Poreklo prezimena Aligrudić

27. februar 2012.

komentara: 7

Prezime Aligrudić, prema predanju koje se neguje u bratstvu Aligrudića, potiče od pretka kome je ime (ili nadimak) bilo Grudo. On je imao još dva brata, koja su se zvala (ili imala nadimke) Šiko i Bojo. Grudo i Šiko su se po predanju doselili u Zetu iz mesta Grude u Hercegovini u 17. veku. Sva kazivanja govore da se predak Aligrudića morao seliti iz svoje postojbine, a dva su moguća razloga za to: bežanje od osvete zbog ubistva i pretnja turske sile. Grudo je kao mlad dobrovoljac bio u četi koja je presretala turske karavane, isticao se u borbama u kojima je ispoljavao veliku hrabrost, ali kao najmlađem u četi nisu mu pripale zaslužene ratne nagrade. Zbog toga je došlo do svađe i oružanog obračuna Gruda sa četovođom, kojeg je Grudo ubio. Posle takvog čina sledila je po tadašnjem običaju osveta ili preseljenje porodice u drugo, tj. nepoznato mesto, kao i promena imena i prezimena muških glava da bi se izbegla dalja osveta i prolivanje krvi.

Po drugoj verziji događaja, Turci su zbog napada na njihove karavane i pogibije pretili i spremali osvetu. Zbog toga je Grudo sa braćom Šikom i Bojom morao napustiti rodne Grude i Hercegovinu. Doselili su se prvo u Ćepetiće, u Lješanskoj Nahiji. Dvojici starije braće zbog moguće osvete i odmazde Lješnjani nisu dozvolili da se nastane u Nahiji pa su morali seliti dalje. Tako je pre 1700. godine Grudo došao u Zetu, u Balabane. Tu su mu dali ime ili nadimak Grudo po mestu odakle je došao, te tako nastaje novo prezime Aligrudić.

Drugi od braće Šikman-Šiko doselio se u Ponare, a verovatno po tom imenu začinje se novoprezime Šikmanović. Treći i najmlađi od braće Bojo bio je tada dete. Ostao je u Lješanskoj nahiji (Ćepetiće), kada jeodrastao uzeo je novo prezime Bojanić (stari Aligrudići kažu: po imenu). Neka predanja govoreda je Bojo uzeo prezime po Bojanićima kod kojih je živeo i imao njihovu zaštitu, pa se iz zahvalnosti za pomoć i pažnju koju su mu Bojanići posvetili prozvao Bojanić. Sva kazivanja po predanju govore da postoje rođačke veze između Aligrudića, Šikmanovića i Bojanića. Često su se ranije obilazili i pomagali i rođačke veze su bile vrlo prisne do 60-tih godina XX veka, posebno Aligrudića i Šikmanovića. Kada se ženio koji Aligrudić, barjak je nosio Šikmanović ili Bojanić, redosled se znao i poštovao na muškim svadbama i kod druga dva bratstva. U vreme gladnih godina bratski su pomagali jedni druge. Na sahrani, pripadnici ova tri bratstva ne izjavljuju saučešće jedni drugima, već odaju poštu preminulom i u redu za ožalošćene primaju svi saučešća. Aligrudići su se bratili i sa bratstvom Vukovića iz Balabana do pre nešto više od 30 godina.

Krsno ime-slava Aligrudića i Šikmanovića je Sveti Nikola (Nikoljdan), Bojanići su prvo slavili Nikoljdan, sada slave Petkovdan, a poslužuju Nikoljdan. Kako kaže živo predanje u bratstvu slično su objavili etnolog Andrija Jovićević i istoričar Pavle Radusinović, neki njihov predak, zvani Nikola, dobio je nadimak Alija, pa su kombinacijom tog nadimka i mesta porekla Grude (Hercegovina) dobili prezime Aligrudić. Ako Nikola (Alija) kod Aligrudića nije znan kao Grudo onda je i rodoslov Aligrudića skraćen za jedno koleno (pas), što nije bilo moguće utvrditi pouzdano. Po predanju i kazivanju starom više od 300 godina, koje je prenošeno sa kolena na koleno, ne postoje niti su postojale rođačke veze bratstva Aligrudić sa bratstvima Vukićević, Mustagrudić, Vučine kao i sa bratstvom Vučinić.

IZVOR: Knjiga “Bratstvo Aligrudića iz Zete”, Milorad Mića Aligrudić

KRSNA SLAVA: Sveti Nikola

POZNATI: Slobodan Aligrudić, glumac; Miloš Aligrudić, političar

Poštovani,

ova stranica je u pripremi.

Pozivamo vas na saradnju.

Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).

Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.

Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.

Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:

[email protected]
Pišite nam

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (7)

Odgovorite

7 komentara

  1. HERCEGOVAC 101%

    Dobar dan,pažljivo sam pročitao ovaj članak i konstatovao da je kontradiktoran.Gospodin koji je pisao knjigu o svom prezimenu pobrkao je lončiće i ceo svoj rod odveo u sunovrat što se porekla tiče.Kao prvo predanja o doseljvanju u Zetu iz Hercegovine je čista glupost,zato čto se zna i naučno je dokazano da su stanovnici plemena Grude osnovali istoimeni grad u Hercegovini.Oni su te krajeve počeli naseljavati posle Morejskog rata u 17-om veku.Prema tome Aligrudići jedino mogu biti poreklom iz plemena Gruda koje je oduvek bilo u sastavu Zete kasnije Crne Gore i odatle su došli u Balabane kod Podgorice.A ne nekakva lažibajka o poreklu iz Hercegovine koja se ne može naučno podkrepiti a u ostalom logično bi bilo da si iz Plemena Gruda preko Zete došli u Hercegovinu.Suma sumarum Aligrudići poreklomiz plemena GRuda .

    • Nikola Aligrudić

      Dajte neki detaljniji podatak o ovome ako imate ili mi pišite na [email protected]

    • Neko,tamo daleko

      Velikim dijelom komentara se slazem sa vama.Nema logike da su doseljeni iz hercegovackih Gruda kada su im malisorske Grude sat vremena hoda.Ali to ne znaci da su albanskog porijekla iako oni ocigledno imaju neku fobiju od toga pa se hvataju za Hercegovinu.Prezime je neka slozenica koja samo ukazuje na geografsko poreklo te porodice,tj da ih je turska administracija registrovala kao doseljenike iz Gruda. Bilo bi sjajno da se neko od Aligrudica testira.Nesto imam osecaj da ce im haplogrupa biti slovenskog (citaj: srpskog) porekla i da bas kao Klikovci pripadaju rodu Tihomira koji su morali da napuste predeo Gruda usled ekspanzije Albanaca u tom kraju.
      Inace sama rec gruda je slovenskog porekla i dobro se zna sta oznacava u nasem jeziku.Mislim da su originalni naziv tom reonu dali upravo Tihomiri a da su ga kasnije prisvojili naseljeni Albanci i uzeli ga kao naziv plemena.Postoji i vise naseljenih mjesta sa tim nazivom oko Skadarskog jezera gdje se zna da su bile jake slovenske naseobine.Pored hercegovackih Gruda naselje sa ovim imenom postoji i u Bjelopavlicima kao i u zaledju Dubrovnika.Sve kada se sabere naziv Gruda itekako prati teritorije na kojim su zivjeli Sloveni.

      • Mića

        Zetska Baština – feisbuk
        SJEĆANJA I SVJEDOČANSTVA KOJA NE BLIJEDE

        Dugo vremena nosio sam u sebi želju da ostavim pismeni trag o bratstvu Aligrudića, kako bi se o njemu više znalo, a sačuvali od zaborava mnoge ličnosti i događaji iz njegove prošlosti. Drugi o nama zapisaše – Aligrudići su ljudi iz naroda i za narod!
        Za Aligrudiće su tradicija, skromnost i moral bili i ostali najveće bogatstvo i osnova života, sve se da zaboraviti, ali pravi ljudi i valjana-ljudska djela vječno žive.
        Pored ovih zapisa na osnovu usmenog predanja, o porijeklu bratstva Aligrudića nema istorijskih dokumenata ili drugih pismenih tragova. Zato je pisanje rodoslova našeg bratstva veoma složen i odgovoran posao. U nedostatku pisanih izvora, priziva se kolektivno sjećanje, koje može biti i varljivo.
        Smatram da su ovi moji zapisi vjerodostojni po predanju valjani i da ne protivreče zapisima poznatih istraživača Zete. Aligrudići žive od početka 17. vijeka ili prije 1700. g. u Zeti pa je ona za njih pravi zavičaj. Stoga se ponose što su iz ovoga znamenitog kraja gdje su duboki nacionalni, državotvorni i kulturni korijeni našega naroda.
        O porijeklu svoga bratstva Aligrudići čuvaju predanje, koje se prenosi sa koljena na koljeno. Pored toga, u rodoslovnoj knjizi sam citirao poznate istraživače Zete: Andrija Jovićević; Ilija – Peko Peličić; Pavle Radusinović; Rade Stamatović; i Uroš Gardašević; zapisali su podatke o porijeklu ovog bratstva. Ranija istraživanja su svježija za pamćenje, a time i vjerodostojnija od nekih današnjih mišljenja. Recenzija i prikazi eminentnih stručnjaka su mjerodavna naučna kritika, a objavljeni su u novine: Glas Zete (broj 25); Borba (24.02.2000.g.); Novosti – Enigma (08.06.2001.g.); Politika (24.06.2000.g.); Internet stranica – Poreklo prezimena Aligrudić
        ALIGRUDIĆI POZNATI I BIRANI U ZETI I VAN ZETE

        Aligrudiće krase ljudske osobine, iskrenost, znanje, harizma i dobročinstva – tradicija predaka se nastavlja.
        MIJAT JOVANOV, glavar rišćanski – predvodnik Zete i Pravoslavne opštine golubovačke (pismo iz Zete poslano Visokopravosvještenstvu u Srbiji) i tekst (Glas Crnogorca br. 1) oba iz 1873.g; njegovi djed Božo i otac Jovan dali su značajnu svotu dukata kada su Zećani od Turaka otkupili vladiku Danila; njegov sin Pavle poklonio je crkvi 15.5 rala (oko 3 hektara) zemljišta.
        BLAGO NIKOV, član i sekretar Trgovačkog udruženja u Podgorici (1921.g.).
        RAKO PAVLOV, predsjednik Lovačkog drustva “Zeta” i delegat u skupštini Lovačkog saveza CG, predsjednik savjeta – odbora u Osnovnoj školi “Milan Vukotić”.
        TOMO PAVLOV, član udruženja pomorskih kapetana, strojara i inženjera CG.
        PETAR – TAŠO PAVLOV, predsjednik Fudbalskog kluba “Zeta”; komandir teritorijalne odbrane Zete; član udruženja pomorskih kapetana, strojara i inženjera CG; njegova supruga Persa odlikovana je francuskim odlikovanjem – VITEZ.
        SAVO VELIŠIN, član udruženja agronoma i tehničara CG.
        PETAR ZAKOV, predsjednik Prosvjetnog društva “Obod” Zeta (1923.g.); predsjednik Opštine Trstenik i počasni građanin.
        VASO IVOV, predsjednik Opštine Donja Zeta; elektrotehnička škola u Podgorici nazvana i nosi ime “Vaso Aligrudić”; njegovim imenom nazvano je KUD Balabani.
        ĐORĐIJE ARSOV, predsjednik Fudbalskog kluba “Zeta”.
        RADOMIR PEKOV, komandir teriorijalne odrbane Zete.
        VELIŠA SAVOV, član udruženja ortopeda CG i evropskog udruženja ortopeda i traumatologa.
        SLOBODAN PETROV, glumačka nagrada festivala Jugoslovenskog alternativnog teatra – FJAT, nazvana je imenom Slobodana Aligrudića; dobitnik je Specijalne Sterijine pozorišne nagrade; folklorni ansambl iz Zete nazvan je njegovim imenom.
        RANKO SVETOZAROV, predsjednik KUD-a “Vaso Aligrudić”; predsjednik Skupštine saveza “Sport za sve” Bar.
        MLADEN ŽARKOV, predsjednik udruženja poljoprivrednika Zete; predsjednik školskog odbora u osnovnoj školi “Milan Vukotić”.
        VIDAK DRAGOV, predsjednik društva ekonomista Titograda – Podgorice i član društva ekonomista RCG.
        ALEKSANDAR MILENKOV, član uprave Fudbalskog kluba “Zeta”.
        ALEN JAGOŠEV, umjetnik (živi, radi i stvara u Danskoj) izložba radova objavljenih pod nazivom “Metamorfoze paradigmi”, imao je više izložbi u Danskoj, Srbiji i …
        MILOŠ SLOBODANOV, potpredsjednik i počasni član Parlamentarne skupštine savjeta Evrope (PSSE).
        MILORAD – MIĆA RAKOV, predsjednik KUD “Vaso Aligrudić”; predsjednik Sindikata društvenog standarda; predsjednik Organizacionog odbora Zete i Tuzi; predsjednik Koordinacionog odbora 16 mjesnih zajednica Zete; član predsjedništva i delegat u Lovačkom savezu CG; predsjednik UO udruženja građana Sabor Zete; predsjednik inicijativnog odbora za formiranje punopravne opštine Zeta.
        Više u rodoslovnoj knjizi – BRATSTVO ALIGRUDIĆA IZ ZETE

        Slike:
        -prof. Vaso Ivov Aligrudić, elektrotehnička škola u Podgorici je nazvana njegovim imenom
        -Spomen ploču (Slobodanu Aligrudiću) postavila Kulturno prosvjetna zajednica (KPZ) Podgorica
        -poštanska markica sa likom Slobodana Aligrudića
        -Knjaz Nikola i Mijat Aligrudić,Zapisi o Zeti, str. 344 (I-P P)
        -Mijat izgradio dvije kule, ovu na slici je naslijedila porodica Slobodana Aligrudića

        *) Istoričar dr Pavle Radusinović (Stanovništvo i naselja Zetske ravnice, str. 70 i 76). Popis – 17. Nikola Marković (5 članova porodice,– Popis stanovništva Dubrovačke Republike 1673 g). Arhiv – Šundrica /str. 429 Mislim da je dr Radusinović u istraživanju koristio i arhivsku građu.
        Ako je Nikola otac (vjerovatno su u njegovom domaćinstvu popisani i sinovi) Grudov, Šikov i Bojov, oni su po istraživanjima-predanju u Zetu doselili davno, početkom XVII i prije 4 vijeka (od 1600-1620. g – prim. Autora) ili prije 1700. godine.
        Drugačija hronologija seobe je kod Istraživača Uroša Gardaševića, on smatra-kaže da je Nikola Marković sa Cetinja preselio u naselje Gruda (Dubrovnik), a njegovi sinovi iz Gruda u Ćepetiće (Lješanska Nahija), a odatle u Zetu.

        • Ivan Veličković

          Petar Zakov Aligrudić, jeste bio predsednik opštine Trstenik, tačnije predsednik Sreskog narodnooslobodilačkog odbora Trstenik 1945. godine, ali ne i počasni građanin.
          Molim kontakt sa Mićom Aligrudićem radi razmene i provere nekih podataka o Petru.
          Srdačni pozdravi,
          Ivan Velićković iz Trstenika

          • Mića

            Poštovani Ivane,

            Moj otac i Petrov-Petkov otac su braća od strica, jedna kuća u to vrijeme. Petko je umro i sahranjen u Beogradu, iz oproštajnog govora sam tada kao mnogi iz Zete prvi put čuo da je moj po bogu rodoslovni brat Petar bio predsjednik opštine (u to vrijeme kako kažete sa nazivom SNOO Trstenik ) i počasni građanin. Za navedeno ne posjedujem zvanična dokumenta, ako Vi imate možete mi poslati na meil.

            Moj mail je: [email protected]

            Hvala i ljudski pozdrav od Miće

          • Mića

            Poštovani Ivane

            Moj i Petrov djed su braća, nekada jedna kuća – porodica. Po rodoslovu smo braća – bliži rod ( treće koljeno – pas ). Petar je umro 1979. g. i sahranjen u Beogradu. U oproštajnom govoru mnogi Zećani i ja, prvi put smo čuli da je živio i bio predsjednik opštine ( kako kažete SNOO )Trstenik i počasni građanin. Poznato mi je da je Petar bio na službi u Makedoniji, Kosovu i Metohiji i Beogradu, za Trstenik sam saznao na njegovoj sahrani.

            Drugih dokumenata nemam, ako Vi imate nešto o Petru, možete mi poslati na mejl: [email protected]

            Hvala i ljudski pozdrav od Miće.