Поштовани,
позивамо вас на сарадњу.
Пошаљите нам свој прилог, све што знате о овом презимену на основу усменог предања или цитирањем навода из књигa (наведите којих) или оног што је већ објављено на осталим интернет сајтовима (напомените којим).
Обавезно напишите и коју крсну славу славите и подручје у којем се ово презиме појављује.
Наведите и име познате личности (где је рођен-а, чиме се бави), која носи ово презиме.
Ваш прилог оставите у коментару или пошаљите на и-мејл:




27. фебруар 2013. у 00:36
Милодан
Антонићи:
Према књизи Љубомира Љубе Павловић „Антропогеографије ваљевске Тамнаве“, издање 1912. године:
Место живљења-доба досељавања-области и места одакле су досељени-Крсна слава-напомена:
-Зукве, прва половина 18. века, Осечина у Подгорини, Јовањдан.
-Новаци*, стара породица, Ђурђиц.
*Антонића је мало у Новацима, углавном су се иселили у Купиново, где их данас има више кућа.
-Докмир, друга половина 18. века, Осеченица у Колубари, Ђурђевдан.
-Трстеница, друга половина 18. века, Оглађеновац у Подгорини, Ђурђевдан.
-Ћуковине, друга половина 18. века, Шљивова у Рађевини, Никољдан.
-Љутице, друга половина 18. века, Бастав у Рађевини, Ђурђевдан.
-Коцељева, после 1827. године, Бресница у Тамнави, Јовањдан, купили имање и сишли.
21. фебруар 2015. у 13:49
иван
Odakle poticu Antonici koji slave Petrovdan? 🙂
21. фебруар 2015. у 18:47
Милорад Богдановић
Антонићи који славе Петровдан спомињу се 1882. године у митрополији дабро-босанској само у парохији Бочац код Бањалуке. Иначе, ово презиме, тога времена, славило је 12 различитих слава.
Петровдан славе и Антонијевићи из парохије Приједор који су се доселили из Тимара средином 19. вијека. И Антонијевићи као и Антонићи, не спомињу се више нигдје. Вјероватно да је њихово заједничко поријекло било негдје између Мркоњић Града и Кључа, тј. Змијања.
21. мај 2017. у 21:46
Marinko Antonic
Antonići u parohiji Bočac kod Banjaluke slave krsnu slavu Časne Verige, a ne Petrovdan
11. август 2022. у 10:44
B
Pa sta su Časne Verige pobogu?! Časne Verige i jesu povezane sa sv Petrom….
8. јун 2014. у 21:56
bogdan
Antonici sa Romanije slave Mratindan,Sv. kralj Stefan Decanski. Na Romaniju,tacnije u Bogovice su dosli iz Crne Gore. Na Ravnoj Romaniji su Antonici koji vode porijeklo od Boje( pa ih stari ljudi jos zovu Bojici, mada su zadrzali prezime Antonic) .Od tih Antonica je bio i Austrougarski sampion u rvanju Simo (Bojic) Antonic.
29. јануар 2019. у 20:51
Миленко Антонић
Поздрав Богдане,
Ја имам скоро исте податке као што их имаш и Ти.
Слиједи оно у чему је разлика:
Антонићи, који славе Мратиндан/ Стефана Дечанског су из Подмједеника. То је романијско село са јужне стране Романије.
Кад су се подјелили нисам сигуран, али би могло бити 1800 и неке. Наиме Турци су убили дјете Обрена, које је чувало овце, а онда су тог истог Турчина стигли његови стричеви (или браћа) и објесили га на граници Сокоца и Пала, изнад Боговића. (Радовићи кажу да се то мјесто и сад зове ОБЈЕШЕНА БУКВА) Онда је Лазо/Лазар узео презиме Лазић а Бојо је узео презиме Бојић да би заварали траг.
Мислим да више нико не живи у Боговићима. Слободан је задњи живио, док су се Илијини синови давно одселили. Земљу нису продали.
Скоро да је исто и Подмједеником. Још се димњак пуши само у једној кући.
За ове с Романије не знам много.
Знао сам за ток рвача, али нисам знао да се зове Симо. Фала ти на тој информацији 🙂
Ако си Антонић онда смо рођаци 🙂
Поздрав
Миленко
2. март 2015. у 18:56
Stanko
Pozdrav svima! Moji Antonici su poreklom sa Zmijanja, podnozje planine Manjace, selo Sljivno SO Banja Luka… Krsna slava nam je Sv. Jovan Krstitelj, a zavetna Sv. Prorok Ilija… Sezdesetih i sedamdesetih godina proslog veka od strane tadasnjih vlasti i JNA citav prostor Zmijanja je raseljen zbog toga da bi se napravio vojni poligon… Vec otprilike oko 50-ak godina nastanjeni smo u Sremu, tacnije okolina Sremske Mitrovice gde je glavnica stanovnistva sa Zmijanja doselila gde i dan danas zive i rade… 🙂
29. март 2018. у 22:38
Simo
Djevojacko prezime moje majke je Antonic bili su raseljeni sa manjace slave Djurdjevdan i imamo familiju po sremu
2. август 2023. у 13:49
Vesna Antonić
Imte je i po Beogradu i dalje u Srbiji, nisu svi Antonići raseljeni sa Manjače samo u Sremu.
12. децембар 2023. у 22:30
ĐURO
Moj pradjed Rajko Antonic je u isto vrijeme sa Zmijanja doselio u Gradisku i slavimo Đurđevdan.
4. април 2025. у 16:52
Rajko
Pozdrav Đuro. Mi smo porijeklom iz Donjeg Vakufa, i najviše nas je sad u Gradišci. Krsna slava je sv. Nikola.
11. јануар 2026. у 01:21
Sinisa
Pozdrav za sve Antonice, dragi Stanko zelim da se nadovezem na tvoj prilog.
I mi smo Antonici zmijanjskog roda, slavimo Sv. Jovana Krstitelja i moj otac je rodjen u selu Sljivno na Manjaci ali su se radi nesretnih desavanja posle drugog svetskog rata i iseljavanja stanovnistva sa tog podrucja, a radi otvaranja vojnog poligona kao sto si i ti naveo (tenkovsko bojevo gadjanje na brdu “Stazbenica” gdje su moj otac i njegova braca kao djeca cuvali stoku), odselili pod Kozaru, tacnije na podrucje opstine Kozarska Dubica gdje su kupili imanje i nastanili se u selu Sreflije. Istina je da su mnoge porodice otisle i u Srem gdje su i danas nastanjene. (Lacarak, Sremska Mitrovica..)
U selu Sljivno jos uvijek postoji groblje gdje su nasi preci sahranjeni, a i bunar mog djeda Djordje i njegove brace Jove i Prokopije se takodjer nalazi tamo gdje je bilo i imanje .
Ja sam poceo da istrazujem malo dublje nasu biografiju i dosao sam do podataka da porijeklo nase porodice vodi jos iz Stare Crne Gore koji su sklanjajuci se od turaka, preko Gacka i Bilece stigli do Visokog u centralnoj Bosni, sto je bio tipican put prilikom seobe naroda iz krsnih krajeva ka unutrasnjosti Bosne i te migracije su isle uglavnom starim karavanskim putevima.
Naseljavanje na Manjaci dogadja se u 16-om vijeku sto svrstava nasu granu Antonica u red najstarijih srpskih porodica koje su naselile zmijanjsku visoravan jos pre velikih migracija pod vodstvom Arsenija Carnojevica tako da su te seobe u rano tursko doba pridonijele da su Antonici imali privilegiran status pod nazivom “filuridzija” ili “martolosi” (vlasnici stoke sa posebnim povlasticama) i to im je omogucilo da zaposjednu velike posjede na planini te nikada nisu imali status klasicnih kmetova.
E sada se postavlja pitanje kom plemenu pripadaju Antonici, jer u ta davna vremena to prezime jos nije postojalo nego se kasnije po nekom pretku koji se najvjrovatnije zvao Antonije prezime preuzelo. S obzirom na slavu Jovanjdan, poreklo se veoma vjerovatno suzava na dve kljucne oblasti, jedna je oblast “Banjana” koja je jedna od najvecih crnogorsko-hercegovackih plemena koji su u 16. i 17. veku naseljavali Bosnu ili se radi o oblasti “Cuce” koji su takodjer izvoriste mnogih zmijanjskih rodova.
Na nama je da istrazimo tu misteriju i saznamo tacno odkuda poticu nasi preci i gdje su nam korijeni.
Neka nam je Bog na pomoci da saznamo istinu, mene to izrazito interesuje.
Lijep pozdrav
Sinisa Antonic
11. јануар 2026. у 10:22
Јовица Кртинић
Поштовани Синиша, најбољи начин да сазнате најстарије порекло јесте генетичко тестирање. Следеће недеље ће почети наша новогодишња акција тестирања уз знатан попуст па Вас позивам да се пријавите и сазнате с којим генетичким родом Ваши Антонићи деле заједничко порекло.
11. јануар 2026. у 17:15
Sinisa Antonic
Постовани Јовица, хвала Вам на информацији.
Радо ћу се тестирати.
Срдацан поздрав
12. јануар 2026. у 08:19
Јовица Кртинић
Одлично. Попуст на тестирање је само ове недеље. Више информација имате на следећој страници: https://www.poreklo.rs/2026/01/09/novogodisnja-dnk-nedelja-2026-veliki-popust-na-dnk-testiranje-prijavite-se/
13. јануар 2026. у 20:06
Sinisa Antonic
Dobro vecer Jovica,
popunio sam i poslao formular za Y-DNK testiranje, molim Vas da mi posaljete uputstvo za uplatu iz inostranstva.
Procitao sam da je moguce izvrsiti placanje putem PayPal.
Unapred hvala.
Srdacno
Sinisa Antonic
27. фебруар 2026. у 21:54
Vladimir
Prijatelj moj iz Sremske Mitrovice preziva se Antonic. Njegovi su poreklom iz sela Sljivna sa Manjace i slave Jovanjdan. Odatle su se doselili u selo Calmu iznad Sremske Mitrovice i tu je ostao jedan brat (mislim da nema potomstvo), a dva brata su kasnije dosla u Sremsku Mitrovicu.
Svako dobro.
29. април 2015. у 07:54
Antonic Darko
Odakle poticu Antonici sto slave Djurdjevdan !?
Hvala i pozdrav
29. март 2018. у 22:52
Simo
Antonici koji slave Djurdjevdan Poticu iz Stare Hercegovine
Kasnije naselili Planinu manjacu vecinom a neki po Banja Luci ili okolini uglavnom Bosanskoj Krajini
Nakon Iseljavanja Sa Manjace neki su krenuli prema Austriji Njemackoj K.Dubici Itd
Uglavnom antonici se gledaju po Plemenima a pleme odredjuje krsna slava
tako da ne mogu biti u krvnom srodstvu
Pozdrav
2. август 2023. у 13:50
Vesna Antonić
Sa Manjače, Zmijanja
15. мај 2015. у 12:28
Алекса Митић
Девојачко презиме моје мајке је Антонић, рођена је у селу Зукве где и данас има Антонића, славе Јовандан, ако неко има више информација о даљем пореклу пре 18 века, замолио би га да ми напише. Поздрав
9. јануар 2016. у 22:18
Srdjan Antonic Jovanovic
Antonici iz Ravnaje slave Svetog Nikolu, starosedeoci. Jovanovici iz Donjeg Crniljeva, dobili prezime po Jovanu Antonicu, kojeg je kao dete od 5-6god. posinio stari Milakovic-Pavlovic 1835/36 koji nije imao potomstva. Milakovic je poreklom iz Dragovoljica, Zupa Niksicska, Crna Gora odakle je doselio 1827.
15. јул 2016. у 22:19
Dejan
Pozdrav, Odakle poticu Antonici koji slave Casne Verige Apostola Petra?
Hvala unapred
25. новембар 2018. у 15:41
Monika
Familija mog muza ima istu slavu.Casne verige.Otac mog svekra rodzen kraishnik blizu Mrkonjic grada
27. фебруар 2017. у 21:19
Dobrivoje
Odakle su došli Antonići iz Crne Gore. Ako ih nema više u Crnoj Gori, verovatno su tu bili u prolazu. Odakle – dokle.. Iz Crne Gore su se razšli u Zapadnu Srbiju, Bosnu.
Ovi detalji nedostaju u svim dosadašnjim istraživanjima.
Mnogo zahvalan
29. март 2018. у 22:39
Simo
U pravu ste Antonici koji slave Djurdjevdan su porjeklom iz Crne gore i zivjeli na manjaci u bosni
21. мај 2017. у 21:11
Marinko Antonic
Odakle potiču Antonići koji slave Časne Verige? U Bočac kod Banjaluke su stigli iz sela Pecka opština Mrkonjić grad.
23. мај 2017. у 01:12
Luka Antonić
Antonić, Kraljevo, pre toga Beograd, pre toga Brčko.
Sveti Joakim i Ana