kao i ja. Zanimam me odakle stvarno vodi poreklo i sve ostavlo što se može znati o mojoj familiji.
    Hvala

  3. Vojislav Ananić

    VOJINOVIĆ (p), srednjovjekovna porodica svojevremeno nastanjena u Tarahin Dolu (Gacko). Potomci su vojvode Vojina i kneza Vojislava Vojinovića “gospodara Gacka” koji se često sukobljavao sa Dubrovčanima i koji je, u 14. vijeku umro od kuge. U Tarahin Dolu se “još jedino” nalazi kuća Lazara Vojinovića koji živi u Sarajevu. Lazar sebe smatra potomkom ove vlastelinske porodice iz 19. vijeka i, svakog ljeta, dolazi u svoju kuću u bivšem selu Tarahin Do, nazvanom po ličnom imenu Tarah sa stečka u Boljunima (146:297,401). Prezime se pominje u Loznici i Klepcima (Čapljina).

    Izvor: Risto Milićević – Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005.