PAPIĆI (rodovi)
Prezime Papić nije rijetko kod Srba. Na prostoru bivše Jugoslavije pravoslavni Papići žive ili su živjeli u nekoliko desetina seoskih naselja, od Ljubomira kraj Trebinja do Aradca (Zrenjanin) i od Donjih Dubrava na Kordunu do Podvrške kod Kladova.
Prezime Papić nosi više srpskih rodova/bratstava. Prema predanjima, postojbina dvaju najbrojnijih rodova sa ovim prezimenom je stara Hercegovina. Papići koji slave Lučindan porijeklom su iz bliže okoline Nikšića[1], a njihovi prezimenjaci čija je krsna slava Jovanjdan iz sela Petrovića u Banjanima. U Petrovićima odavno nema Papića: poslednji su se odselili iz tog mjesta oko 1735. godine, nakon ubistva jednog Crnogorca koji im je, zajedno sa cuckim haramijama, oteo stoku.[2] Nešto ranije, sudeći po rodoslovu, doselio se od Nikšića u Koravlicu rodonačelnik tamošnjih Papića i njihovih rođaka u susjednom selu – Vlahinji.[3]
U nedatiranom Parohijskom letopisu Starog Aradca Papići se pominju kao „starosedeoci od preko sto godina“.[4] Aradčanin Vujadin Papić (1930) zna da njegov daleki predak, Hercegovac, nije došao „sa Čarnojevićem“ već pola vijeka kasnije. „U Aradcu je sada jedna porodica Papića, dve su otišle. Slavimo Svetoga Luku“, kaže starac. Rodonačelnik Papića iz Aradca doselio se, dakle, u to banatsko naselje oko 1740. godine. Pošto u Rodoslovu Papića iz Koravlice i Vlahinje nema pomena o njemu, može se sa sigurnošću reći da u Banat nije dospio iz bilećkog kraja no od Nikšića, i to preko Šumadije, gdje odavno (u Prijevoru kraj Čačka) ima „nikšićkih“ Papića.
Prvih decenija 19. vijeka dvojica Papića iz okoline Bileće (Koravlice i Vlahinje) napustila su zavičaj. Jedan se naselio kod Nevesinja, a drugi u Bosanskoj krajini.[5] Njihovo potomstvo nije brojno, kao ni Papići u bačkoj varošici Žablju. I žabaljski Papići (4 porodice) kažu da im je porijeklo hercegovačko, a krsna slava Sveti Luka. Predak im je protojerej Maksim Papić, koji se pominje u jednom zapisu iz burne 1848. godine.[6]
Pravoslavni Papići uvijek su dijelili sudbinu svoga naroda, a u prethodna dva vijeka ostavili vidan trag u srpskoj istoriji. Jedni su se, prema kazivanju Peka Papića iz Vlahinje, našli pod ustaničkim barjakom prilikom opsade Nikšića (1807), drugi u Vukalovića buni, 50 godina kasnije. U velikom Hercegovačkom ustanku (1875 – 1878), Rudinsko-bilećki bataljon od 900 boraca bio je pod komandom Šćepana Vukovog Papića.[7] Stotinaš u tom ustanku Petar Lalićev Šupić (1842 – 1918) pominje, u memoarskom spisu, pogibiju dva Miloša Papića iz Koravlice u istom danu (Bitka kod Moska 1875).[8] Brat jednog od njih (Miloša – Blagoja), Todor Bajov Papić, poginuo je kao bataljonski barjaktar u Prvom balkanskom ratu.[9] Iz bratstva Papića kod Bileće (Koravlica i Vlahinja) učestvovalo je u oslobodilačkim ratovima, 1912 – 1918. godine, nekoliko desetina ljudi, mahom dobrovoljaca – povratnika iz Amerike (preko 20), od kojih su sedmorica odlikovani Medaljom za hrabrost „Miloš Obilić“.[10] U Drugom svjetskom ratu poginulo je 26 Papića iz 15 domova u Koravlici i Vlahinji.[11] No, u tim mjestima nijesu se desili masovni zločini poput onog u Žablju. Među 666 stanovnika Žablja koje su, januara 1942. godine, ubili mađarski fašisti bilo je dvanaestoro Papića.[12]
POMENI PAPIĆA
Prvi pisani pomen Papića nije iz 1596. godine, kako tvrdi Ante Ivanković[13], već iz vremena pravoslavnog manastira Prevlake (srušen 1452). Savo Nakićenović u knjizi Boka navodi, između ostalog: „U susjednom Tivtu, omiljenom boravištu Agronove udovice Teute, u doba (…) pre- vlačkog manastira, i iza toga, imaju svoje ljetnikovce dvanaest vlasteoskih porodica kotorskih. Ondje su još spahiluci s dvorovima i s tamnicama kneževa (Conti) Perinovića, Marićevića, Lukovića, Tripkovića, Papića, Beskuća, Verona, od kojih neki, već izmakom 14. vijeka, pomogoše krnjiti vlast Miholjskog zbora“.[14] Da li su kotorski Papići bili katolici ili pravoslavci – ne može se tačno reći. Ne zna se ni gdje su se odselili. Prema nekim izvorima, Papići katolici u gradiću Supetru na ostrvu Braču starinom su iz Boke kotorske.
Krajem 17. stoljeća Papići doseljeni sa Kosova osnovali su selo Beloševac kod Kragujevca i istoimeno naselje nedaleko od Valjeva. U kragujevačkom Beloševcu Papići su davno izumrli, a njihovi bratstvenici u valjevskom Beloševcu uzeli su prezime Pejićanin.[15] Od Pejićana vode porijeklo beloševački Pejići, Babići, Jeremići, Maksimovići, Vidići, Nikolići, Lazići, Ilići i Joldžići. Svi slave Aranđelovdan.[16]
U jednom zapisu u Opštem listu manastira Ostroga iz 18. vijeka, pominje se izvjesni Stanoje Papić iz Petrića (zaselak Šobajića) kao čovjek od koga je ostroški iguman Stefan kupio vinograd, oko 1754. godine.[17] Iz istog je vremena lista (datirana 1754.) na kojoj je navedeno ime neplaćenog kaplara (desetara) iz sela Papića na Baniji: „Unbesoldeter Gefreite Maxim Annanic aus Papici“.[18] Davne 1768. godine u ovom naselju je bilo samo 15 kuća.[19]
POZNATI PAPIĆI
Šćepan Vukov Papić, zvani Serdar (Koravlica, 1832), znameniti hercegovački junak. U vrijeme Hercegovačkog ustanka (1875 – 1878) istakao se u borbama oko Trebinja i na zboru hercegovačkih glavara, na Cetinju, izabran za komandira Rudinsko-bilećkog bataljona, u čijem sastavu je bilo 9 četa. Pri opsadi Nikšića 1877. godine, predvodio je takozvane „dinamitaše“. Pošlo mu je za rukom da zauzme Mušovića šanac, poslije čega je došlo do pada grada. Njegovom je zaslugom Koravlica, 1878, pripala Crnoj Gori. Umro je u zbjegu pod planinom Sominom, 1915. godine, u vrlo teškim materijalnim okolnostima.[20]
Todor Bajov Papić (Koravlica, 1847), junak Hercegovačkog ustanka (1875 – 1878). Vojvoda Mašo Vrbica, prvi ministar unutrašnjih djela Knjaževine Crne Gore, smatrao ga je pouzdanim čovje- kom i slao ga u povjerljive misije hercegovačkim ustanicima 1882. godine. Učestvovao je u Prvom balkanskom ratu i poginuo, kao barjaktar Oputnorudinskog bataljona, u jurišu na Bardanjolt kod Skadra, 1913, u 66. godini života.[21]
Dušan – Duka Papić (Koravlica, 1873 – 1945), barjaktar Trećeg bataljona „Nikšićke“ brigade u Drugom balkanskom ratu, dobitnik više visokih odlikovanja. Obojica njegovih sinova (Radovan i Božidar) i četiri sinovca poginuli su za vrijeme Drugog svjetskog rata. Jedna ulica u Nikšiću nosi ime bratanca mu Milana G. Papića.[22]
Višnja Papić, rođena Bjelica (1857–1937), hrabra majka, udova iz Koravlice koja je, 1916. godine, pošla u komite sa četvoricom svojih sinova (Božom, Jeftom, Pavlom i Savom), da se bori protiv okupatora. (Vidjeti: Živko G. Vujović, nav. djelo, 46 – 50.)
Žarko J. Papić (Vlahinja, 1920 – Baljci, 1944), narodni heroj Jugoslavije.[23]
Mitar Papić (Vlahinja, 1908 – Sarajevo, 1988), istoričar školstva. Važnija djela: Stazama prosvjete i kulture (1966), Pelagić i o Pelagiću (1969), Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske okupacije (1972), Tragom kulturnog nasljeđa (1976), Istorija srpskih škola u Bosni i Hercegovini (1978).[24]
Limun – Mone Papić (Banja Luka, 1933 – 2003), novinar i publicista, unuk barjaktara Todora Papića iz Koravlice. Autor je tri i koautor dvije knjige. Nakon njegove smrti ustanovljena je nagrada „Zlatno pero – Limun Papić“, koja se svake godine dodjeljuje najuspješnijem sportskom novinaru Republike Srpske.[25]
Krsto Papić (Vučji Do, 1933 – Zagreb, 2013), filmski reditelj i scenarist, dobitnik nagrade za autorski opus i doprinos filmskoj umjetnosti (Grand Prix American) Međunarodnog filmskog festivala u Montrealu (2004)[26] te Nagrade „Vladimir Nazor“ za životno djelo (2006).[27] Poznatiji filmovi: Lisice (1969), Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj (1973), Tajna Nikole Tesle (1980), Život sa stricem (1988), Priča iz Hrvatske (1991), Cvjetni trg (2012).[28]
Savo Papić (Vučji Do, 1939), doktor stomatoloških nauka, profesor Univerziteta u Novom Sadu, brat reditelja Krsta Papića. Jedan je od koautora knjige Stomatologija za studente medicine (1983) i autor većeg broja značajnih naučnih radova, objavljenih u domaćim i međunarodnim časopisima.[29]
Žarko R. Papić (Sarajevo, 1947), naučnik, bivši profesor Američkog univerziteta u Parizu, sinovac narodnog heroja Žarka Papića. Objavio deset knjiga iz oblasti ekonomije i poli- tikologije. Početkom osamdesetih bio je ministar nauke i tehnologije u Vladi Srbije, a od 1986. do 1989. godine ministar za planiranje u Saveznom izvršnom vijeću.[30]
Žarana Papić (Sarajevo, 1949 – Beograd, 2002), sociološkinja, profesorica Univerziteta u Beogradu, sestra dr Žarka Papića. Objavljene knjige: Sociologija i feminizam (1989), Polnost i kultura (1997).[31]
Ljubiša Papić (Prijevor, 1952), redovni profesor Univerziteta u Kragujevcu i Politehničkog univerziteta u Valensiji (Španija), dopisni član Akademije inženjerskih nauka Srbije. Autor je tri i koautor šest knjiga.[32]
Radivoje Papić (Užice, 1952), istoričar, muzejski savjetnik u Narodnom muzeju Užice. Važnija djela: Svetlost nad Užicem (2010), Drinska divizija, Četvrti puk i Užičani u balkanskim ratovima 1912 – 1913. godine (2012), Užička vojska i Četvrti puk 1914. (Užice, 2014). [Vidjeti: www.nmuzice.org.rs]
Nada Tomović, rođena Papić (Dubrovnik, 1963), istoričarka, profesorica Univerziteta Crne Gore. Autor je knjige Rusija i srpsko pitanje u aneksionoj krizi u Bosni 1908 – 1909. godine (2008) i koautor udžbenika Kultura modernog doba (2011).[33]
Srđan Papić (Zrenjanin, 1977), pisac, dobitnik Šestoaprilske nagrade Beograda. Prvu zbirku priča, Nepremostive razlike, objavio 2001. godine. Proza mu je prevođena na sedam jezika: engleski, francuski, španski, mađarski, slovenački, makedonski i grčki.[34]
SELA I KRSNE SLAVE
U tabeli koja slijedi navedena su imena sela u kojima su Papići živjeli ili još uvijek žive i krsne slave nosilaca tog prezimena. Uz većinu toponima upisano je (u srednjoj rubrici) ime kraja ili naselja iz kojeg su se Papići doselili.
naselje | stari zavičaj | krsna slava |
Koravlica (Nikšić) | okolina Nikšića | Lučindan |
Vučji Do (Nikšić) | Koravlica, preselili 1930. | Lučindan |
Velimlje (Nikšić) | Banjani, pa Ljubomir[35] | Jovanjdan |
Crljenice (Pljevlja) | Banjani, Drobnjak | Jovanjdan |
Zbljevo (Pljevlja) | bivši Stanimirovići | Lazareva subota |
Vlahinja (Bileća) | okolina Nikšića | Lučindan |
Domaševo, Ljubomir (Trebinje) | Petrovići (Banjani), do 1735.[36] | Jovanjdan |
Šumići, Odžak (Nevesinje) | Banjani | Jovanjdan |
Bablja Glava, Odžak (Nevesinje) | Banjani | Jovanjdan |
Seljani (Nevesinje) | Koravlica | Lučindan |
Malo Polje (Mostar) | Banjani, srodnici Papića iz Šumića | Jovanjdan |
Romani (Kalinovik) | Banjani | Jovanjdan |
Šenkovići (Sokolac) | Vlahinja, odselio jedan u 19. v. | Lučindan |
Ravna Romanija (Sokolac) | Banjani | Jovanjdan |
Marevići (Čajniče) | Banjani | Jovanjdan |
Žune, Batkovići (Čajniče) | Banjani | Jovanjdan |
Trševine (Župa, Višegrad) | Banjani | Jovanjdan |
Ukrinica (Teslić) | nepoznat, sada desetak kuća | Nikoljdan |
Stratinska (Banja Luka) | nepoznat, sada desetak domova | Tomindan |
Dubrave (Glamoč) | nepoznat, 7 kuća do 1995. | Miholjdan |
Hasići (Glamoč) | nepoznat, 2. kuće do 1995. | Miholjdan |
Vitasovci (Novi Grad) | Hercegovina | Lučindan |
Trgovište (Novi Grad) | Hercegovina | Lučindan |
Demirovac (Kozarska Dubica) | nepoznat, jedna porodica | Đurđevdan |
Bijakovac (Kozarska Dubica) | ||
Papići (Sunja, Banija) | Banjani | Jovanjdan |
Donje Dubrave (Ogulin) | nepoznat, sada 5 domova | Nikoljdan |
Bučje (Priboj) | Banjani | Jovanjdan |
Kladnica (Sjenica) | Bučje, do početka 19. v. | muslimani od 1806.[37] |
Pranjani (Gornji Milanovac) | Bučje, do 1806.[38] | Jovanjdan |
Buar (Užice) | Bučje, do 1806.[39] | Jovanjdan |
Visibaba (Požega) | ogranak Papića iz Buara, 2. kuće | Jovanjdan |
Prijevor (Čačak) | okolina Nikšića | Lučindan |
Beloševac (Kragujevac) | Kosovo, izumrli[40] | Aranđelovdan[41] |
Noćaj (Sremska Mitrovica) | Hercegovina, bivši Drljevići[42] | Aranđelovdan |
Žabalj kod Novog Sada | Hercegovina | Lučindan |
Aradac (Zrenjanin) | okolina Nikšića, pa Šumadija | Lučindan |
Podvrška (Kladovo) | nepoznat, dvadesetak domova | Petkovica (Sv. Petka) |
Napomene:
- Ovdje nijesu pomenuta naselja u koja su Papići kolonizovani između dva svjetska rata i kasnije.
- Prije pola vijeka u većini sela, čija su imena navedena u gornjoj tabeli, Papići su bili malobrojni (1 – 5 kuća), a u Velimlju, Vučjem Dolu, Romanima i glamočkim selima danas ih nema. Iz glamočkih Dubrava i Hasića protjerani su 1995. godine.
- Svi dijelovi ovoga teksta su nezavršeni.
Podatke dali: Tomo Papić (Nikšić), Aleksandar i Bojan Papić (Beograd), Milosav i Vojislav Papić (Koravlica), Dragan Papić (Pljevlja), Božo i Dušan Papić (Luka – Nevesinje), Branko Papić (Malo Polje), Dragan Papić (Kalinovik), Jelena Papić (Sokolac), Radiša Papić (Marevići), Vlado Papić (Ukrinica), Mile Papić (Dragočaj), Miroslava i Branko Papić (Kozarska Dubica), Milica Papić (Demirovac), Željko Papić (Vitasovci), Velibor Papić (Prijedor), Nevenka Papić (Ogulin), Mihailo Papić (Pranjani), Miodrag Papić (Visibaba), Simeun Papić (Prijevor), Lazar Papić (Komanice), Dragoslav Papić (Mladenovac), Petar Papić (Noćaj), Miloš Papić (Žabalj), Vojislav Ananić (Senta), Aleksa Papić (Novi Bečej), Vujadin Papić (Aradac), Mihajlo Papić (Banatski Despotovac), Ranko Papić (Kladovo), Milivoje Papić (Podvrška).
Autor teksta Tomo Papić, profesor i bibliograf.
E-mail: [email protected]
Petrovići, selo nadomak današnje granice Crne Gore i Hercegovine[43]
Petrovići: manastir Kosijerevo, duhovno središte naroda Banjana i vučedolskog kraja[44]
Milosav Papić, jedan od najstarijih čuvara guslarske tradicije u Crnoj Gori[45]
Koravlica[46]
Selo Papići na Baniji[47]
Bučje, iza klisure Sućeska[48]
[1] Jevto Dedijer, Hercegovina (antropogeografske studije), SEZ, knj. XII, Beograd, 1909, 124 i 126.
[2] Andrija Luburić, Drobnjaci – pleme u Hercegovini, Beograd, 1930, 245. Vuk Šibalić, Stojan Karadžić, Drobnjak (porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo), Beograd, 1995, 323 – 324.
[3] Aleksandar V. Papić, Rodoslov Papića iz Koravlice i Vlahinje (neobjavljeni tekst).
[4] Jovan Erdeljanović, Srbi u Banatu (naselja i stanovništvo), Matica srpska, Novi Sad, 1992.
[5] Aleksandar V. Papić, nav. tekst.
[6]Građa za istoriju srpskog pokreta u Vojvodini (1848 – 1849), knj. 1, Naučna knjiga, Beograd, 1952, 83.
[7] Čedomir Baćović, Pomenik crnogorskih i hercegovačkih ratnika i prvaka, Nikšić, 1999, 152.
[8]Spomenica Hercegovačkom ustanku 1875. godine, Beograd, 1928, 114.
[9] Čedomir Baćović, nav. djelo, 151 – 152.
[10] Živko G. Vujović, Škole u donjim Oputnim rudinama 1904 – 2004, Nikšić, 2004, 41. i 53.
[11] Tomo Papić, Slovo o Papićima, Staze, br. 1, januar 2013, 11.
[12] Zvonimir Golubović, Racija u južnoj Bačkoj 1942. godine, Novi Sad, 1991.
[13] Ante Ivanković, Duvanjska prezimena, Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2001.
[14] S. Nakićenović, nav. djelo, CID, Podgorica, 1999, 71 – 72.
[15] Miodrag – Mile Nedeljković, Ko su Šumadinci?, Glas javnosti, 5. mart 2001.
[16] Ljubomir Pavlović, Kolubara i Podgorina, Valjevo, 1991. Vidjeti i prvo izdanje knjige (Beograd, 1907).
[17] Petar Šobajić, Bjelopavlići i Pješivci, CID, Podgorica, 1996, 65 – 66.
[18] Slavko Gavrilović, Građa za istoriju Vojne granice u XVIII veku, knj. II (Banska krajina XVII – XVIII vek), SANU, Beograd, 1997, 394.
[19] Isto, 699 – 700.
[20]Hamdija Kapidžić, Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine u XIX vijeku, Naučno društvo BiH, Sarajevo, 1956, 71.
[21]Isto, 131. Uporediti: Živko G. Vujović: nav. djelo, 40.
[22] Živko G. Vujović, nav. djelo, 37, 60 – 62. Slobodan Tomić, Spomenica odlikovanih lica iz Zetske banovine /Crne Gore, Stručna knjiga, Beograd, 1996.
[23]Narodni heroji Jugoslavije, knj. II, Beograd, 1975, 50.
[24]Pedagoška enciklopedija, knj. 2, Beograd, 1989, 169 – 170.
[25] Tomo Papić, nav. tekst. Nagrada „Zlatno pero – Limun Papić“ Draganu Novakoviću, Glas Srpske, 20. 12. 2007.
[26]Krsto Papić dobio Grand Prix American filmskog festivala u Montrealu, www.index.hr.
[27]Nagrada Vladimir Nazor, hr.wikipedia.org.
[28]Umro Krsto Papić, jedan od vodećih autora hrvatskog filma, Večernji list, 07. 02. 2013.
[29] Tomo Papić, nav. tekst.
[30]Biografije članova uredničkog vijeća Međunarodnog foruma Bosna, www.ifbosna.org.ba. Bosni prijeti ekonomski kolaps, Dani, broj 107, 18. jun 1999.
[31] Tomo Papić, nav. tekst.
[32]Ljubiša Papić, www.ains.rs.
[33] Tomo Papić, nav. tekst.
[34]Srđan Papić, www.booksa.hr.
[43] Foto: Miloica Ulić (Nikšić). Izvor: www.vijesti.me.
[44] Autor fotografije Goran Udovičić. Izvor: www.panoramio.com.
[45] Fotografija iz porodičnog albuma Milosava Papića (Koravlica).
[46] Foto: Aleksandar Papić (Beograd). Izvor: koravlica.com.
[47] Fotografija iz porodičnog albuma Vojislava Ananića (Senta).
[48] Autor fotografije Veroljub Kovačević (Beograd). Izvor: www.pdpobeda.rs.
OSTALI KORIŠĆENI IZVORI:
Mileta Vojinović, Pljevaljski kraj: prošlost i poreklo stanovništva, Pljevlja 1997.
Šematizam pravoslavne Mitropolije i arhidijeceze dabrobosanske za godinu 1882, Sarajevo, 1882, str. 87 i 88.
Dušan Nikić, Glamoč: naselja i stanovništvo, Geografsko društvo BiH, Sarajevo, 1989.
11. februar 2013. u 23:36
Nenad Papic
Ajde Papici javite se !!! Djurdjevdan …
22. april 2013. u 19:14
ZORAN PAPIC
U MLADENOVCU I SELU KOVACEVCU nas ima oko 40 kuca i slavimo JOVANJDAN.
22. april 2013. u 21:09
Šarko
Zorane, znate li odakle ste poreklom? Vi Papići, Radivojevići i Mikičići ste ogranci Mihajlovića.
12. novembar 2013. u 19:42
Gordana
jel mozete da mi date vas kontakt telefon. Papic iz Kursumlije
24. oktobar 2019. u 13:50
Bojan Papić
Bravo rode vi ste posle 1806. došli iz Bučija kod Priboja na Limu odakle je moj otac kao i oni u Pranjanima kod G.Milanovca i Sjenice i Buara sela kod Užica.Svi slavimo Jovanjdan ivodimo poreklo iz Bučija.
27. januar 2022. u 21:33
Bojan
Bravo rode vi ste posle 1806. došli iz Bučija kod Priboja na Limu odakle je moj otac kao i oni u Pranjanima kod G.Milanovca i Buara sela kod Užica.Svi slavimo Jovanjdan ivodimo poreklo iz Bučija.
28. novembar 2022. u 07:59
Milica
Bojane, prema nekim pričama starih, svi Papići koji slave Sv. Jovana su u krvnom srodstvu. Svi moji dragi Papići koji imate još neke informacije o našim precima i korenima, pišite mi na mail
[email protected]
28. februar 2014. u 14:12
Tomo Papic
Nenade, ovdje su podaci o Papicima iz meni dostupnih a paznje vrijednih izvora. Da bi tekst bio potpuniji, treba prelistati sledece publikacije:
1) Pavle Ivic, Milica Grkovic: “Decanske hrisovulje”, Novi Sad, 1976;
2) “Sematizam pravoslavne Mitropolije i arhidijeceze dabrobosanske za
1882. godinu”, Sarajevo, 1882;
3) “Sematizam Eparhije gornjokarlovacke”, Pancevo, 1883;
4) “Gornja krajina ili Karlovacko vladicanstvo (…)”, priredio Milan Radeka,
Zagreb, 1975;
5) Manojlo Grbic: “Karlovacko vladicanstvo (…)”, knjiga 1, Beograd, 2000;
6) Vladislav Skaric: “Porijeklo pravoslavnoga naroda u sjeverozapadnoj
Bosni”, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH (Sarajevo), XXX, 1918.
(Napomena: Ovaj broj casopisa GZM stampan je 1919.)
12. maj 2016. u 22:30
sinisa papic
zivim na Ravnoj Romaniji opstina Sokolac.Slavim Slavu Tomindan
17. jul 2017. u 01:53
Tomo Papić, Nikšić
SINIŠA, ako prelistaš “Šematizam pravoslavne Mitropolije i arhidijeceze dabrobosanske za godinu 1882”, Sarajevo, 1882, str. 87. i 88, vidjećeš da su, u poslednjoj četvrti XIX vijeka, Papići u Parohiji Glasinac slavili Lučindan, a njihovi prezimenjaci u Parohiji Košutica Jovandan. U prvoj od pomenutih podromanijskih parohija bilo je 25 sela, a u drugoj više. Dakle, Tvoji preci su, u međuvremenu, promijenili slavu ili prezime.
17. jul 2017. u 09:40
Milorad Bogdanović
Tomo, treba ovdje dosta oprezan biti, i ne 100% oslanjati se na njegovu tačnost. Ima nekoliko slučajeva gdje je pogrešno upisana slava jednog prezimena, za koje se tačno zna da tu slavu nikada slavili nisu. Da su slave i prezimena mjenjana, to je već poznato, ali ne baš u nekom većem broju, posebno na prostorima tadašnje d/b mitropolije. Ali, što se tiče samog Šematizma, kapa dolje. Malo je i danas pronaći ovako vrijedno delo.
22. februar 2018. u 16:22
Tomo Papić
PAPIĆI U HRVATSKOJ 1948. GODINE
Klisa (Osijek)) 4 (f. 1, pravoslavci, kolonisti iz Vlahinje kod Bileće),
Zdenci (Orahovica ) 21 (f. 4, ?),
Donja Subocka (Pakrac) 25 (f. 4, pravoslavci),
Papići (Kostajnica) 31 (f. 6, pravoslavci),
Strmen (Kostajnica) 2 (f. 1, pravoslavci),
Staro Selo Vrginmost) 33 (f. 8, ?),
Dubrave Donje (Ogulin) 34 .(f. 7, pravoslavci),
Mrkopalj (Delnice) 21 (f. 3, ?),
Senj 22 ( f. 5, katolici),
Prgomet (Trogir) 29 (f. 6, katolici),
Supetar (Brač) 37 (f. 9, katolici),
Murvica (Brač) 18 (f. 5, katolici).
Izvor: Leksik prezimena Hrvatske, JAZU, MH, Zagreb, 1976.
[Knjiga pisana na osnovu popisa stanovništva 1948.]
Informatori: Vojislav Ananić i Petar Demić
11. mart 2013. u 22:28
estavella
U hrvatskom Senju postoje Papici, ne znam kog su porekla, niti koja im je starina. Da li je bilo srpskih Papica u tom primorskom gradu i da li bi cak iako su hrvatskog porekla imali veze sa srpskim Papicima.
20. jul 2014. u 19:22
Miro Papić
Poštovana/i ,
senjski Papići vuku korijene od Papića iz Tomislavgrada.Inače u Tomislavgradu ili okolici ima oko 50 obitelji prezimena Papić i svi su katoličke vjere.Najbrojniji su u selu Vedašić. Po predaji starijih stanovnika prezime Papić je s teritorija Boke. lp. iz Zagreba
6. jun 2017. u 17:37
Nenad
Poštovani Miro,
možete da mi pišete na mail [email protected] imam nekoliko pitanja oko prezimena i porekla Papića.
Hvala
29. april 2013. u 09:59
Jovica Krtinić
Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’
PAPIĆI su se iz sela Petrovići, sa Banjana, doselili na Pošćenje, gdje su neko vrijeme živjeli, da bi se, sredinom 19. vijeka, sinovi Jola Papića odselili u okolinu Kolašina. Sada od pomenutog bratstva niko ne živi u Drobnjaku, pod ovim prezimenom. Od ovog bratstva su Savovići u Komarnici.
12. novembar 2013. u 19:45
Gordana
Niko nije pisao o Papicima koji su se doselili u Toplici.
Jedina smo Familija Papica u okolini Kursumlije i i´ma nas oko 25 clanova i slavimo slavu Sv.Jovana 20. januara.
12. novembar 2013. u 19:46
Bogdanka
Niko nije pisao o Papicima koji su se doselili u Toplici.
Jedina smo Familija Papica u okolini Kursumlije i i´ma nas oko 25 clanova i slavimo slavu Sv.Jovana 20. januara.
14. novembar 2013. u 14:51
Papic
http://www.youtube.com/watch?v=zUF1QyOl8ow
10. februar 2014. u 16:07
vojislav ananić
PAPIĆI su pobegli od Turaka, negde iz Drobnjaka. Pobegla su trojica braće: Milisav (1810) se naselio u Zaborku, drugi brat je otišao u Srbiju, a treći u Bučje. Tamo ih ima desetak kuća. Milosavljevi sinovi su Jovo, Nikola i Đorđe (1850). Đorđe je rođen u Zaborku, Milosav je došao u Crljenice oko 1851. godine. Đorđevi sinovi su: Mile, Sava i Milivoje. U 1. svetskom ratu u crnogorskoj vojsci bili su Niko i Vidoje.
IZVOR: Mileta Vojinović – Pljevaljski kraj, prošlost i poreklo stanovništva, 2008.
28. februar 2014. u 10:11
Papic
Da, Papici su u pljevaljski kraj doselili iz Drobnjaka, a u Drobnjake iz Banjana, tj. sela Petrovica. Sandzacke Papice kao doseljenike iz Drobnjaka pominje i Mile Pleskonjic (“Babine”, Prijepolje, 1997).
U tekstu mr Tome Papica ne pominju se Papici iz Komanice kod Mionice (slave Lazarevu subotu) i njihovi prezimenjaci iz sela Kovacevca kraj Mladenovca (slave Svetoga Jovana). Prvi su, prema nekim izvorima, dosli u mionicki kraj iz okoline Srebrenice, a odakle su doselili drugi – jos ne znamo.
O tome kako su se Papici iz Bucja (Priboj) selili prema Kladnici (Sjenica), pa prema uzickom kraju i Sumadiji pisao je Salih Selimovic. [Videti zbornik “Sjenicki kraj” (Beograd, 2004).]
12. februar 2014. u 15:00
vojislav ananić
IZVOR isti kao i prethodni, str. 220. (Hoćevina, Pljevlja) –
“Papići u Potocima u Zadublju su od Stanimirovića iz Zbjeva”.
28. februar 2014. u 10:54
Papic
Tacno! Papici u Zbjevu / Zbljevu kod Pljevalja bivsi su Stanimirovici. Dakle, nisu u srodstvu s Papicima iz pljevaljske Crljenice i onima iz Bucja, sela nedaleko od Pljevalja koje pripada opstini Proboj.
6. april 2015. u 09:49
Papic Nedeljko
https://www.youtube.com/watch?v=zUF1QyOl8ow
7. decembar 2015. u 23:51
Bojan PAPIĆ
Šta bi sa Papićima iz sela Bučije kod Priboja na Limu?
15. jul 2016. u 20:20
Tomo Papić
Papići iz Bučja su pomenuti. O njima piše profesor iz Priboja. Papiće iz Užica predstaviće istoričar Radivoje Papić. Dakle, svako o svojima.
30. avgust 2022. u 22:56
Voihna
U tabeli Toma Papića u tri kolone je upisano: stanište, mesto porekla i slava Papića. Međutim, podaci izgledaju kao da su pomereni po vertikali te nije jasno šta pripada istom (horizontalnom) redu. Bilo bi dobro da se u tabeli povuku i horizontalne linije kako bi se nedvosmisleno videlo na koje Papiće se odnose podaci u poslednje dve kolone, ili da se na drugi način tabela učini jasnijom.