Poreklo prezimena Pilipović

1. mart 2012.

komentara: 48

Prezime Pilipović je srpsko prezime koje potiče iz Krajine sa tromeđe Bosne, Like i Dalmacije. Prilog o ovom prezimenu poslao nam je Dragan Pilipović iz Bačke Palanke:

Po predanju Pilipovići su došli u selo Veliki Cvjetnić, opština Drvar (BiH) iz Golubića u Dalmaciji i isto poreklo vode Kneževići i Jerkovići.

Danas ih najviše živi u Vojvodini – Bačka Palanka, Krajišnik, Banatsko Veliko Selo, Kikinda, Bački Jarak, Novi Sad. Takođe, Pilipovića ima u Beogradu, Banjaluci, Drvaru i dr.

Jedan deo je od pre 100 godina otišao u Bosanski Petrovac – Vrtoče i Bihać.

 

Vredan prilog o prezimenu Pilipović poslao nam je i Ilija Šikman:

PREZIME I POREKLO PILIPOVIĆA

Pilipovići u Oblom brdu, dobili su prezime po Pilipu (Filipu). Očevom krštenom imenu dodat je nastavak -ić, tako da je potomak Pilipov dobio nadimak Pilipović.

Matica (zakopina) Pilipovića je Veliki Cvjetnić na Uncu kod Drvara. To je područje: Veliki Cvjetnić, Očijevo i Vrhovina. Dospeli su od jugoistoka preko severne Dalmacije i Like. Slave sv. Alimpiju. U 19. veku u oblasti srednjeg Pounja Pilipovića bilo je 59 kuća u 21 naselje. Ovo je period pre Omer-paše 1850. godine do posle Okupacije 1878. godine. Sa Pilipovićima ide i rod Predojevića, takođe sa slavom sv. Alimpije. U narodu Bosanske krajine sačuvao se spomen na poreklo iz Hercegovine i Stare Srbije. Iz ovoga se da zaključiti da su krajevi Starog Vlaha, Raške, Crne Gore i Hercegovine bili rasadnik pravoslavnog stanovništva po Dalmaciji i Bosanskoj krajini, ali da nije nikad napuštalo svoj rodni zavičaj.

Posle Karlovačkog mira 1699. godine nastaju velike promene. Turska ostaje bez svojih pokrajine Like i Dalmacije. Lika dođe pod Austriju, a Dalmacija pod Mletačku Republiku. To je uslovilo veliku seobu muslimanskog stanovništva sa tog prostora, jer se velikim delom ne htjede pomiriti s novim stanjem. Napusti dosadašnji zavičaj i prebaci se s onu stranu nanovo postavljene granice, tj na desnu obalu Une. Jedan manji deo muslimanskog stanovništva ostade na zatečenom prostoru, pristade dakako da se prekrsti bilo u katoličku, bilo u pravoslavnu veru. Na ovim stranama ostadoše porodice čiji ogranci pripadaju dvema pa i trima veroispovestima. To su Pilipovići, Medići, Durakovići, Kličkovići, Kneževići, Alagići, Atlagići, Dautovići, Bakrači i tako dalje.

Naseobina (zakopina) Predojevića sa slavom sv. Alimpije je Glavica kod Lazačkog polja sa 6 kuća u tri naselja. Ovi Predojevići ne mogu se dovesti u vezu sa Hasan-pašom Predojevićem, koji je iz Hecegovine od Bileće. Verovatno pred kraj 16. veka iz Hercegovine doveo je svoje sunarodnike i naselio ih u krajeve oko reke Une.

Deo Predojevića menja prezine u Pilipoviće. Kreću u migraciju put Mletačke republike u Dalmaciju. Trpe veliki verski pritisak od strane katolika pa se ponovo sele. Ova seoba je zanimljiva da je usmerena prema Bihaću, gdje su se Turci već odomaćili, a odatle su njihovi preci pobegli. Tako su Pilipovići naseli Veliki Cvjetnić oko 1650. godine. Veliki Cvjetnić čini visoravan iznad doline koju omeđuju rijeka Una i Unac odnosno Krka. One su granične reke sela. Pilipovići su najstariji rod na Cvjetniću. Pretpostavlja se da je ovaj prostor bio potpuno pust. Po tradiciji Pilipovići su imali mnogo dece, brzo se širili u periodu od 1780. do 1790. godine kada su uvođena stalna prezimena, dele se između sebe i uzimaju nova prezimena radi lakšeg raspoznavanja. Granaju se na više ogranaka i uzeli sledeća prezimena: Savičići po Savi, Sjerići po Sjeri (prosedom čoveku), Trivići po Trivi, Burkići po pretku ili nazvanom Burko, Dalići po Dali (Davidu), Đudići po Đudi (Đurđiju) Ćojanovići po Ćojanu (Stojanu). Pilipovići su se bavili povrtlarstvom, voćarstvom, uzgojom sitne i krupne stoke.

Veliki Cvjetnić je bio rasadnik Pilipovića po Bosanskoj krajini. Na prostoru srednjeg Pounja, bivši srezovi Bihać i Cazin, naseli su:

Krupa, 2 kuće (sv. Alimpije) sa Cvjetnića, pre Okupacije;

Glavica, 1 kuća (sv. Alimpije) sa Cvjetnića oko 1865. godine;

Dobroselo, 5 kuća (Đurđevdan) sa Banije;

Ljusina 1 kuća (sv. Alimpije) sa Očijeva, pre Okupacije;

Veliki Radić, 1 kuća (sv. Alimpije) od Unca, pre Doljanske bune 1858. godine;

Gornja Gata, 2 kuće (sv. Alimpije) sa Cvjetnića pre Omer-paše;

Grmuća, 4 kuće (sv. Alimpije) sa Kalata, pre 1825. godine;

Lohovo, 6 kuća (sv. Alimpije), sa Cvjetnića pre Doljanske bune 1858. godine;

Hrgar, 15 kuća (sv. Alimpije) sa Očijeva, pre Doljanske bune 1858. godine.

Donja Gata, 1 kuća (sv. Alimpije), sa Vrhovine. pre Omer-paše;

Zlopoljac, 1 kuća (sv. Alimpije), sa Cvjetnića pre Okupavije, od njih su Marići;

Mala Kladuša, 1 kuća, pretpostaviti da im je slavaĐurđevdan i da su sa Banije kao ovi Pilipovići u Dobroselu;

Beširevića Krndija ili samo Krndija, 1 kuća (sv. Alimpije) sa Cvjetnića, pre Okupacije;

Tuk-Dževar, kod Bos. Petrovca, Šljivar 10 kuća (sv. Alimpija), zvali se Pilipović. Doselio se iz Dalmacije oko 1805. Onda je bila jedna kuća.

Vrtoče, 10 kuća, u Redžina kraju pod gradinom (sv. Alimpije), poreklom iz Dalmacije. Oko 1875. dosele se na Cvjetnić. Tu je neki od njih nešto skrivio pa pobegne u Liku u Boričevac. Drugi ogranak pređe u Kestenovac. Jedan tu pogine, a udovica mu se uda u Vrtoče i odvede sa sobom jednog sina. Od njega postane 5 kuća. Predak ostalih ovdašnjih Pilipovića odseli 1840. godine sa Cvjetnića u Palučke više Gornjeg Vakufa. Posle 20 godina presele se odatle u Prkose a oko 1870. s Prkosa u Vrtoče.

Pilipovići su upisani u parohijama: Cetingrad (Kordun) 1827. godine, Glamoč, selo Podradina i Bos. Petrovac, selo Krnjeuša.

U Crnoj Gori, Pilipovići su u Krajnjem Dolu (Ćeklići) kod Cetinja.

Danas su Pilipovići naseljeni u mnogim delovima bivše SFR Jugoslvije. Po mestu i opštinama u Srbiji, preko 200 porodica su naseljeni u: Adaševci-Šid, Aleksa Šantić-Sombor, Apatin, Bačka Palanka, Bač. Jaraka-Temerin, B.V.Selo-Kikinda, Banostar-Beočin, Barajevo-Beograd, begeč-Novi Sad, Beograd, Beška-Inđija, Borr, Čelarevo-Bač. Palanka,Elemir-Zrenjanin, Futog-Novi Sad, Grocka, Gudurica-Vršac, Inđija, Irig, Ivanjica, Kikinda, Krajišnik-Sečanj, Kruševac, Lisović-Beograd, Ljukovo-Inđija, Nakovo-Kikinda, Nova Pazova,Novi Banovci, Novi Sad, Obrenovac, Opovo, Ostojićevo-Čoka, Pančevo, Petrovaradin-Novi Sad, Požarevac, ratkovo-Odžaci, ruma, Silbaš_Bač. Palanka, Sirig-Temerin, Sombor, Sonta-Apatin, Sremčica-Beograd, Srem. Karlovci, Stari Banovci, Sutjeska-Sečanj, temerin, Ugrinovci-Zemun, Valjevo, Višnjevac-Subotica, Vrbas, Vršac, Zmajevo-Vrbas i Zrenjanin. Najviše je u Bačkoj Palanci i Beogradu.

U BiH su naseljeni u: Sarajevo, Tuzla, Zenica, Dolac na Lašvi, Velika Kladuša, Mala Kladuša, Kulen Vakuf, Vrsta, Krnjeuša, Bihać, Dragočaj, Prijedor, Dvorovi, Garevci, Banjaluka, Donje Vodićevo, Novi Grad, Derventa, zalužani, Crkvina, Ravnica, Nova Topola, Doboj, Međuvođe, Ramići, Koz. Dubica, Laminci, Trn, Knežica Slabinja, cejreci, Gornji Jelovac, Srbac, Aleksandrovac, Johova, Patkovača, Kostajnica, Brod, Gradiška i Potkozarje.

U Republici Hrvatskoj Pilipovići su u: Cernik, Sl. Brod, Zadar, Garčin, Kupljenovo, Otavice, Zagreb, Osijek, Sv. Filip Jakov, Đakovo, Gornja Vrba, Prgomelje, Karlovac, Tinj, Sisak, Veliki Prokop, Bukovlje, Vinkovci, Medviđa, Bigrad na moru, Milanovac, Rijeka, Hvar, Virovitica, Karigadir, Vučevci, Viganj, Pag, Pirovac, Hrastelnica, Kusonje, Nova Gradiška, Vukovar, Split, Ladimirci, Podvinje, Vrbova, Zaprešić, Glina, Velika Gorica i Begovići.

U Sloveniji je prema telefonskom imeniku evidentirano 16 porodica Pilipovića.

 

Izvor: Milan Karanović: Srednje Pounje, Petar Rađenović: Bjelajsko polje i Bravsko i sadašnji telefonski imenici.

 

 

KRSNA SLAVA: Sveti Alimpije Stolpnik (9. decembar).

POZNATI:  Prof. dr Stevan Pilipović poznati matematičar, Dragica Pilipović-Čefi nekadašnja direktorka Evropske banke za obnovu i razvoj i sadašnji direktor SBB Srbija i mnogi drugi.

 

Poštovani,

ova stranica je u pripremi.

Pozivamo vas na saradnju.

Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).

Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.

Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.

Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:

[email protected]
Pišite nam

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (48)

Odgovorite

48 komentara

  1. Pilipovic Zeljko

    Imate pilipovica u Kutini kod Zagreba pilipovic milan,ilinka,zeljka,nenad,miroslav,dusan,ilinka,msrinko,nada,delijan ,petra injihova deca sad

  2. Dragana

    Pozdrav svim Pilipovićima !
    Da dopunim još jedan grad u Srbiji .
    Pilipovića ima i u Svilajncu od 1995 .
    Jedna porodica.
    Moj tata Đuro ,sin Mile Pilipovića sa Prkosa, i moj brat Dragan sa porodicom.

  3. Nevenka

    Pozdrav svim Pilipovićima

    Moje porjeklo je iz Bugojna tačnije selo Brižina ,
    Predak je došao iz Cvetnića
    Četri koljena su iz Brižine od Stanka,Koste ,moga oca Koje .
    92 – Pilipovići su rasprostranjeni
    Sremska Mitrovica ( Šašinci) Silbaš, Banja Luka od istog plemena .
    Slava Sveti Jovan krstitelj
    Svt.Arhangel Mihajil ( zavjet)

  4. Predrag Pilipović

    Zovem se Predrag Pilipović iz Velikog Prokopa, Hrvatska.
    Moj djed Savo i pradjed Tomo doselili su 20 godina prošlog stoljeća iz Boboljusaka u BIH.
    Pozdrav svim Pilipovićima.

  5. Nikola pilipović

    Moj pokojni otac je rođen u selu Rajnovci, oko25 km. južno od Bihaća, na Uni. Samo u toj kući je bilo 11 dece, moj deda Nikola Pilipović (ubijen sa još nekoliko Pilipovića od strane komšija, Muslimana) i baba Sava, devojačko prezime Novaković. Od te porodice još je Živa Ljuba Drljača, rožena Pilipović. Živi u seli Nakovo kod Kikinde. Ja sam slikar i o mom radu je pisano u većini knjiga o savremenom srpskom slikarstvu. Živim u Beogradu.
    Srdačan pozdrav
    Nikola Pilipović
    slikar