Poštovani,
pozivamo vas na saradnju.
Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).
Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.
Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.
Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:




23. oktobar 2012. u 09:06
zoran zmrzlikar
Jako mi je potrebno da saznam poreklo prezimena MILUROVIC.Pomagajte…:-)))
10. jun 2015. u 15:05
Vojislav
Milurovići potiču od plemena Milur koji su na Balkan došli zajedno sa Turcima ,predpostavlja se da su poreklom iz Indije,bili su Turski Konjušari,život u Srbiji od 1389 godine,tj od Kosovske bitke pa na dalje za njih je bio mnogo bolji nego što je bio u Turskoj,godinama su sticali bogatstvo u vidu stoke i zemlje,počeli su da se bave prodajom stoke i povrća ,kada su Srbi u 19 veku krenuli u proterivanje Turaka ,mnoge Turske porodice su odbile da odu,i prelazile su u Pravoslavlje i na svoja prezimena dodavali nastavke ić ,ović ,vić ….tako su Miluri postali Milurovići,bili su velika familija ,poslednje popisani starešina te familije je Elmer Milur ,možeš to pronaći u knjizi Koreni i Pomeni ,Dušana.G.Kovačevića ,Milurovići su ostali u selu Ugrinovci nadomak Zemuna,i sada su jedna od najbogatijih familija u tom selu,sve ostale porodice sa tim prezimenom koje se pojavljuju u drugim mestima,praktično vode poreklo iz Ugrinovaca .
14. avgust 2018. u 19:02
Aleksandar
Pozdrav Vojislave,
Čitam tvoje objasnjenje i geneologiju prezimena Milurovic, pa imam par nedoumica u odnosu na informacije koje su napisao.
Naime, ako su preci porodice Milurovic dosli sa Turcima na Balkan, kako to da se pojavljuju u popisu u selu Ugrinovci iz 1780-ih (sa istina Elmerom staresinom), tj. Kako se tada pojavljuju kao Milurovici, a ne Miluri? Posto si napisao da su mnoge turske porodice u 19. veku uzimale ‘ić’ kako bi se posrbile. Sa druge strane, Ugrinovci nisu pripadali Turskoj jos od austrijsko-turskog rata koji su Srbi iskoristili kao momenat za seobu u severnije krajeve.
Takodje, ako su bili imucna porodica, kako je to prezime toliko retko, odnosno kako je moguce da su se zadrzali samo u Ugrinovcima nadomak Zemuna?
Dodatno, turski konjusari iz Indije? Jel su oni bili neko nomadsko plume? Osmanlije nikada nisu dosle do Indije, niti odatle crpeli resurse, citaj basibozuk.
Svakako, informacije koje si izneo su vrlo interesantne, ali bih te zamolio da napises I izvore.
Veliko hvala i pozdrav!
18. januar 2022. u 09:07
Vladimir
Vesselin Milloroviz se pominje u Sremu, 1720 godine u dokumentu mitrovačkog provizorata.
23. avgust 2024. u 16:58
milurovic
Porodica Milurović potiče iz današnje severne Albanije, po predanju porodice tadašnje Crne Gore i vezuje se za katun Milur (danas lokacija ‘zemlje Beriša’, alb. Berishe vendit), istočno od reke Drim, jezero Komani . ‘Milur’ ima koren u reči ‘miluri’ što na današnjem albanskom znači ‘mir’. Takođe, koren ‘milur’ postoji kao deo keltske složenice ‘mil-ur’ (mil – šuma/drvo u nekim kontekstima i ‘divlji’; ur – čovek, današnje englesko ‘ser’ ima koren u ovoj keltskoj reči), što može pretpostaviti i keltsku pripadnost korenu prezimena (Skordisci i druga plemena srodna keltsko-ilirskom nasleđu Balkana). Svi Milurovići imaju srpski identitet, slave Nikoljdan od starine, po usmenom predanju još iz prapostojbine, srednjevekovnog grada Konjuha (danas Elbasan) i doline reke Škumbe, današnja Albanija.
Milurovići pripadaju starinom plemenu Klimenti ili Klimente, kako su bili i poznati po dolasku na prostore Srema u okviru prve velike seobe Srba krajem 17. veka pod vođstvom patrijarha Arsenija Čarnojevića. Prvi poznati predak je Veselin Milurović (popisan u selu Vitojevci, 1720.godine), deo vojske patrijarha Čarnojevića sa kojom je prešao reku Savu i smestio se uz najbliže mesto ‘preko’ (staro selo Vitojevci). Imao je sinove Milutina i Bajka koje je dobio po dolasku na prostore Srema iz nepoznatog braka. Nakon dolaska katoličkih Klimenata, uglavnom uveliko poarbanašenih, u drugoj seobi Srba posle 1735.godine (sela Nikinci, Platičevo i Hrtkovci), kako bi ‘izbegli unijaćenje’ i ponovno ‘arnaućenje’, Milurovići su se ‘pomerili’ prema Dunavu u selo Ugrinovci gde žive i danas.
Interesantno je priča da od dolaska na prostore Srema, Milurovići nisu spremali žito uz slavski kolač za Nikoljdan, jer će ‘žito spremati kad se vrate na ognjišta’. Tako je bilo sve do polovine 20.veka, kada se ovo ‘izobičajilo’ i ostalo samo kao podsetnik da je ‘tako nekad bilo’.
Prema popisu sela Ugrinovci iz 1785.godine, kućedomaćin bratstva, potomak Milutina, je Jelisej (u knjizi ‘Pomeni i koreni – Ugrinovci’ pogrešno interpretiran kao Elmer, originalno crkveno slovenski zapis crkvenog popisa Єliseѷ) sa braćom Teodorom i Lazarom. Potomci drugog brata (Bajko) nisu rođeni u Ugrinovcima (upis u crk. knjige od 1767.godine) i nije poznato gde je on bio oženjen, tj gde su ‘upisani’. Bajkovi sinovi pridružili su se bratstvu posle 1785.godine. gde su rođeni i njihovi potomci (upisani u crk. knjige crkve u Ugrinovcima).
Porodica Milurović je od reorganizovanja Sremsko-slavonske Vojne krajine od 18.veka bila graničarska porodica sve do njenog raspuštanja 1870.-ih (deo šimanovačke satnije, uglavnom u okviru konjice). Poznato je da je postojala velika sloga i da se familija pomagala ‘odvajkada’, te i da ko se ‘delio’ iz kuće, dobijao je i više nego što mu je potrebno. Uostalom, tako je i danas.
Svi koji nose prezime Milurović potiču iz istog korena i danas žive u Ugrinovcima, Beogradu, Slavoniji, Novom Sadu, Subotici, po belom svetu.
6. avgust 2025. u 02:37
Vladimir
Zanima me da li neko ima podatak o Stevanu Miluroviću iz šesnaestog veka? U dokumentu su osim Stevana navedeni i ostali domaćini u selu, “broj numeri i crkva od pleteri!”
Što se tiče istorije postoje podaci da su preci Milurovića u Srbiji od treće decenije šesnaestog veka. Na Rudniku. Tu su se doselili iz Hercegovine. Imali su privilegije po osnovu vlaškog statusa. U Vitojevce su prešli krajem veka. Austrijanci su hteli da oporezuju Vitojevčane posle 1720 pa je došlo do napuštanja sela.