Poreklo prezimena Ananić

27. februar 2012.

komentara: 52

TESTIRANI ANANIĆI NA SRPSKOM DNK PROJEKTU

Ananić

Haplogrupa: N2 P189.2

Poreklo:  Banija

Krsna slava: Đurđevdan

______________________

 

Prezime Ananić je poreklom sa Banije. O ovom prezimenu vredan prilog poslao nam je naš saradnik Vojislav Ananić. Njegovo istraživanje prenosimo u celini:

Srpsko selo Papići na Baniji (sada u Banovini) u Hrvatskoj, je matica svih Ananića. Odakle su i kad tu stigli, još uvek je nedovoljno utvrđeno. Po jednima su stigli zajedno sa Papićima iz sela Koravnica iz plemena Banjani (u korenu ima ona osnova „anani“, a kako je do toga došlo, ne zna se. Banjani su tada bili u Istočnoj Hercegovini i uglavnom su i gravitirali ka Bosni i današnjoj Hrvatskoj). Novom selu su dali ime Papići. Po nekima su grčkog porekla, kada je padom Pećke patrijaršije Fanara postavljala crkvene velikodostojnike. To se odvijalo u vreme Vojne Krajine.

Prvi pismeni pomen ovog prezimena nalazimo 1754. godine pod imenom Maxim Anannich, kaplar u austrougarskoj vojsci. Međutim, u rodoslovu Ananića se često pominju duhovna imena Ananije od kojeg imena je i izvedeno prezime, samo što je iz njega izostavljeno ono -ije.Ostao je koren reči Anan na koji je kasnije pridodat nastavak za srpska prezimena -ić. Znači, nije Ananije-Ananijev-Ananijević, nego ANANIĆ. Nešto kao Ilija-Ilijić-Ilić. Pominju se još i duhovna imena Atanasije, Mojsije, Sofronije, Maksim, Benedikt (nedavno preminuli arhimandrit manastira Ravanica u Vrdniku). Pošto se oni kao duhovnici nisu mogli ženiti (neki su bili u činu arhimandrita, npr. Ananije u manastiru Papraća još 1638.godine, zatim Ananije iz Fanare kao mitropolit zahumsko-hercegovački,itd), verovatno su neki od njihovih braća davali svojoj deci imena poznatih stričeva. Po kazivanju Manojla Grbića u „Karlovalčkom vladičanstvu“, baš taj mitropolit se pominje u obilasku nekih sela u Lici, na Baniji i na Kordunu. To je bilo u razmaku od petnaestak godina i nije isključeno da su Maksim i Ananije bili srodnici, možda braća, a možda stric i sinovac. To je bilo baš u vreme kada su se na području današnje Hrvatske uvodila prezimena. Obojica nisu bila stalno nastanjena u Papićima, jer je Crkva određivala mesto službovanja svojim ljudima, a Austro-ugarska vojska svojim. Sa Banije su se kasnije iz matičnih Papića mnogi iselili u Slavoniju, naročito oko Sl. Broda, ali, Đorđe Janjatović u svojoj knjizi „Srpska prezimena u Bosni“, pominje Ananiće u selu Trnjanji kod Dervente.

Negde oko 1920.godine, neki od Ananića su iselili u Vojvodinu, u selo Aleksandrovo kod Zrenjanina i u Banatsko Aranđelovo kod Novog Kneževca. Ima ih da su početkom 20. veka iselili u SAD, a u Kanadu oko 1950. godine.Što se KRSNE SLAVE tiče, pravi Ananići iz Papića sa Banije slave ĐURĐEVDAN, dok oni u Bosni slave Jovandan, a u Hrvatskoj Jovandan, pa i Mitrovdan (verovatno se neko „prizetio“ i prihvatio ženinu Krsnu slavu).

Ananića ima i u Zagrebu, ima ih verovatno da su postali i katolici, ali ih nakon „Oluje“ i „Bljeska“ ima danas širom Srbije, a i sveta.

KRSNA SLAVA: Đurđevdan (najčešće), Jovanjdan i Mitrovdan

_______________________________________________________

PRILOG:

Vojislav Ananić – Ananići

Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:

[email protected]
Pišite nam

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (52)

Odgovorite

52 komentara

  1. Vojislav Ananić

    Srpsko selo Papići na Baniji (sada u Banovini) u Hrvatskoj, je matica svih Ananića.Odakle su i kad tu stigli, još uvek je nedovoljno utvrđeno.Po jednima su stigli zajedno sa Papićima iz sela Koravnica iz plemena Banjani(u korenu ima ona osnova “anani”, a kako je do toga došlo, ne zna se.Banjani su tada bili u Istočnoj Hercegovini i uglavnom su i gravitirali ka Bosni i današnjoj Hrvatskoj.Novom selu su dali ime Papići. Po nekima su grčkog porekla, kada je padom Pećke patrijaršije Fanara postavljala crkvene velikodostojnike.To se odvijalo u vreme Vojne Krajine. Prvi pismeni pomen ovog prezimena nalazimo 1754.godine pod imenom Maxim Anannich, kaplar u austrougarskoj vojsci. Međutim, u rodoslovu Ananića se često pominju duhovna imena Ananije od kojeg imena je i izvedeno prezime, samo što je iz njega izostavljeno ono -ije.Ostao je koren reči Anan na koji je kasnije pridodat nastavak za srpska prezimena -ić.Znači, nije Ananije-Ananijev-Ananijević, nego ANANIĆ.Nešto kao Ilija-Ilijić-Ilić. Pominju se još i duhovna imena Atanasije, Mojsije, Sofronije, Maksim, Benedikt (nedavno preminuli arhimandrit manastira Ravanica u Vrdniku).Pošto se oni kao duhovnici nisu mogli ženiti (neki su bili u činu arhimandrita, npr.Ananije u manastiru Papraća još 1638.godine,zatim Ananije iz Fanare kao mitropolit zahumsko-hercegovački,itd),verovatno su neki od njihovih braća davali svojoj deci imena poznatih stričeva. Po kazivanju Manojla Grbića u “Karlovalčkom vladičanstvu”, baš taj mitropolit se pominje u obilasku nekih sela u Lici, Na Baniji i na Kordunu. To je bilo u razmaku od petnaestak godina i nije isključeno da su Maksim i Ananije bili srodnici, možda braća, a možda stric i sinovac. To je bilo baš u vreme kada su se na području današnje Hrvatske uvodila prezimena.Obojica nisu bila stalno nastanjena u Papićima, jer je Crkva određivala mesto službovanja svojim ljudima, a AU vojska svojim.Sa Banije su se kasnije iz matičnih Papića mnogi iselili u Slavoniju, naročito oko Sl.Broda, ali, Đorđe Janjatović u svojoj knjizi “Srpska prezimena u Bosni”, pominje Ananiće u selu Trnjanji kod Dervente.Negde oko 1920.godine, neki od Ananića su iselili u Vojvodinu, u selo Aleksandrovo kod Zrenjanina i u Banatsko Aranđelovo kod Novog Kneževca.Ima ih da su početkom 20.vekaiselili u SAD, a u Kanadu oko 1950. godine.Što se KRSNE SLAVE tiče,pravi Ananići iz Papića sa Banije slave ĐURĐEVDAN, dok oni u Bosni slave Jovandan, a u Hrvatskoj Jovandan, pa i Mitrovdan (verovatno se neko “prizetio” i prihvatio ženinu Krsnu slavu). Ananića ima i u Zagrebu, ima ih verovatno da su postali i katolici, ali ih nakon “Oluje” i “Bljeska” ima danas širom Srbije, a i sveta.

    14.4.2012. Vojislav Ananić,
    (prosv. radnik u inv. penziji,književnik
    i novin.saradnik u reviji “ISTORIJA”
    iz Beograda),
    Kej dr Zorana Đinđića 27/13
    24 400 S E N T A
    tel. 024-811-312
    Molim ako nešto znate kad su Ananići stigli na Baniju i odakle, kao i o poreklu samog prezimena, da me o tome obavestite.
    Srdačan pozdrav!

  2. miroslav markov

    *Poštovani gospodin Vojislav Ananić iz Sente spomenuo se u svom kratkom osvrtu o prezimenu “Ananić” na blagoupokojenog arhimandrita Benedikta i na “Ananiće” kod Slavonskog Broda (Hrvatska).
    *Ako mi je dozvoljeno, nadopunio bih također u kratkim insertima dokumentaciju prikupljenu tokom 15 godina a ponukan obiteljskim predanjem da su “Ananići” porijeklom Grci !
    *Istaživao sam u suradnji sa uvaženim gospodinom Aleksandrom Bačkom tu priču i ne možemo sa pouzdanošću utvrditi da je u potpunosti istinita. Možemo reći da se tokom generacija promijenilo činjenično stanje , tj. da se dodavalo ili oduzimalo u obiteljskoj priči i tradiciji o porijeklu prezimena i porijeklu dolaska “Ananića” u okolicu Slavonskog Broda – neki današnji tvrde da je prvotno prezime, navodno iz Grčke, bilo “Ananas”, ali to nisam uspio dokumentirati.
    ** Ono što je moguće naći u dostupnoj dokumentaciji ja sam prikupio i sada bih volio da se zainteresirani za rodoslovlja i zaljubljenici geneaologije uključe u rasvjetljavanje tih tamnih vremena jer pretpostavljam da dokumentacija negdje čuči prekrivena prašinom, ali da se nema volje da to vrijeme predočimo javnosti ili onima koji se smatraju dostojnim svojih predaka ma kakvi oni bili u to vrijeme, i unatoč tome što nam nisu ništa ostavili u nasljedstvo. Ja mislim da smo ih prevarili i grdno slagali, jer na pokopu kažemo “vječnaja pamjat!”, a onda na njih zaboravimo do parastosa. A puno se može naučiti ne samo o precima već i o načinu života, načinu privređivanja, trgovini, lingvistici, sociološkim fenomenima tadašnje društvene zajednice.
    ** U knjizi Slavka Gavrilovića:”Građa za istoriju Vojne Krajine u 18.veku” , pod datumom 23.07.1754. prvi put u istoriji spominje se prezime “Ananić” i to Maxim Annanich – unbesoldte gefreyte-aus Papich, dakle neplaćeni kaplar iz Papića. Ova tvrdnja ima svoje originalno uporište u dokumentu koji se čuva u mađarskom državnom arhivu (magyar orszagos leveltar).
    **Prvi spomen na “Ananiće “kao žitelje sela Trnjani kod Slavonskog Broda datira od 10.11.1780.god. Toga dana obavljeno je vjenčanje Mitra Ananića,žitelja trnjanskog, i Aranđije Odobašić, kćerke Janka Odobašića, žitelja topoljanskog, u Hramu slavnoga proroka Ilije u Topolju , od protojereja Teofana Pretića sa kumom Teodorom Mirosavljevićem, žiteljem trnjanskim.Originalni dokumenat čuva se u državnom arhivu hrvatske-podružnica Slavonski Brod u knjizi “Protokollы vыnčlemыhы prй epkpoi pakračkoй й eparhii podležaščei й bračevačkom protopopskomu predlu prinldležaščeй parohiй topolskoi”.
    ** Ostaje nam da razsvijetlimo dilemu da li su potomci ili rođaci Maksima Ananića umjesto plaće, jer je Maksim bio nepplaćeni kaplar, dobili u posjed zemlju u tek novoosnovanom selu Trnjani kod Sl. Broda projektovanom u 40.godini vladavine carice Marije Terezije, a potom da utvrdimo krvno srodstvo sa doseljenim Grcima i Cincarima u Slavonski Brod koje se zbilo, prema nekim izvorima 1769. godine, odmah po razaranju grada Moskopolja u Epiru, današlja južna Albanija.
    **Pretpostavke se čine logičnim jer su trnjanački Ananići preuzeli svetog Dimitrija za sveca krsne slave, koristili biblijska i grčka imena i ostaje nam istražiti vezu Ananića iz Papića i trnjanačkih Ananića kao i kasnije njihov odvojen razvoj u bračnim zajednicama sa novopridošlim Grcima i Cincarima iz Epira, kao i sa otoka Kipra.
    ** Ovoliko za početak – očekujem daljnju suradnju i pozdrav svima koji vole svoje korijene.

  3. Vojislav Ananić

    Vrlo je moguća ta teza da su ANANIĆI grčko-cincarskog porekla. I sam se u tome dvoumim.No, mislim da smo još mnogo ranije, hebrejskog porekla (“Srpska je kršćanska antroponimija kudikamo zastupljenija imenima starohebrejskog i grčkog imenskog repertoara poput: Aćim, Akcentije, Aleksije, Atanas (Tasa), Filotije,Andronik, Arkadije, Haralampije, Jevrem, Nikifor, Jeftimije (Jefta), Timotej, Todosije (Toša), Konstantin (Koča)…”-Petar Šimunović-Vjesnik o prezimenima, obj. 28.2.1999. Na osnovu toga je i moja primedba u vezi s prezimenom ANANIĆ – HANANIJA (hebrejski) – Ananija (grčki) – Ananije (crnogorski i istočnohercegovački/Banjani i Drobnjaci. Preko Vizantije, stiglo se možda i u cincarsko Moskopolje, pa otuda kad je grad pao, do Crne Gore (gde postoji ime ANANIJA) i Banjana u Istočnoj Hercegovini (gde je nakon pada Pećke Patrijaršije, Carigrad – Fanara postavio za mitropolita zahumsko – hercegovačkog Grka Ananiju). Odatle su kasnije selili ka Bosni (selo Trnjani kod Doboja, ka Baniji (selo Papići)i ka Slavoniji (opet ih je najviše u istoimenom selu Trnjani ali kod Sl.Broda)i u okolini Sl.Broda, pa i u samom Sl.BrodU. Po navedenim godinama,vidi se da su najpre doselili u Papiće na Baniji, pa onda u Slavoniju,a sećam se da mi je još pokojni deda pričao da imamo roda u Slavoniji.

    • miroslav markov

      **U povodu povijesnog datuma za sve Ananiće – 23.07.1754. imam potrebu da nadopunim poštovanog g. Vojislava i razjasnim njegovo napisanije da “ima Ananića u Slav. Brodu” – to je točna konstatcija, ali je izvor novijeg datuma, tj. Ananići su u gradu tek kao sudionici gospodarskog razvoja grada nakon WW2. Sav njihov obiteljski život i privredni uspjeh odvijao se u selu Trnjani (najveći zemljoposjednici), ugled obitelji (austrijski carski oficiri i od vojne komandature imenovani isplatitelji vojne rente) ali i prosvjetitelji. Ovdje mislim na lozu-izdanak Tome Ananića – učitelja, koji je sa svojim pozivom učitelja poslan u prosvjetiteljsku misiju u selo Novo Topolje i tu začeo novu granu koja postoji do danas.
      ** Iz dostupnih dokumenata iščitavam da je 23.06.1856. Toma-učitelj bio kum kao žitelj trnjanski, a već 02.11.1864. spominje se Toma-učitelj kao žitelj novotopoljanski i dalje sve podatke nalazim za njega i njegovo potomstvo opisano kao žitelje novotopoljanske – negdje je zapisano da su doseljenici iz Bosne osnovali 1715. godine selo Novo Topolje i posvetili svoju bogomolju slavnom proroku svetom Iliji 8kao i obližnju šumu-ilijanska šuma) u kojoj se služio grko-istočni obred nesjedinjen sa Rimom…..u novijoj hrvatskoj etnologiji problematičnim se doima neutemeljena tvrdnja o nekakvim Vlasima premda to nigdje u knjigama nije navedeno, a jedino se spominje grko-istočna crkva nesjedinjena sa Rimom što bi po današnjem riječniku značilo pravoslavni obred za razliku od grko-katoličkog obreda kojeg su donijeli naseljenici iz Galicije (po kojoj se kolokvijalno zovu Galicijani, a tek posljednjih desetljeća se opredjeljuju kao etničke skupine Rusina i Ukrajinaca) i taj obred se koristi u ovim područjima kasnije za 100 godina
      ** sinovi Tome-učitelja bili su Petar i Konstantin i zna se da je Konstantin preselio se u Bosnu u selo Svilaj…. daljnje informacije nisu bile tražene i nisu zapisane
      ** Ostaje enigma obitelji Petrović iz Novog Topolja za koju smatram da je, a ne mogu nigdje pronaći, grčko-cincarskog porijekla i da je među onih sretnih 186 preživjelih kataklizmu Moskopolja iz 1769. godine….postoje dokumenti da su Georgije i Eufemija Petrović imali 2 kćeri – Julijanu (udaje se za Jovana (unuka Tome-učitelja – 04.11.1901. i Katarinu (udaje se 29.07.1907. za Jovana ali sina Nikole Ananića iz Trnjana)…inače kod Ananića je bilo problematično što su imali uzak izbor imena…Jovan, Petar, Nikola..i tako unuk dobiva ime od djeda, sin od strica i sve ukrug pa se teško može složiti krvna veza, a k tome bilo je slučajeva “moja djeca”, “tvoja djeca” i “naša djeca”…supružnici su umirali mladi (za naše prilike) pa se udavalo i ženilo iz zajednice, ali po mom istraživanju nije bilo grijeha rodoskvrnuća samo problem istraživaču kod određivanja čije se ime nalazi pod potpisom isplatne rente za trnjansku satniju 09.10.1852. Nikola Ananić, – 11.05.1854. Jovo Ananić, – 31.12.1866. Tošo Ananić…
      ** ako bi posjetioci sajta imali izvore podataka iz ratnog arhiva u Gracu molio bih da mi se jave.

  4. miroslav markov

    ** Poštovani i veleuvaženi gospodine Vojislave ! Godinama pokušavamo proniknuti u ove za nas tajne, a koje to u stvari i nisu jer i u to doba bilo je nešto negdje zapisano-oskudno i pohranjeno tamo gdje to nikada nije ikoga zanimalo.
    ** Mene raduje da smo koristeći sadašnju suvremenu tehnologiju u mogućnosti razmijeniti dostupnu historijsku građu i UMREŽITI se sa drugima kojima je ovakva istina draža od uljepšavanja povijesti, pa i takve da se ne može sa sigurnošću tvrditi danas da si recimo “čistokrvan”, a otac tvog pradjede bio npr. Cincarin iz Šipiske…. Bitno je kako su ti takvi Cincari uspjeli pobjegavši od Ali-pašinih “čistokrvnih” podanika dogurali do tadašljih bankara svjetskih banaka… Prethodnici današnjih recimo Rotšilda… A mi, jadni, neznajući to tumaramo i dalje u “sumraku zbilje” … Pozdrav i očekujemo nove suradnike..

  5. Vojislav Ananić

    Treba nam samo neko ko je u mogućnosti i sa željom da zaviri u još uvek zatvorene arhive i deftere (zar je moguće danas, u ovoj euforiji demokratizacije da su za obične smrtnike nedostupni?). Jer, svaka vlast je vršila kakve-takve popise, ako ni za šta drugo, a ono bar zaradi poreskih obveznika ili vojnih popisnika.

    Ko zna, možda naših predaka ima i van Papića, Kozarske Dubice, Sl.Broda, Trnjana…? Pozivamo ih zato obadvojica, da se jave i uključe u portal “Poreklo”.Od toga svi samo možemo imati koristi.

  6. miroslav markov

    ** finis sanctificat media – veritas nos liberabit ! * in te domine speravi !

  7. miroslav markov

    *** POVODOM 23.07. DATUMA PRVOG SPOMENA PREZIMENA A N A N I Ć ČESTITAM SVIM NOSIOCIMA OVOG PREZIMENA OVAJ POVIJESNI DOGAĐAJ – PO MENI, SVAKO KO NOSI OVO PREZIME BEZ OBZIRA KOJU KRSNU SLAVU OBILJEŽAVA ILI JE UOPĆE NE SLAVI TREBA DA IZGOVORI – ” DOSTOJNO JEST, SLAVA I ČAST BITI OD RODA ANANIĆA OD KOJIH PRVI JE ZAPISAN MAKSIM “…tako uradismo na kirionu rekavši još ΑΞΙΟΝ ΕΣΤΙΝ, ΔΟΞΑ ΚΑΙ ΤΙΜΗ ΕΙΝΑΙ – TAKO NEKA BUDE – A MEN !

  8. Vojislav Ananić

    Da se ne ponavljam u pisanju, ali već sam pomenuo da je matica svih Ananića još u doba Austrougarske Monarhije, a kasnije i Jugoslavije, selo PAPIĆI na Baniji. Odatle su kretale dalje seobe Ananića preko Bosne – selo Trnjani između Dervente i Doboja, (o čemu govori i uvaženi gospodin Đorđe Janjatović u svojoj knjizi “Srpska prezimena u Bosni”), opet u Trnjane, ali ovog puta u Slavoniji. Napokon, i prvo pismeno pominjanje Maksima Ananića, kaplara u austrougarskoj vojsci – graničara iz 1754. godine, govori da je iz Papića. Pitanje je odakle su Ananići stigli na Baniju. Jesu li sa Banjana ili iz Drobnjaka (stara Istočna Hercegovina)odakle su seobe i gravitirale ka Primorju i ka zapadu. Ili su hebrejskog porekla:Hanan-Hananije-Ananije, koje je padom Pećke Patrijaršije i dolaskom crkvenih velikodostojnika iz Fanare (Vizantije), kasnije srbizirano. Mora to biti bar šturo negde zapisano u nekim arhivima ili turskim defterima, ako ni zbog čega drugog, a ono bar radi popisa poreskih i vojnih obveznika.Zato molim sve koji znaju nešto više o poreklu prezimena Ananić, da ostave svoj komentar. Bio bih im vrlo, vrlo zahvalan.

  9. Vojislav Ananić

    Indikativno je da su imena naših pradavnih predaka biblijska (na šta svi onomastičari ukazuju), od prvosveštenika i prvog slikara ANANIJE (sin Zorovavelja) i mnoga su religioznog karaktetra: Atanasije, Mojsije, Sofronije, Maksim…A poznato je i po Bibliji da je Heman imao 14 sinova, među njima i jednog HANAN(hebrejski: milostiv, a negde, vidovnjak), a grčki ANAN, a jedan od njih 14 HANANIJA (hebrejski: smiluj se, a po drugima, izdanak)a grčki ANANIJA. Znači, kad se na koren reči doda nastavak za srpsko prezime -IĆ, dobijaju se prezimena ANAN(ić) i ANANIJE(vić). Takođe, od jevrejskog imena JOHANAN (Bog se smilovao), preko grčkog imena JOANIS, nastalo je srpsko ime JOVAN. Hanan je po jednima danas Palestina, a po drugima Izrael, a u tim krajevima se i Hrist rodio i pojavio, a Ananije je bio prvi jevrejski prvosveštenik. Mnoga jevrejska (semitska) imena, koja su izvedena iz Biblije, su pretvorena na srpski način, npr. Danijel-Danilo, Mose-Mojsije, Atanas-Atanasije, Petar-Petronije…Srpska je kršćanska antroponimija kudikamo zastupljenija imenima starohebrejskog i grčkog imenskog repertoara poput:Aćim, Akcentije, Aleksije, Atanas (Tasa),Filotije,Andronik, Arkadije,Haralampije, Jevrem, Nikifor,Jeftimije (Jefta),Timotej,Teodosije (Toša),Konstantin (Koča)…Iz svega proizilazi, da je vrlo moguće da smo ovde, na Balkanu, mi ANANIĆI grčkog porekla, jer smo preko Vizantije svi Srbi primili i hrišćanstvo, još negde u 9.veku (po nekima i ranije),kao i dobar deo kulture (npr.vizantijsku školu u gradnji manastira – i pored Moravske škole – i oslikavanje fresaka i ikonopisanja…). Ne treba da nas zbuni niti sputava činjenica što su neki od predaka bili i episkopi i patrijarsi, jer su se kao sveštena lica mogli ženiti i imati decu, sve dok se nisu zamonašili. TOKOM 18. VEKA ONI SU SE POSRBILI i kao i svi Srbi, UZELI I SVOJU KRSNU SLAVU, preko koje, između ostalog,i pratimo naše korene.Tako u porodičnom stablu ANANIĆA odmah se iza Ananije, Maksima, Mojsija i Atanasija,javljaju prva srpska imena Ilija, Jovan,Đuro,Marko,Miloš…Interesantno,našu porodičnu ikonu Svetog Georgija, je nabavio još moj čukundeda Đuro na Baniji pre oko 160 godina.Deda Dušan mi je rođen 1899.godine,a njegov otac Đuro je ikonu kupio kad je imao nekih 40-50 godina, znači tokom 18.veka.Kad se pravi rodoslovno stablo,obično se između generacija uzima 25 do 30 godina, a moj unuk je u odnosu na mog pradedu Đuru 6-to koleno (znači opet ikona je stara negde 150-160 godina).Padom mnogih naši krajeva pod Turke, ulogu Pećke patrijaršije preuzimaju Grci i sada Carigrad postavlja naše velike crkvenodostojnike i to u Hercegovini, Slavoniji, Dalmaciji…Te vladike grčkog porekla nazivaju FANARIOTI. Među njima je bio i ANANIJE, vladika hercegovački, kom su pripadali i Papići na Baniji i gde se prvi put u pisanom obliku javlja Maksim Ananić, kaplar u austrougarskoj vojsci (graničar). Možda su bili braća, ili stric i sinovac, tek eto, od njih potičemo.Inače, kao arhimandrit pakrački, još 1628.godine javlja se ANANIJE.

  10. ja sam Zlatko Ananic iz Krusevca . Moj deda je poreklom iz Aleksandrova (Zrenjanin) pa je dosao u Ks . Tako da je moja porodica jedina sa prezimenom Ananic u juznoj Srbiji i time se ponosim … 🙂